WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T11:36:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Janjevo, Kosova.JPG|mini|300px|Slika Janjeva]]
'''Janjevci''' su regionalna [[Hrvati|hrvatska]] manjina na [[Kosovo|Kosovu]] i najstarija [[hrvatska dijaspora]]. Ime su dobili po gradu [[Janjevo|Janjevu]] u blizini [[Priština|Prištine]], gdje danas većina njih na Kosovu živi.

== Povijest ==
Potječu od trgovaca i rudara iz [[Dubrovnik]]a i obližnje [[BiH|Bosne i Hercegovine]], koji su se tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] naselili na Kosovo. [[Katoličanstvo|Katoličku vjeru]] i hrvatski identitet su uspjeli zadržati kroz stoljeća. Zvono Crkve svetog Nikole iz [[1368.]] drugo je najstarije zvono u Hrvata. Stoljećima su ih [[Turci]] htjeli islamizirati, a poslije odlaska Turaka, bili su na udaru srpskog, ali i albanskog nacionalizma.<ref name="TVkalendarHR">[http://www.youtube.com/watch?v=UD9-1Nls1c8 TV-kalendar HRT-a] 26. veljače, Kanal TvKalendarHR </ref> Kad je ovaj kraj došao pod vlast [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] 1912. godine, pojačali su se progoni i iseljavanja.<ref name="TVkalendarHR"/> Veći egzodusi počeli su 1948. godine.<ref name="TVkalendarHR"/>

Prvo pismeno spominjanje je godine [[1303.]] kada papa [[Benedikt XII.|Benedikta XII.]] spominje Janjevo kao središte katoličke župe [[Sveti Nikola|Svetog Nikole]]. Ime Janjevo navodno su donijeli doseljenici iz sela [[Janjina|Janjine]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] u Hrvatskoj, a koji je u doba iseljavanja ove hrvatske zajednice bio dijelom [[Dubrovačka republika|Dubrovačke Republike]].
U [[Srpski jezik|srpskim]] izvorima nalazimo i naziv Njanjevo koji dalje upućuje na Janjevo.<ref>Elezović, Gliša. Rečnik kosovsko-metohijskog dijalekta, sv. I., izdanje Zadužbine Veljka Savića i Srpske kraljevske akademije, Beograd, 1932., stranica 469.</ref>
Preporod ovog kraja bila je obnova župne crkve u drugoj polovici 19. stoljeća i izgradnja škole u kojoj se nastava odvijala na hrvatskom jeziku.<ref name="TVkalendarHR"/>

Od [[1991.]] nadalje, ponajprije zbog pojačanog pritiska [[Velika Srbija|velikosrpskog režima]], provodeći etničko čišćenje, a zatim od [[1998.]] zbog nemira na Kosovu, većina njih se iselila, ponajviše u [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Najviše ih je protjerano [[26. veljače]] [[1993.]]<ref name="TVkalendarHR">[http://www.youtube.com/watch?v=UD9-1Nls1c8 TV-kalendar HRT-a] 26. veljače, Kanal TvKalendarHR </ref> U Hrvatskoj su im ponekad dodjeljivana od Srba napuštena i danas prazna područja.

Godine [[1948.]] bilo je 5.290 Hrvata (0,7% stanovništva Kosova), prema službenom popisu tadašnje Jugoslavije. Godine [[1971.]] bilo je 8.264, a [[1981.]] 8.718 [[Hrvati|Hrvata]] na Kosovu (0,6% stanovništva), [[1991.]] 8.062 (0,4% ukupnog stanovništva), dok ih je 1998. bilo još samo 1.800. Danas ih u Janjevu ima otprilike 350. Nemaju prava kao nacionalna manjina.<ref name="TVkalendarHR"/>

Trenutačno stanje je takvo da se na Kosovu osjećaju neugodno i ugroženo. Hrvatska u suradnji s Katoličkom Crkvom razmišlja o mogućnosti cjelovitog preseljenja u Dubrovnik i Zagreb.{{Nedostaje izvor}}

Od srednjeg vijeka Janjevci pohode [[Festa Svetog Vlaha|Festu svetog Vlaha]] i neizostavni su dio procesije u kojoj su u prepoznatljivim nošnjama.<ref>"Janjevci i Letničani pohodili prapostojbinu", ''Dubrovački vjesnik'', 7. veljače 2015., br. 3340, stranice 18-19</ref> U samom Janjevu ih je ostalo tek 200, ali ih je u [[Kistanje|Kistanju]] oko 1.300 (primjer očuvanja njihovog podrijetla se ogleda u tome što doseljenjem u Kistanje osnovali [[nogomet]]ni klub [[NK Janjevo Kistanje]]). Od 1.300 skoro 600 ih je mlađe od 16 godina. Došli su nakon Domovinskog rata [[1997.]] godine. Janjevo i Letnica su bile i ostale oaze katoličanstva na tim prostorima, a međusobno su udaljeni 80 km. Iznad Letnice, domicilne župe posvećene čudotvornoj Velikoj Gospi, više je manjih hrvatskih "satelita": [[Šašare]], [[Vrnez]] i [[Vrnaokolo]] te zaseoci [[Perutinović]], [[Podrid (Kosovo)|Podrid]] i [[Zagrađe (Kosovo)|Zagrađe]]. Najviše ih je protjerano u veljači [[1993.]] godine.

Od 4.850 predratnih žitelja Letnice ostalo je samo 38 staraca, svi stariji od 70 s prosječnih 75 godina! Godinama ih je sve manje. Danas ih je više u [[Slavonija|Slavoniji]]: 1.500 raseljeno je u općini [[Voćin]], 1.800 u općini [[Đulovac]], a 350 u [[Dumače|Dumačama]] kraj [[Petrinja|Petrinje]]. Ima ih i u [[Rijeka|Rijeci]], [[Brckovljani]]ma, [[Dugo Selo|Dugom Selu]] i [[Dubrava (kvart)|Dubravi]], na [[Krk]]u, u [[Crikvenica|Crikvenici]] i [[Dubrovnik]]u. Trećina od 200 žitelja Letnice su mala i školska djeca.

Govore [[Janjevačko-lepenički_dijalekt|janjevačko-lepeničkim]] dijalektom, koji spada u grupu prijelaznih štokavskih, odnosno torlačkih govora.

== Podrijetlo rodova ==

Rodoslovlje se prenosilo usmenom predajom, s koljena na koljeno, a predaja koju je zapisao povjesničar [[Nikola Čolak]], rođen u Janjevu, govori sljedeće:

'''Iz Dubrovnika i okolice su:'''

''Glasnovići'': najveći i najstariji rod u Janjevu.

''Macukići'': iz Dubrovnika.

''Čifit-Kolići'': Znaju samo da su iz Dalmacije. Slučajno ili ne, čifit je turska riječ za Židove. Ovaj rod ne zna ništa o tome.

''Katići'': iz nekih mjesta Dalmacije. Ne tako velik broj u Janjevu i njegovoj okolici.

Rodovi doseljeni za vrijeme turske vladavine:

''Ćibarići'': Podrijetlom iz Dubrovnika, u Janjevo preselili iz Skoplja.

''Matići'': Podrijetlom iz Dubrovnika ili Hercegovine, u Janjevo preselili iz Kratova u Makedoniji.

''Ivanovići (Magarevići)'': Podrijetlom iz Dubrovnika, u Janjevo preselili iz Kratova u Makedoniji.

'''Iz Bosne i Hercegovine su:'''

''Brkići'': Danas se smatraju za Dubrovčane, ali starija tradicija je da su iz okolice Širokog Brijega. Zna se da su došli poslije pada Srbije pod Turke.

''Ivanovići'': Iz Gračanice u Bosni.

'''Iz obližnjih mjesta i krajeva''':

''Mitrovići'': Iz Peći u Metohiji.

''Gečevići'': Iz Kačanika na jugu Kosova.

''Brajsovčani'': Iz sela Brasaljce u novobrdskom kraju istočno od Janjeva.

''Đurići:'' Iz nekog sela blizu Janjeva, ali ne znaju kojeg. Tvrde da su u Janjevu od prije njegovog pada pod Turke. Misli se da su nekad bili pravoslavci.

''Krstići'': Rod s pravoslavnim Đorgovićima iz sela Labljane kod Peći. Predak Marko došao polovicom XIX. stoljeća sa ženom i dva sina prešao s pravoslavlja na katoličanstvo.

'''Iz sjeverne Albanije''':

''Mazarekići'' ili ''Golomejići:'' Iz oblasti Mazreka u sjevernoj Albaniji.

''Berišići'': Iz ti fisa (plemena) Beriša u sjevernoj Albaniji.

''Iljini'': Iz Skadra.

''Rodići'': Iz Movljana kod Prizrena. Pred kraj XIX. stoljeća su stariji članovi roda još znali albanski.

'''Nepoznatog podrijetla su''':

''Palići'': Stari su rod u mjestu, imaju tri verzije podrijetla. Po jednoj su iz Dubrovnika, po drugoj iz sjeverne Albanije (ova se oslanja na prezime; Palj je albanska verzija imena Pavao), a po trećoj iz susjednog sela Sušice.

Treba imati na umu da su se od 1935. od mnogih janjevačkih rodova odvojili ogranci koji su uzeli nova prezimena. Tako su se od ''Palića'' odvojili ''Matići'' i ''Rucići'', od ''Berišića'' se odvojili ''Ancići'', od ''Glasnovića'' se odvojili ''Tomkići, Topalovići'' i ''Gucići.''

== Poznate osobe ==
* [[Nikola Čolak]], hrv. povjesničar
* [[Stanka Gjurić]], hrv. pjesnikinja i filmska autorica
* [[Josip Glasnović]], hrv. športski strijelac, olimpijski pobjednik u trapu
* [[Anton Glasnović|Anton Glasnović,]], hrv. športski strijelac, europski pobjednik u trapu
* Đorđija Palić, hrv. pjevačica
* Kornelija Palić, hrv. pjevačica
* [[Željko Glasnović]], hrvatski general i političar podrijetlom iz Janjeva
* Marija Glasnović, prva učiteljica na Kosovu
* [[Serafin Kodić Glasnović]], blaženik Katoličke Crkve, mučenik
* Fra Ivan Matić, voditelj Kuće susreta Tabor
* [[Marijan Brkić]], skladatelj, aranžer, producent i gitarist, poznat po svom djelovanju u sastavima Prljavo kazalište i Parni valjak
* [[Mario Petreković]] hrvatski radijski i TV voditelj, komičar i glumac.
* [[Zef Gashi]], kosovsko-albanski salezijanac, svećenik, barski nadbiskup i primas Srbije.
* [[Ambrozije Matušić]] SDB, janjevsko-hrvatski salezijanac, svećenik, dva mandata bio provincijal Hrvatske salezijanske provincije, koja se prostire po Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.
*[[Petar Palić]], mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski i hrvatski

== Vanjske poveznice ==
* http://www.unizd.hr/odjeli/geografija/Geoadria/Geo%209-1/Siljkovic-Glamuzina%209-1.pdf
* http://www.zvonik.org.yu/1041/ZV03.html
* https://web.archive.org/web/20040509075226/http://www.hrt.hr/arhiv/hrvati_u_svijetu/izbor_iz_emisija/11-99/hrvati_s_kosova_eng.html

== Izvori i bilješke ==
{{izvori}}

{{Hrvati}}
{{Kosovo}}

[[Kategorija:Janjevci| ]]

Janjevci - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica