Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T01:40:48Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 01:40
Redak 115:		Redak 115:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	{{~~Wikizvor~~ autor}}		{{HIEizvor autor}}
	* [https://web.archive.org/web/20050210010122/http://www.janeaustenmuseum.org.uk/ Muzej Jane Austen ]		* [https://web.archive.org/web/20050210010122/http://www.janeaustenmuseum.org.uk/ Muzej Jane Austen ]
	* [https://web.archive.org/web/20060213034338/http://www.npg.org.uk/live/search/person.asp?search=ss&sText=jane+austen&LinkID=mp00179 Portreti Jane Austen]		* [https://web.archive.org/web/20060213034338/http://www.npg.org.uk/live/search/person.asp?search=ss&sText=jane+austen&LinkID=mp00179 Portreti Jane Austen]

	[[Kategorija:Engleski književnici\|Austen, Jane]]		[[Kategorija:Engleski književnici\|Austen, Jane]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons}}' u ''

2026-03-05T02:15:42Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 02:15
Redak 114:		Redak 114:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons}}~~
	{{Wikizvor autor}}		{{Wikizvor autor}}
	* [https://web.archive.org/web/20050210010122/http://www.janeaustenmuseum.org.uk/ Muzej Jane Austen ]		* [https://web.archive.org/web/20050210010122/http://www.janeaustenmuseum.org.uk/ Muzej Jane Austen ]

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T05:06:59Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 05:06
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Jane Austen'''-->{{~~Književnik~~ \|		<!--'''Jane Austen'''-->{{Infookvir književnik \|
	Ime = Jane Austen \|		Ime = Jane Austen \|
	boja = #B0C4DE \|		boja = #B0C4DE \|

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T13:44:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 13:44
Redak 25:		Redak 25:
	}}		}}

	'''Jane Austen''' ([[Steventon]], [[16. prosinca]] [[1775.]] - [[Winchester]], [[18. srpnja]] [[1817.]]) bila je engleska spisateljica romana poznata prvenstveno po svojih šest romana koji nude interpretaciju, komentar i kritiku života zemljoposjednika s kraja 18. stoljeća. [[Fabula\|Fabule]] njezinih romana često istražuju ovisnost žene o nužnosti potrage za brakom radi stjecanja ekonomske sigurnosti i povoljnijeg društvenog položaja. Njezin opus kritizira sentimentalne romane popularne u drugoj polovici [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] i dijelom je tranzicije prema [[Realizam (književnost)\|književnom relizmu]] 19. stoljeća.<ref name="MacDonagh 1991, 65, 136–137">MacDonagh (1991), 65, 136–137.</ref> Svojim osjećajem za resku ironiju, te svojim realizmom, humorom i društvenim komentarom zavrijedila je priznanje kako kritičara i stručnjaka, tako i šire publike.<ref>{{~~Cite book~~\|last=Looser\|first=Devoney\|title=The Making of Jane Austen\|location=Baltimore, MD\|publisher=Johns Hopkins University Press\|year=2017\|page=2\|isbn=978-1-4214-2282-4}}</ref>		'''Jane Austen''' ([[Steventon]], [[16. prosinca]] [[1775.]] - [[Winchester]], [[18. srpnja]] [[1817.]]) bila je engleska spisateljica romana poznata prvenstveno po svojih šest romana koji nude interpretaciju, komentar i kritiku života zemljoposjednika s kraja 18. stoljeća. [[Fabula\|Fabule]] njezinih romana često istražuju ovisnost žene o nužnosti potrage za brakom radi stjecanja ekonomske sigurnosti i povoljnijeg društvenog položaja. Njezin opus kritizira sentimentalne romane popularne u drugoj polovici [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] i dijelom je tranzicije prema [[Realizam (književnost)\|književnom relizmu]] 19. stoljeća.<ref name="MacDonagh 1991, 65, 136–137">MacDonagh (1991), 65, 136–137.</ref> Svojim osjećajem za resku ironiju, te svojim realizmom, humorom i društvenim komentarom zavrijedila je priznanje kako kritičara i stručnjaka, tako i šire publike.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Looser\|first=Devoney\|title=The Making of Jane Austen\|location=Baltimore, MD\|publisher=Johns Hopkins University Press\|year=2017\|page=2\|isbn=978-1-4214-2282-4}}</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T11:49:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik |
Ime = Jane Austen |
boja = #B0C4DE |
slika = CassandraAusten-JaneAusten(c.1810) hires.jpg |
veličina= |
opis slike = |
puno ime = |
pseudonim = |
rođenje = [[16. prosinca]] [[1775.]]<br>[[Steventon]], [[Engleska]] |
smrt = [[18. srpnja]] [[1817.]]<br>[[Winchester]], [[Engleska]] |
zanimanje = |
nacionalnost = |
period pisanja = |
vrsta = |
teme = |
period = |
supruga = |
suprug = |
djeca = |
djela = |
nagrade = |
potpis = |
web = |
fusnote = |
}}

'''Jane Austen''' ([[Steventon]], [[16. prosinca]] [[1775.]] - [[Winchester]], [[18. srpnja]] [[1817.]]) bila je engleska spisateljica romana poznata prvenstveno po svojih šest romana koji nude interpretaciju, komentar i kritiku života zemljoposjednika s kraja 18. stoljeća. [[Fabula|Fabule]] njezinih romana često istražuju ovisnost žene o nužnosti potrage za brakom radi stjecanja ekonomske sigurnosti i povoljnijeg društvenog položaja. Njezin opus kritizira sentimentalne romane popularne u drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]] i dijelom je tranzicije prema [[Realizam (književnost)|književnom relizmu]] 19. stoljeća.<ref name="MacDonagh 1991, 65, 136–137">MacDonagh (1991), 65, 136–137.</ref> Svojim osjećajem za resku ironiju, te svojim realizmom, humorom i društvenim komentarom zavrijedila je priznanje kako kritičara i stručnjaka, tako i šire publike.<ref>{{Cite book|last=Looser|first=Devoney|title=The Making of Jane Austen|location=Baltimore, MD|publisher=Johns Hopkins University Press|year=2017|page=2|isbn=978-1-4214-2282-4}}</ref>

== Životopis ==
Jane Austen rođena je [[16. prosinca]] [[1775.]] godine u [[Steventon]]u, kao kći Georgea (1731-1805) i Cassandre Austen (rođena Leigh, 1739-1827), u kojemu je provela veći dio života. Imala je šestero braće, a sa starijom sestrom Cassandrom bila je naročito bliska. Jane se, kao ni Cassandra, nikad nije udavala. Jedini portret Jane Austen loše je obojana skica koju je navodno njena sestra Cassandra načinila, a nalazi se u [[London]]u. Njena su braća, Francis i Charles, pristupila mornarici i postala [[admiral]]i. Osnovno obrazovanje Jane je dobila [[1783.]] godine - prvo u [[Sveučilište Oxford|Oxford]]u pa u [[Southampton]]u. Od [[1785.]] do [[1786.]] polazila je Školu za djevojke u [[Reading]]u. Stekla je šire obrazovanje od tada uobičajenoga za djevojke te se već rano posvetila pisanju, a prva priča objavljena joj je već [[1789.]][[Datoteka:Jane Austen (House in Chawton).jpg|mini|"Koliba" u kojoj je Jane Austen provela zadnjih 8 godina života (danas je muzej)]].

[[Datoteka:Jane-Austen-family-heraldic-arms.png|lijevo|mini|Obiteljski grb Austenovih]]
Janein život bio je relativno dosadan, bez posebno značajnih zbivanja. Godine [[1801.]] njezina obitelj preselila se u [[Bath]], koji postaje pozornicom za brojna daljnja književna djela (iako je sama Jane, naročito u liku junakinje Anne Elliot "ustrajala u nenaklonosti prema Bathu"). Iduće godine, [[1802.]], Jane je dobila bračnu ponudu od šest godina mlađeg, bogatog, ali "krupnog i nezgrapnog" čovjeka pod imenom [[Harris Bigg-Wither]]. Takav brak oslobodio bi je financijske ovisnosti i oslanjanja na vlastitu obitelj. Pod utjecajem takvih okolnosti Jane isprva pristaje, no već idući dan se predomišlja i odbija brak iz računa. Bilo je sasvim izvjesno da ga nije voljela. Nakon očeve smrti [[1805.]], Jane, njena sestra i majka preselile su se u [[Southampton]] s bratom Francisom i njegovom obitelji. Tamo su živjeli četiri godine, a potom se sele u [[Chawton]], gdje je brat Edward posjedovao imanje i kolibu. Ta je kuća danas otvorena za javnost.

Jane nastavlja miran život sa svojom obitelji. Godine [[1816.]] počinju njeni zdravstveni problemi. Danas se pretpostavlja da je bolovala od [[Addisonova bolest|Addisonove bolesti]], čiji uzrok tada nije bio poznat. U bolesti su se stalno izmjenjivala dobra i loša razdoblja, no [[1817.]] godine stanje joj se ozbiljno pogoršalo i tada je otputovala u [[Winchester]]. Tu je umrla dva mjeseca poslije, [[18. srpnja]] [[1817.]], a pokopana je u tamošnjoj [[katedrala|katedrali]].

== Djelo ==

Jane Austen je svoja književna djela izdavala anonimno zbog čega je, iako vrlo čitana, sama autorica bila isključena iz važnih literarnih krugova. Sva njezina djela ljubavni su romani, pisani pod utjecajem [[romantizam|romantizma]] u [[Engleska|engleskoj]] književnosti, no Jane nije bila tipični književni romantičar. Snažne emocije u njezinim romanima uglavnom donose opasnost, a mlada djevojka koja vježba suzdržanost prije će naći sreću od one koja bježi s izabranikom svoga srca. Austenina djela sličnija su onima književnika i filozofa poput [[David Hume|Davida Humea]] i [[John Locke|Johna Lockea]] nego djelima njenih suvremenika kao što su [[George Gordon Byron|Lord Byron]] i [[William Wordsworth]]. Među Janeinim najjačim stvaralačkim inspiracijama smatraju se [[Samuel Johnson]], [[William Cowper]], [[Samuel Richardson]], [[George Crabbe]] i [[Fanny Burney]].

Njezin posmrtno objavljeni [[roman]] ''[[Opatija Northanger ]]'' [[satira|satirizira]] [[Gotika|gotička]] djela [[Ann Radcliffe]], no Jane je najpoznatija zbog svojih djela za odrasle koja su danas poprimila oblike socijalno pronicljivih komedija manira. Ta djela, posebice ''[[Emma]]'', često su citirana zbog savršenosti forme, a današnji kritičari pokušavaju pronaći novu prespektivu o Janeinim oštroumnim komentarima upućenima predvidljivosti neudanih profinjenih žena na početku [[1800-ih]]. Tadašnji [[Zakon o nasljeđivanju]] omogućio je da gotovo sav obiteljski imetak odlazi u naslijeđe muškim potomcima, odnosno muškim članovima obitelji.

[[Datoteka:New-Monthly-Magazine-1816-25-p66-novels-inc-Austen-Emma.jpg|mini|200px|Urednici ovog izdanja iz [[1816.]] ne misle da je ''[[Emma]]'' jedno od važnijih djela tadašnjice.]]

Djela Jane Austen vrlo su dobro primljena kod publike, a [[Sir Walter Scott]] posebno je autoricu pohvalio:

:''"Mlada dama ima talent za opisivanje miješanja osjećaja i ljudi iz običnog života, što je meni nešto najljepše s čime sam se ikad upoznao."''

Jane Austen je zaslužila i divljenje [[Thomas Babington Macaulay|Thomasa Babingtona Macaulaya]] (koji je izjavio da su njene književno-romanske kompozicije najbliže savršenstvu), [[Samuel Taylor Coleridge|Samuela Taylora Coleridgea]], [[Robert Southley|Roberta Southleya]], [[Sydney Smith|Sydneya Smitha]], i [[Edward FitzGerald|Edwarda FitzGeralda]]. Jane je bila iznimno cijenjen autor mnogo [[desetljeće|desetljeća]] nakon svoje smrti. Interes prema njezinim djelima ponovno je oživljen krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Engleski studenti [[20. stoljeće|20. stoljeća]] uvrstili su je među najbolje [[:Kategorija:engleski književnici|engleske književnike]] svih vremena, uspoređujući je i s [[William Shakespeare|Williamom Shakespeareom]]. [[Lionel Trilling]] i [[Edward Said]] bili su važni Janeini kritičari.

Trilling je u [[esej]]u o ''[[Mansfield Park]]u'' napisao:

:''"Osoba koja je prva predstavila točno određeni moderni ljudski karakter i kulturu gdje se nalazila je Jane Austen. Nikad prije moralni život nije prikazan kakav je, nikad prije nije otkriveno da je tako kompleksan, težak i zamoran. [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]] govori o "sekularizaciji spiritizma", kao primarnu karakteristiku moderne epohe, a Jane Austen je prva koja nam govori što se pod time podrazumijeva. Ona je prva književnica koja predstavlja društvo i opću kulturu kao ulogu u moralnom životu, pojašnjavajući pojmove kao "otvorenost" i "vulgarnost" koje nijedna era prije te ne bi shvatila, i koji su toliko suptilni da se opiru korištenju, i toliko moćni da se nitko ne može oduprijeti njihovoj vladavini. Ona je prva koja je postala svjesna terora koji vlada našim moralnim svijetom, svuda prisutni anonimni sud na koji reagiramo, nužnost koju osjećamo da pokažemo čistoću našega sekularnog spiritizma, čija su mračna i dubiozna mjesta brojnija i tamnija od onih u religioznome spiritizmu, koja ispituju naš život i dovode stil u pitanje. . ."''

Također su se javile i negativne kritike na njezina djela. One su ponekad bile do te mjere oštre da su optuživale autoricu za neknjiževno pisanje, a spisateljica [[Charlotte Brontë]] ovako je kritizirala njen uski opus:

:''"Bilo što kao toplina ili entuzijazam, bilo što energično, jako, iskreno, krajnje je nepotrebno u hvaljenju ovih djela: sve takve demonstracije autorica bi primila s dobro odglumljenim podsmijehom, sve bi bilo "outré" ili ekstravagantno. Svoj posao u kojemu ocrtava život profinjenih dama u Engleskoj radi začuđujuće dobro. U crtežu postoji doza kineske vjernosti i finoće. Ona nabire čitatelja bez ičega odlučnog, uzrujava ga ni sa čime dubokim. Ona ne poznaje osjećaje o kojima piše: ona odbija i partnera za razgovor s tim burnim sestrinstvom...Sve što gleda oštroumno, što govori sposobno, hoda fleksibilno, odgovara joj za proučavanja: no što udara brzo i puno, naočigled sakriveno, što krv projuro kroz to, što je neviđeno sjedalo života, što je osjećajna meta smrti -- to gospođica Austen ignorira... Jane Austen jedna je od najvećih osjećajnih žena, no vrlo nekompletna i neosjetljiva (ne ''neosjećajna'') žena, ako se to čuje -- ne mogu si pomoći !"''.

[[Mark Twain]] još ju je jače kritizirao:

:''"Jane Austen ? Ma, ići ću toliko daleko da ću reći da je svaka knjižnica koja nema knjigu od Jane Austen dobra knjižnica, makar ne sadržavala nijednu drugu knjigu."''

Janeina literarna snaga leži u ocrtavanju likova, posebno ženskih, delikatnim i nježnim potezima koji proizlaze iz prirodnih i svakodnevnih incidenata između srednje i više klase. Njezini likovi, naoko obični, ispunjeni su čvrstoćom i preciznošću. Tako nastoje održati svoju individualnost kroz cijelu radnju, no često su neobojani njezinom vlastitom osobnošću. Spisateljičin pogled na život izgleda dobar, s malim dodatkom nježne, ali oštroumne [[ironija|ironije]].

Suvremeni čitatelj svijet koji autorica opisuje, u kojemu je glavni ljudski cilj avanturistička udaja, može smatrati neliberalnim i nemirnim. No, u Janeino su doba opcije bile limitirane te su se i žene i muškarci vjenčavali zbog financijskih razloga. Ženski autori onoga vremena pisali su u okviru uskog opusa romance. Dio Janeine prominentne reputacije leži u tome što ona dobro integrira poglede na ljudsko stanje uz uvjerljivu ljubavnu priču. Veliki dio tenzija u njenim romanima proizlazi iz balansiranja financijskih potreba naspram drugih problema - ljubavi, prijateljstva i morala.

== Bibliografija ==

==== Romani ====
* ''[[Razum i osjećaji]]'' (izdana 1811.)
* ''[[Ponos i predrasude]]'' (1813.)
* ''[[Mansfield Park]]'' (1814.)
* ''[[Emma]]'' (1815.)
* ''[[Opatija Northanger]]'' (1818.) nakon smrti
* ''[[Pod tuđim utjecajem]]'' (1818.) nakon smrti

==== Kraća djela ====
*''[[Lady Susan]]''
*''[[Watsonovi]]'' (nedovršen roman)
*''[[Sanditon]]'' (nedovršen roman)

==== Juvenilija ====

*''[[Tri sestre (Austen)|Tri sestre]]''
*''[[Ljubav i prijateljstvo]]''
*''[[Povijest Engleske]]''
*''[[Catharine, ili odaja]]''
*''[[Lijepa Cassandra]]''

== Jane Austen danas ==

Djela Jane Austen smatraju se važnim karikama engleskog literarnog kanona. Uče se na [[sveučilište|sveučilištima]] i česta su tema mnogih školskih satova i kritika. Roman ''[[Razum i osjećaji]]'' visoko je cijenjen te ga i danas proučavaju učenici i studenti, prvenstveno zbog prezentiranja društvene strukture i razvoja likova. Svi su autoričini romani i danas rado čitani diljem svijeta, neovisno o akademskim obvezama, iz čistog užitka.

Jedna od kuća gdje je Jane Austen živjela, u okolici [[Bath]]a, danas je javni muzej.

== Ekranizacije djela ==
U popularnoj su kulturi Janeini romani doživjeli brojne adaptacije u obliku [[film]]ova i televizijskih serija. Roman ''[[Ponos i predrasude]]'', doživjevši dosad šest filmskih inačica, najadaptiranije je Austenino djelo. Posljednja filmska adaptacija dotičnog romana napravljena je 2005. s [[Keira Knightley|Keirom Knightley]], [[Donald Sutherland|Donaldom Sutherlandom]], [[Matthew Macfadyen|Matthewom MacFaydenom]] i [[Judi Dench]] u glavnim ulogama. [[Bollywood]] je svoju verziju romana na platno prenio 2004. u filmu ''[[Pride and Prejudice]]''. [[Colin Firth]] je 1995. odglumio lik Darcyja u vrlo popularnoj BBC-jevoj seriji Ponos i predrasude, a likovi filma ''[[Dnevnik Bridget Jones]]'' iz [[2001.]] inspirirani su spomenutim djelom.

''[[Emma]]'' je adaptirana pet puta - [[1932.]] s [[Marie Dressler]] i [[Jean Hersholt|Jeanom Hersholtom]], [[1972.]] kao televizijska verzija, [[1995.]] kao teen film ''[[Clueless]]'', [[1996.]] s [[Gwyneth Paltrow]] i [[Jeremy Northam|Jeremyjem Northamom]] u glavnim ulogama, te kao tv-film s [[Kate Beckinsale]].

Roman ''[[Razum i osjećaji]]'' adaptiran je u četiri filma, uključujući i verziju [[Ang Lee|Anga Leeja]] iz [[1995.]] s [[Kate Winslet]] i [[Emma Thompson|Emmom Thompson]] (dobio [[Oscar]]a za najbolji adaptirani scenarij). ''[[Pod tuđim utjecajem]]'' je dvaput adaptiran za televiziju, a nedavno je snimljen i film pod istim imenom. ''[[Mansfield Park]]'' i ''[[Opatija Northanger]]'' također su doživjeli filmske adaptacije. Film ''[[Jane Austen in Manhattan]]'' ([[1980.]]) govori o rivalima koji žele snimiti film po Janeinoj drami ''Sir Charles Grandison', ponovno otkrivenoj [[1980.]] ''(vidi Bilješke)''

Godine [[2007.]] snimljen je film o životu Jane Austen pod nazivom ''[[Priča o Jane Austen]]'' (''Becoming Jane'') s mladom američkom glumicom [[Anne Hathaway]] u ulozi spisateljice i Škotom [[James McAvoy|Jamesom McAvoyjem]] u ulozi Thomasa Lefroyja, navodne Janeine ljubavi.

== Bilješke ==

{{izvori}}1. BBC 2004, Vijesti - [http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/england/hampshire/dorset/3560029.stm Otkriven rijetki rukopis Jane Austen]

== Daljnje informacije ==

Knox-Shaw, Peter. ''Jane Austen and the Enlightenment''. Cambridge: Cambridge University Press, 2004. ISBN-10 0521843464

Tomalin, Claire. ''Jane Austen: a life''. Revised and updated edition. London: Penguin, 2000. {{ISBN|0140296905}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
{{Wikizvor autor}}
* [https://web.archive.org/web/20050210010122/http://www.janeaustenmuseum.org.uk/ Muzej Jane Austen ]
* [https://web.archive.org/web/20060213034338/http://www.npg.org.uk/live/search/person.asp?search=ss&sText=jane+austen&LinkID=mp00179 Portreti Jane Austen]

[[Kategorija:Engleski književnici|Austen, Jane]]

Jane Austen - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons}}' u ''

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica