Janko Leskovar - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:17, 9. svibanj 2025.

2025-05-09T01:17:28Z

←Starija inačica		Inačica od 9. svibanj 2025. u 01:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Janko Leskovar'''-->~~{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Janko Leskovar		\| Ime = Janko Leskovar
	\| boja =		\| boja =
Redak 48:		Redak 48:
	[[Kategorija:Hrvatski književnici]]		[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
	[[Kategorija:Hrvatski pedagozi]]		[[Kategorija:Hrvatski pedagozi]]
			[[Kategorija:Pregrada]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

2025-04-26T02:28:37Z

Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 02:28
Redak 43:		Redak 43:
	{{izvori}}		{{izvori}}
	{{-}}		{{-}}
	{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}		{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}

	{{GLAVNIRASPORED:Leskovar, Janko}}		{{GLAVNIRASPORED:Leskovar, Janko}}
	[[Kategorija:Hrvatski književnici]]		[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
	[[Kategorija:Hrvatski pedagozi]]		[[Kategorija:Hrvatski pedagozi]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T22:13:10Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 22:13
Redak 20:		Redak 20:

	== Životopis ==		== Životopis ==
	Leskovar je rođen [[12. prosinca]] [[1861.]] u [[Valentinovo (Pregrada)\|Valentinovu]] kod Pregrade.<ref>''Zagorski godišnjak''. ''Kulturno-prosvjetno društvo hrvatskih Zagoraca "[[Matija Gubec]]",'' 1969.</ref>. Njegov djed je bio kovač.<ref>{{Citiranje knjige\|url=http://books.google.hr/books?id=-ZrkAAAAMAAJ&q=Janko+Leskovar+Valentinovo&dq=Janko+Leskovar+Valentinovo&hl=hr&sa=X&ei=HTiuUJffK8eLswa1jYD4Cw&redir_esc=y \|title=Zbornik za historiju školstva i prosvjete - Google Knjige \|publisher=Books.google.hr \|date= \|accessdate=12. veljače 2012.}}</ref> Otac mu se zvao Ivan Leskovar, a supruga mu je bila Terezija Leskovar.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://os-mgubec-magadenovac.skole.hr/skola/podru_ni_odjeli_i_podru_ne_kole/_ljivo_evci \|title=Osnovna škola "Matija Gubec" Magadenovac - Šljivoševci \|publisher=Os-mgubec-magadenovac.skole.hr \|date= \|accessdate=12. veljače 2012.}}</ref>		Leskovar je rođen [[12. prosinca]] [[1861.]] u [[Valentinovo (Pregrada)\|Valentinovu]] kod Pregrade.<ref>''Zagorski godišnjak''. ''Kulturno-prosvjetno društvo hrvatskih Zagoraca "[[Matija Gubec]]",'' 1969.</ref>. Njegov djed je bio kovač.<ref>{{Citiranje knjige\|url=http://books.google.hr/books?id=-ZrkAAAAMAAJ&q=Janko+Leskovar+Valentinovo&dq=Janko+Leskovar+Valentinovo&hl=hr&sa=X&ei=HTiuUJffK8eLswa1jYD4Cw&redir_esc=y \|title=Zbornik za historiju školstva i prosvjete - Google Knjige \|publisher=Books.google.hr \|date= \|accessdate=12. veljače 2012.}}</ref> Otac mu se zvao Ivan Leskovar, a supruga mu je bila Terezija Leskovar.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://os-mgubec-magadenovac.skole.hr/skola/podru_ni_odjeli_i_podru_ne_kole/_ljivo_evci \|title=Osnovna škola "Matija Gubec" Magadenovac - Šljivoševci \|publisher=Os-mgubec-magadenovac.skole.hr \|date= \|accessdate=12. veljače 2012.}}</ref>
	Po završetku [[Preparandija\|učiteljske škole]] (1880.), službovao je kao učitelj u mnogim mjestima. Nakon što se umirovljuje [[1922.]] vraća se u [[Valentinovo (Pregrada)\|rodno selo]] u kojem ostaje sve do svoje smrti [[1949.]] U književnosti se javio kao tridesetogodišnjak svojom novelom ''[[Misao na vječnost]]'' koja je objavljena u "[[Vijenac (časopis)\|Vijencu]]" [[1891.]] godine. Godine [[1892.]] i [[1894.]] objavljuje još dvije [[pripovijest]]i u "[[Vijenac (časopis)\|Vijencu]]" - ''Katastrofa'' i ''Poslije nesreće''. U godinama [[1896.]] i [[1898.]] objavljuje svoja jedina dva romana - ''Propali dvori'' i ''Sjene ljubavi''. Posljednje njegovo djelo, ''Kraljica zemlje'', tiskano je [[1905.]] godine.		Po završetku [[Preparandija\|učiteljske škole]] (1880.), službovao je kao učitelj u mnogim mjestima. Nakon što se umirovljuje [[1922.]] vraća se u [[Valentinovo (Pregrada)\|rodno selo]] u kojem ostaje sve do svoje smrti [[1949.]] U književnosti se javio kao tridesetogodišnjak svojom novelom ''[[Misao na vječnost]]'' koja je objavljena u "[[Vijenac (časopis)\|Vijencu]]" [[1891.]] godine. Godine [[1892.]] i [[1894.]] objavljuje još dvije [[pripovijest]]i u "[[Vijenac (časopis)\|Vijencu]]" - ''Katastrofa'' i ''Poslije nesreće''. U godinama [[1896.]] i [[1898.]] objavljuje svoja jedina dva romana - ''Propali dvori'' i ''Sjene ljubavi''. Posljednje njegovo djelo, ''Kraljica zemlje'', tiskano je [[1905.]] godine.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T04:05:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 04:05
Redak 20:		Redak 20:

	== Životopis ==		== Životopis ==
	Leskovar je rođen [[12. prosinca]] [[1861.]] u [[Valentinovo (Pregrada)\|Valentinovu]] kod Pregrade.<ref>''Zagorski godišnjak''. ''Kulturno-prosvjetno društvo hrvatskih Zagoraca "[[Matija Gubec]]",'' 1969.</ref>. Njegov djed je bio kovač.<ref>{{~~cite book~~\|url=http://books.google.hr/books?id=-ZrkAAAAMAAJ&q=Janko+Leskovar+Valentinovo&dq=Janko+Leskovar+Valentinovo&hl=hr&sa=X&ei=HTiuUJffK8eLswa1jYD4Cw&redir_esc=y \|title=Zbornik za historiju školstva i prosvjete - Google Knjige \|publisher=Books.google.hr \|date= \|accessdate=12. veljače 2012.}}</ref> Otac mu se zvao Ivan Leskovar, a supruga mu je bila Terezija Leskovar.<ref>{{cite web\|url=http://os-mgubec-magadenovac.skole.hr/skola/podru_ni_odjeli_i_podru_ne_kole/_ljivo_evci \|title=Osnovna škola "Matija Gubec" Magadenovac - Šljivoševci \|publisher=Os-mgubec-magadenovac.skole.hr \|date= \|accessdate=12. veljače 2012.}}</ref>		Leskovar je rođen [[12. prosinca]] [[1861.]] u [[Valentinovo (Pregrada)\|Valentinovu]] kod Pregrade.<ref>''Zagorski godišnjak''. ''Kulturno-prosvjetno društvo hrvatskih Zagoraca "[[Matija Gubec]]",'' 1969.</ref>. Njegov djed je bio kovač.<ref>{{Citiranje knjige\|url=http://books.google.hr/books?id=-ZrkAAAAMAAJ&q=Janko+Leskovar+Valentinovo&dq=Janko+Leskovar+Valentinovo&hl=hr&sa=X&ei=HTiuUJffK8eLswa1jYD4Cw&redir_esc=y \|title=Zbornik za historiju školstva i prosvjete - Google Knjige \|publisher=Books.google.hr \|date= \|accessdate=12. veljače 2012.}}</ref> Otac mu se zvao Ivan Leskovar, a supruga mu je bila Terezija Leskovar.<ref>{{cite web\|url=http://os-mgubec-magadenovac.skole.hr/skola/podru_ni_odjeli_i_podru_ne_kole/_ljivo_evci \|title=Osnovna škola "Matija Gubec" Magadenovac - Šljivoševci \|publisher=Os-mgubec-magadenovac.skole.hr \|date= \|accessdate=12. veljače 2012.}}</ref>
	Po završetku [[Preparandija\|učiteljske škole]] (1880.), službovao je kao učitelj u mnogim mjestima. Nakon što se umirovljuje [[1922.]] vraća se u [[Valentinovo (Pregrada)\|rodno selo]] u kojem ostaje sve do svoje smrti [[1949.]] U književnosti se javio kao tridesetogodišnjak svojom novelom ''[[Misao na vječnost]]'' koja je objavljena u "[[Vijenac (časopis)\|Vijencu]]" [[1891.]] godine. Godine [[1892.]] i [[1894.]] objavljuje još dvije [[pripovijest]]i u "[[Vijenac (časopis)\|Vijencu]]" - ''Katastrofa'' i ''Poslije nesreće''. U godinama [[1896.]] i [[1898.]] objavljuje svoja jedina dva romana - ''Propali dvori'' i ''Sjene ljubavi''. Posljednje njegovo djelo, ''Kraljica zemlje'', tiskano je [[1905.]] godine.		Po završetku [[Preparandija\|učiteljske škole]] (1880.), službovao je kao učitelj u mnogim mjestima. Nakon što se umirovljuje [[1922.]] vraća se u [[Valentinovo (Pregrada)\|rodno selo]] u kojem ostaje sve do svoje smrti [[1949.]] U književnosti se javio kao tridesetogodišnjak svojom novelom ''[[Misao na vječnost]]'' koja je objavljena u "[[Vijenac (časopis)\|Vijencu]]" [[1891.]] godine. Godine [[1892.]] i [[1894.]] objavljuje još dvije [[pripovijest]]i u "[[Vijenac (časopis)\|Vijencu]]" - ''Katastrofa'' i ''Poslije nesreće''. U godinama [[1896.]] i [[1898.]] objavljuje svoja jedina dva romana - ''Propali dvori'' i ''Sjene ljubavi''. Posljednje njegovo djelo, ''Kraljica zemlje'', tiskano je [[1905.]] godine.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-25T06:11:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Janko Leskovar
| boja =
| slika = Janko Leskovar.jpg
| veličina =
| opis slike =
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[12. prosinca]] [[1861.]]<br>[[Valentinovo (Pregrada)|Valentinovo]]
| smrt = [[24. veljače]] [[1949.]]<br>[[Valentinovo (Pregrada)|Valentinovo]]
| zanimanje = [[književnik]]
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| period pisanja =
| vrsta =
| teme =
| period = [[Modernizam (književnost)|modernizam]]
| supruga = Terezija Leskovar
}}
'''Janko Leskovar''' ([[Valentinovo (Pregrada)|Valentinovo]], [[12. prosinca]] [[1861.]] — [[Valentinovo (Pregrada)|Valentinovo]], [[4. veljače]] [[1949.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] učitelj i književnik.

== Životopis ==
Leskovar je rođen [[12. prosinca]] [[1861.]] u [[Valentinovo (Pregrada)|Valentinovu]] kod Pregrade.<ref>''Zagorski godišnjak''. ''Kulturno-prosvjetno društvo hrvatskih Zagoraca "[[Matija Gubec]]",'' 1969.</ref>. Njegov djed je bio kovač.<ref>{{cite book|url=http://books.google.hr/books?id=-ZrkAAAAMAAJ&q=Janko+Leskovar+Valentinovo&dq=Janko+Leskovar+Valentinovo&hl=hr&sa=X&ei=HTiuUJffK8eLswa1jYD4Cw&redir_esc=y |title=Zbornik za historiju školstva i prosvjete - Google Knjige |publisher=Books.google.hr |date= |accessdate=12. veljače 2012.}}</ref> Otac mu se zvao Ivan Leskovar, a supruga mu je bila Terezija Leskovar.<ref>{{cite web|url=http://os-mgubec-magadenovac.skole.hr/skola/podru_ni_odjeli_i_podru_ne_kole/_ljivo_evci |title=Osnovna škola "Matija Gubec" Magadenovac - Šljivoševci |publisher=Os-mgubec-magadenovac.skole.hr |date= |accessdate=12. veljače 2012.}}</ref>
Po završetku [[Preparandija|učiteljske škole]] (1880.), službovao je kao učitelj u mnogim mjestima. Nakon što se umirovljuje [[1922.]] vraća se u [[Valentinovo (Pregrada)|rodno selo]] u kojem ostaje sve do svoje smrti [[1949.]] U književnosti se javio kao tridesetogodišnjak svojom novelom ''[[Misao na vječnost]]'' koja je objavljena u "[[Vijenac (časopis)|Vijencu]]" [[1891.]] godine. Godine [[1892.]] i [[1894.]] objavljuje još dvije [[pripovijest]]i u "[[Vijenac (časopis)|Vijencu]]" - ''Katastrofa'' i ''Poslije nesreće''. U godinama [[1896.]] i [[1898.]] objavljuje svoja jedina dva romana - ''Propali dvori'' i ''Sjene ljubavi''. Posljednje njegovo djelo, ''Kraljica zemlje'', tiskano je [[1905.]] godine.

U svom desetogodišnjem književnom stvaralaštvu Leskovar je bio zaokupljen psihološkom analizom likova naglašeno nezainteresiranih ili nesposobnih za životnu borbu. Njegovi junaci postaju žrtvama vlastitih fikcija, kao ljudi kontemplacije koji život motre sa strane umjesto da u njemu djeluju.
Kroz njegova djela se isprepliću utjecaji [[Ksaver Šandor Gjalski|Gjalskog]]<ref name="mna"/>, [[Turgenjev]]a<ref name="turg"/> i [[Arthur Schopenhauer|Schopenhauer]]a.<ref name="mna">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=136456 ''Eshatološka problematika u djelu Janka Leskovara. Pogled na »Misao na vječnost«'' - Marcel Bušinski]</ref>

Po njemu se naziva tip lika (''leskovarac''),<ref name="turg" >[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=109801 ''Turgenjev Asja – Leskovar Jesenski cvietci''], Antun Pavešković ; Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU Zagreb</ref> pasivni junak koji je sklon povratku u prošlost, stalnom razmišljanju i sjećanju na događaje koji završavaju tragično.

== Najpoznatija djela ==
* '''Romani''':
: ''Propali dvori''
: ''Sjene ljubavi''
* '''Pripovijesti''':
: ''Katastrofa''
: ''Poslije nesreće''
: ''Izgubljeni sin''
: ''Jesenski cvijeci''
: ''Kraljica zemlje''
*'''Novela''':
: ''[[Misao na vječnost]]''
== Izvori ==
{{izvori}}
{{-}}
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}

{{GLAVNIRASPORED:Leskovar, Janko}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pedagozi]]