Suradnik10 u (test) 22:14, 8. siječanj 2026.

2026-01-08T22:14:39Z

←Starija inačica		Inačica od 8. siječanj 2026. u 22:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''James Watt'''-->{{Izdvojeni članak\|kolovoz 2019.}}~~
	{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = James Watt		\| ime = James Watt

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T12:32:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Izdvojeni članak|kolovoz 2019.}}
{{Znanstvenik
| ime = James Watt
| slika = James Watt by Henry Howard.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[19. siječnja]] [[znanost u 1736.|1736]].
| mjesto_rođenja = [[Greenock]], [[Inverclyde]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[19. kolovoza]] [[znanost u 1819.|1819]].
| mjesto_smrti = [[Handsworth]], [[West Midlands]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Škoti|Škot]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[strojarstvo]]
| radna_institucija = [[Sveučilište u Glasgowu]] Tvrtka ''Boulton & Watt''
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[parni stroj]] Odvojeni [[parni kondenzator]] [[planetarni prijenos]] [[centrifugalni regulator]] parni [[indikator]] [[konjska snaga]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:SteamEngine_Boulton&Watt_1784.png|mini|desno|300px|Crtež iz 1774., koji prikazuje [[parni stroj]] konstruiran u tvrtki “Boulton & Watt”.]]

[[datoteka:Watts First Condenser.jpg|mini|desno|300px|Originalni [[parni kondenzator]] koji je napravio James Watt.]]

[[datoteka:Sun and planet gears.gif|mini|desno|300px|Prikaz [[Planetarni prijenos|planetarnog prijenosnika]].]]

[[datoteka:Boulton and Watt centrifugal governor-MJ.jpg|mini|desno|300px|Regulator pare sa kuglicama ([[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalni]] regulator).]]

[[Datoteka:20070616 Dampfmaschine.jpg|mini|desno|300px|James Wattov [[parni stroj]] iz 1848.]]

'''James Watt''' (Greenock, Škotska, [[19. siječnja]] [[1736.]] - Heathfield kraj [[Birmingham]]a, [[19. kolovoza]] [[1819.]]), [[škotska|škotski]] [[izumitelj]] i [[inženjer]]. Radio u radionici za popravak [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] i uređaja na Sveučilištu u [[Glasgow]]u. Popravljajući [[Thomas Newcomen|Newcomenov parni stroj]], na kojem se [[kondenzacija]] [[vodena para|vodene pare]] provodila uštrcavanjem rashladne vode u parni [[cilindar]], došao je na ideju o njegovu unaprjeđenju. Mnogobrojnim [[pokus]]ima i primjenom napretka [[tehnologija|tehnologije]] onoga doba, uspio je usavršiti konstrukciju [[parni stroj|parnoga stroja]] tako da je njegov stroj uskoro postao glavni pokretač [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Sustavnim proučavanjem svojstava vodene pare kao radnoga medija, najprije je stvorio osnovu za svoje buduće izume. Godine 1765. dogradio je posebni [[parni kondenzator]] za kondenzaciju pare izvan cilindra te izolirao cilindar kako bi smanjio gubitak [[toplina|topline]], a 1782. konstruirao je i dvoradnu izvedbu stroja, u kojoj se [[tlak]] pare rabi i za vraćanje [[stap]]a u početni položaj. Time je postigao veću [[snaga|snagu]] po cilindru i jednoličniji [[Rad (fizika)|rad]], koji je dalje poboljšao ugradnjom [[zamašnjak]]a. Za pretvaranje pravocrtnoga u kružno gibanje uveo je [[planetarni prijenos|planetarni mehanički prijenos]], iako je već bio poznat i stapni mehanizam s ojnicom ([[stapni i klipni strojevi]]), no njegova je primjena bila zaštićena [[patent]]om. Prvi je za parne strojeve primijenio [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalni]] regulator [[brzina|brzine]] [[vrtnja|vrtnje]], koji se već prije upotrebljavao na [[vjetrenjača]]ma. Kako bi mogao pratiti zbivanja u cilindru, konstruirao je [[indikator]], s pomoću kojega je pratio promjenu [[tlak]]a u cilindru ovisno o kretanju stapa. Uveo je i [[konjska snaga|konjsku snagu]] kao jedinicu za mjerenje snage, a ona je poslije normirana. Zajedno s engleskim inženjerom i poduzetnikom Matthewom Boultonom (1728. – 1809.) izradio je prvi parni stroj koji je primijenjen u nekom proizvodnom pogonu, a 1782. osnovao je u Sohu kraj Birminghama prvu tvornicu parnih strojeva u svijetu ''Boulton & Watt'', u kojoj je počeo proizvoditi i strojeve sa stapnim mehanizmom. <ref> '''Watt, James''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65885] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

[[Mjerna jedinica]] snage dobila je, njemu u čast, oznaku [[vat]].

==Životopis==
James Watt je rođen 19. siječnja 1736. u mjestu Greenock, maloj morskoj luci u [[Škotska|Škotskoj]]. Otac mu se bavio [[Brodogradnja|brodogradnjom]], bio je vlasnik brodova i državni službenik. Njegova majka je bila vrlo obrazovana. Njegov djed je bio učitelj [[matematika|matematike]]. U početku, James Watt nije išao redovito u školu, već je imao [[kućno obrazovanje]] sa majkom. Tek kasnije se upisao u srednju školu, gdje je pokazao svoju spretnost, inženjerske vještine i sklonost prema matematici. <ref> Thurston Robert Henry: "A history of the growth of the steam-engine" [http://books.google.com/?id=HguRSvxVtuAC&printsec=frontcover#v=onepage&q] 1878., publisher=D. Appleton and Company</ref> <ref> [http://books.google.com/?id=aA5VAAAAMAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q] Muirhead James Patrick: "The life of James Watt: with selections from his correspondence" 1859., publisher=John Murray</ref> <ref> Klooster John W.: "Icons of invention: the makers of the modern world from Gutenberg to Gates" [http://books.google.com/?id=WKuG-VIwID8C&printsec=frontcover#v=onepage&q] 2009., publisher=ABC-CLIO</ref> <ref> [http://books.google.com/?id=aA5VAAAAMAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q] Muirhead James Patrick: "The life of James Watt: with selections from his correspondence", 1859., publisher=John Murray</ref>

Kad je imao 18 godina, majka mu je umrla, a otac je bio bolestan. Odlazi na godinu dana u [[London]], da studira izradu [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]]. Nakon godinu dana se vraća u Škotsku, gdje se preselio u [[Glasgow]], u namjeri da otvori malu radionicu za izradu mjernih instrumenata. Zajednica obrtnika mu to nije dozvolila, jer po zakonu je trebao prvo raditi sedam godina kao naučnik, iako u cijeloj Škotskoj nije postojala radionica te vrste. <ref> Tann Jennifer: "Oxford Dictionary of National Biography", publisher=Oxford University Press, 2004.</ref> <ref> Thomas Henry, Thomas Dana Lee: "Living adventures in science", 1954., publisher=Ayer Publishing</ref>

James Watt je tada bio u bezizlaznoj situaciji, ali srećom u to vrijeme, u Univerzitet u Glasgowu dolaze [[Astronomski instrumenti|astronomski instrumenti]], koji su trebali neke popravke. Nakon što ih je uspješno ugradio, profesori mu nude da otvori malu radionicu u sklopu Univerziteta, što je James i prihvatio.

1764. James Watt se oženio sa Margaret Miller i imali su petoro djece. 1772. njegova žena umire kod poroda, a 1777. se ponovo oženio, sa Ann MacGregor, pa su imali još dvoje djece. Između 1777. i 1790. su živjeli u [[Birmingham]]u. <ref>Carnegie Andrew: "James Watt", [http://www.history.rochester.edu/steam/carnegie/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051222003739/http://www.history.rochester.edu/steam/carnegie/ |date=22. prosinca 2005. }}, 1905., publisher=Doubleday, Page and Company</ref>

Za Jamesa Watta je bilo značajno da je uspijevao naučna dostignuća pretvoriti u praktična rješenja. On nije bio samo [[Strojarstvo|strojarski]] inženjer, bavio se dosta i sa [[kemija|kemijom]]. Kao poslovan čovjek nije bio baš uspješan, mrzio je cjenkanje i dugotrajna pregovaranja i tek pred kraj svog radnog vijeka, uspio se riješiti financijskih problema.

===Rani pokusi sa parom===
Nakon četiri godine rada na Sveučilištu u Glasgowu, James Watt je dobio priliku da radi pokuse sa parom. U početku nije imao uspjeha, ali zbog svoje upornosti je nastavio. Otkrio je veliki značaj [[Isparavanje|topline isparavanja]] za parne procese. Na Sveučilištu su imali i [[Thomas Newcomen|Newcomenov]] parni stroj, koji je on uspješno popravio 1763. Taj stroj je jedva radio, jer je oko 80% topline trošio na zagrijavanje cilindra, koji bi se zatim hladio sa hladnom vodom, koja bi se ubrizgavala u cilindar – a onda bi se postupak ponavljao. Prva ideja mu je bila da kondenzira [[para|paru]] u odvojenom spremniku, tako da bi cilindar mogao lakše ostati zagrijan, sa istom temperaturom kao ubrizgana [[vodena para]]. Prvi svoj model je napravio 1765.

Iako je prvi model bio poboljšan u odnosu na Newcomenov parni stroj, još je bilo dosta problema u njegovom radu. Jedan od problema je bila i [[strojna obrada]] [[klip]]a i cilindra, budući su u izradi sudjelovali [[kovač]]i, koji nisu bili u stanju izraditi tako precizne dijelove. Kako nije imao dosta sredstava za usavršavanje svoga modela, zaposlio se prvo kao geometar, a zatim je radio 8 godina kao građevinski inženjer. <ref> "James Watt's Fire Engines Patent Act", 1775 (15 Geo 3 c. 61)</ref>

Kasnije se Watt povezao sa Matthewom Boultonom i zajedno 1774. otvorili tvornicu “Boulton & Watt” i krenuli u proizvodnju parnih strojeva. Imao je na raspolaganju nekoliko najboljih radnika sa željezom u to vrijeme, koji su znali bušiti cijevi za topove, što su iskoristili za izradu uskih mehaničkih [[Tolerancija dužinskih mjera|tolerancija]] između klipa i cilindra.

===Prvi parni strojevi===
Konačno, 1776. prvi Wattov parni stroj je ugrađen i upotrijebljen u tržišne svrhe. Narudžbe su uskoro pristizale i sljedećih pet godina znatan broj strojeva je ugrađen u [[Rudnik|rudnicima]] u [[Cornwall]]u, za [[Sisaljka|pumpanje vode]] iz rudnika.

Prvi Wattovi parni strojevi su bili veliki, cilindar je imao promjer od 1,25 [[metar]]a, a visoki su bili oko 7,3 metra, tako da su imali kućište otprilike kao jedna manja zgrada. Ipak su bili uspješni, jer su rudnici uspjeli povećati produktivnost oko 30%. Primjena se proširila na brušenje, tkanje i mljevenje.

Iako je za Wattov parni stroj, koljenčasta osovina bila logično rješenje za pretvaranje kružnog gibanja u pravocrtno (kao na [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motorima s unutrašnjim izgaranjem]]), vlasnici patenta za parni stroj, su prisilili Watta da promijeni konstrukciju. 1781. James Watt uspijeva to riješiti sa [[planetarni prijenos|planetarnim prijenosnikom]], koji je kasnije našao znatnu primjenu kod [[Parna lokomotiva|parnih lokomotiva]].

James Watt je i dalje usavršavao svoj parni stroj. Izradio je i regulator pare sa kuglicama ili [[centrifugalni regulator]], koji s povećanjem [[Broj okretaja|brzine vrtnje]] stroja, kuglice se podižu i zatvaraju regulacijski [[ventil]], pa se dotok pare smanjuje i brzina vrtnje opada. Ideja je bila da bi se brzina vrtnje stroja održavala konstantnom, mora se dovoditi konstantna struja pare. To je bio jedan od prvih uspješnih primjera [[Automatizacija |automatskog upravljanja]] u industriji, budući je regulator uspio osigurati [[stabilnost]] sustava. Uspio je napraviti cilindar s dvostrukim djelovanjem, para je strujila s obje strane cilindra, tako da je vršila [[tlak]] na klip i kod njegovog podizanja i spuštanja. Watt je napravio i parni [[indikator]], koji je snimao [[tlak]] pare u cilindru za vrijeme rada. Usavršio je i princip paralelnog kretanja, između klipa u cilindru i klipa [[Napojna pumpa generatora pare|pumpe za napojnu vodu]]. Na kraju, Watt je napravio stroj koji je bio oko pet puta uspješniji od Newcomenovog parnog stroja. <ref> Brown Richard: "Society and Economy in Modern Britain 1700-1850", publisher=Routledge, 1991.</ref>

U to vrijeme proizvodnja [[kotao|kotlova]] nije bila razvijena, tako da Watt nije mogao koristiti paru visokog tlaka, što je dosta umanjivalo uspješnost parnog stroja. Od 1794. do 1824. tvrtka “Boulton & Watt” je proizvela 1 164 parna stroja. <ref> Rolls Erich: "An Early Experiment in Industrial Organisation: Being a History of the Firm of Boulton and Watt, 1775-1805", publisher=Longman's Green and Co., 1930.</ref>

===Stroj za kopiranje i druge inovacije===
Prije 1780. nije postojao način da se kopiraju nacrti. Nakon godina pokusa, Watt je uspio napraviti stroj za kopiranje nacrta, koji se koristio i u 20. stoljeću.

1786. James Watt je prisustvovao pokusima dobivanja [[klor]]a iz [[Klorovodična kiselina|klorovodične kiseline]] (HCl) i [[mangan]]ovog dioksida. Otkrio je da se vodena otopina klora može koristiti za bijeljenje odjeće u [[Tekstilna industrija|tekstilnoj industriji]].

===Starost===
1800. James Watt je išao u mirovinu, ali je i dalje radio na svojim otkrićima. Otkrio je metodu mjerenja udaljenosti sa [[teleskop]]om, usavršio je uljne svjetiljke, parni stroj za peglanje i stroj za kopiranje kipova.

Umro je 25. kolovoza 1819. u Heathfieldu kraj Birminghama, u svojoj 83 godini. Njegova radionica je postavljena u Naučnom muzeju u [[London]]u. <ref>"James Watt's legendary 'magical retreat' to be revealed at Science Museum", [http://www.sciencemuseum.org.uk/about_us/press_and_media/press_releases/2011/03/watt.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140105173506/http://www.sciencemuseum.org.uk/about_us/press_and_media/press_releases/2011/03/watt.aspx |date=5. siječnja 2014. }} publisher=Science Museum (London), 2011. [http://www.webcitation.org/5xRvOFm3B|archivedate]</ref>

== Parni stroj ==
{{glavni|Parni stroj}}

'''Parni stroj''' je [[toplinski stroj]] koji [[energija|energiju]] [[vodena para|vodene pare]] [[Ekspanzija|ekspanzijom]] pretvara u [[mehanički rad]]. Po konstrukcijskoj izvedbi pripada među [[Stapni i klipni strojevi|stapne strojeve]]. Para se proizvodi u [[kotao|kotlu]] te dovodi u [[cilindar]], gdje obavlja rad djelovanjem [[tlak]]a na jednu stranu [[stap]]a (jednoradni parni stroj), ili naizmjence na jednu pa na drugu stranu stapa (dvoradni parni stroj), potiskujući stap amo-tamo. Radni ciklus jednoradnoga parnog stroja započinje kada se stap nalazi u gornjem, takozvanom mrtvom položaju, uz otvoren dovod, a zatvoren odvod pare. Djelovanjem pare stap se pomiče do donjega mrtvog položaja, kada se zatvara dovod, a otvara odvod pare iz cilindra. Energiju potrebnu za vraćanje stapa natrag te za istiskivanje većega dijela preostale pare iz cilindra svojom inercijom ([[tromost]]) daje teški željezni kotač [[zamašnjak]]. Kod dvoradnoga stroja [[konstrukcija]] cilindra omogućuje izmjenično uvođenje pare, s jedne pa s druge strane stapa. Zbog toga, za istiskivanje pare nije potrebno preuzimati energiju od zamašnjaka, ali se ovaj ipak rabi za postizanje jednakomjerna rada stroja. Pravocrtno gibanje stapa između krajnjih položaja u cilindru, najčešće se pretvara u rotacijsko gibanje pogonskoga [[vratilo|vratila]]. Za to služi mehanizam koji se sastoji od motke vezane za stap (stapajica), križne glave s kliznom papučom, te ojnice, koja je na jednoj strani zglobno povezana s križnom glavom, a na drugoj s [[Koljenasto vratilo|koljenastim vratilom]] ([[stapni i klipni strojevi]]). Radom razvodnika, to jest dovođenjem i odvođenjem pare iz cilindra, upravlja ekscentar pričvršćen na koljenasto vratilo. Takav jednocilindričan stroj sa stapom u mrtvom položaju ne može se sam pokrenuti, pa se često izvode strojevi kod kojih na istom koljenastom vratilu rade dva ili više cilindara (višecilindrični stroj), kojima su ojnice međusobno prostorno zakrenute. Parni strojevi koji paru iz cilindra izbacuju u [[atmosfera|atmosferu]] su ispušni strojevi, za razliku od kondenzacijskih strojeva, kod kojih se ona, pošto obavi rad u cilindru, kondenzira u [[Parni kondenzator|parnom kondenzatoru]]. S obzirom na položaj središnje osi stapa i cilindra, parni stroj može biti vertikalan (stojeći parni stroj) ili horizontalan (ležeći parni stroj). <ref> '''parni stroj''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46756] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Parni stroj je [[toplinski stroj]] s vanjskim izgaranjem koji [[entalpija|entalpiju]] [[vodena para|vodene pare]] pretvara u [[mehanički rad]]. Jednostavnije rečeno, parni stroj je [[stroj]] koji energiju [[vodena para|vodene pare]] koja se proizvodi u [[parni kotao|parnim kotlovima]] pretvara u [[mehanički rad]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Watt, James}}
[[Kategorija:Britanski izumitelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Škotska]]
[[Kategorija:Masoni]]

James Watt - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 22:14, 8. siječanj 2026.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica