WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-21T20:36:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = James Gregory
| slika = James Gregory.jpeg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[studeni]] [[1638.]]
| mjesto_rođenja = [[Drumoak]], [[Aberdeenshire]], [[Škotska]]
| datum_smrti = [[listopad]] [[1675.]]
| mjesto_smrti = [[Edinburgh]], [[Škotska]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Škoti|Škot]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Matematika]], [[astronomija]]
| radna_institucija = Sveučilište u St Andrewsu, <br> [[Sveučilište u Edinburghu]]
| alma_mater = Sveučilište u Aberdeenu, <br> Sveučilište u Padovi
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Gregorian teleskop|Gregoryjev teleskop]] <br> [[Optička rešetka]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

'''James Gregory''' ([[Drumoak]], studeni 1638. – [[Edinburgh]], listopad 1675.), škotski [[matematičar]] i [[astronom]]. Istraživao beskonačne [[niz]]ove i [[Analitička geometrija|analitičku geometriju]] i prije [[Isaac Newton|Newtona]] konstruirao [[Reflektorski teleskop|teleskop reflektor]]. U [[Gregorian teleskop|Gregoryjevu teleskopu]] s provrtanim [[paraboloid]]nim [[zrcalo]]m, opisanim u djelu ''Napredna optika'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Optica Promota'', 1663.), sekundarno je zrcalo [[Kvadrike|elipsoidno]] udubljeno, čime se dobiva uspravna slika. Zbog maloga [[Vidno polje (astronomija)|vidnog polja]] nije ušlo u širu upotrebu. U istom je djelu opisao metodu kojom se s pomoću promatranja [[Venerin prijelaz|Venerina prijelaza]] može odrediti [[udaljenost]] između [[Zemlja|Zemlje]] i [[Sunce|Sunca]]. Propuštajuću [[Sunčeva svjetlost|Sunčevu svjetlost]] kroz [[Perje|ptičje pero]] (prvu [[Optička rešetka|optičku rešetku]]) uočio je razdvajanje [[svjetlost]]i po [[boja]]ma. <ref> '''Gregory, James''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23292] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Doprinosi ==
[[datoteka:Gregorian telescope circa 1735 in Putnam Gallery 2, 2009-11-24.jpg|mini|lijevo|250px|[[Gregorian teleskop|Gregoryjev teleskop]] iz 1735.]]

[[datoteka:Gregory-Teleskop.svg|mini|desno|300px|Put svjetlosti kroz Gregoryjev teleskop.]]

[[datoteka:An incandescent light-bulb viewed through a transmissive diffraction grating.jpg|mini|desno|300px|[[Električna žarulja]] viđena kroz [[Optička rešetka|optičku rešetku]].]]
=== Gregoryjev teleskop ===
{{Glavni|Gregorian teleskop}}

'''Gregorian teleskop''' je vrsta [[reflektorski teleskop|reflektorskog teleskopa]], koji je konstruirao škotski matematičar i astronom James Gregory u 17. stoljeću, a prvi je sagradio [[Robert Hooke]] 1673. Jedino prije toga je napravljen Newtonov teleskop, kojeg je sagradio [[Isaac Newton]], 1668. <ref name="books.google.com">[http://books.google.com/books?id=32IDpTdthm4C&pg=PA67&lpg=PA67&dq=newton+reflecting+telescope++1668+letter+1669&source=bl&ots=PKABaGwPaN&sig=rPS8w23_nAp3kH5YMYGZ7JHhOaI&hl=en&ei=0QC1Svf7AsWb8Aa3nqGTDw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5#v=onepage&q=newton%20reflecting%20telescope%20%201668%20letter%201669&f=false '''Isaac Newton: adventurer in thought''', by Alfred Rupert Hall, page 67]</ref> Konstrukciju Gregorian teleskopa je objavio James Gregory 1663., u knjizi ''Optica Promota''. Slične teoretske konstrukcije su napravili [[Bonaventura Cavalieri]] u knjizi ''Lo Specchio Ustorio'' 1632.<ref>Stargazer, the Life and Times of the Telescope, by Fred Watson, [http://books.google.com/books?id=2LZZginzib4C&pg=PA134&dq=gregory+cassegrain+mersenne p. 134]</ref> i [[Marin Mersenne]] 1636. u knjizi ''Harmonie universalle''<ref>Stargazer, [http://books.google.com/books?id=2LZZginzib4C&pg=PA115&dq=mersenne+zucchi+parallel#PPA115,M1 p. 115].</ref>. Rani pokušaji Gregoryja nisu uspjeli, jer nije imao praktičnog iskustva i nije mogao pronaći vješte optičare za njegove [[Leća (optika)|leće]].<ref>[http://books.google.com/books?id=9EYBAAAAQAAJ&pg=PA175-IA1&dq=parabolic+James+Gregory A Biographical Dictionary of Eminent Scotsmen By Robert Chambers, Thomas - Page 175]</ref> Nakon 10 godina, Robert Hooke je uspio sagraditi Gregorian teleskop.

Gregoryjev teleskop se sastoji od dva [[ogledalo|ogledala]]: primarno veliko ogledalo (konkavni [[Kvadrike|paraboloid]]) skuplja [[svjetlost]] i dovodi ga skoro u [[žarište]], da bi da sekundarno malo ogledalo (konkavni [[Kvadrike|elipsoid]]) reflektirao nazad, kroz otvor u centru primarnog ogledala, do [[okular]]a. Ova konstrukcija je uglavnom istisnuta sa ''Cassegrainovim teleskopom'', ali za [[Amaterska astronomija|astronome amatere]] ipak je lakše izraditi Gregoryjev teleskop, jer je lakše napraviti i provjeriti sekundarno malo ogledalo.

=== Optička rešetka ===
{{Glavni|Optička rešetka}}

'''Optička rešetka''' je [[optika|optička]] [[naprava]] za postizanje i ispitivanje [[ogib]]a, fino razdvajanje [[Spektar (fizika)|spektralnih linija]] i [[mjerenje]] [[valna duljina|valne duljine]] [[svjetlost]]i, a sastoji se od niza uskih pukotina i zapreka. Prve optičke rešetke načinio je [[Joseph von Fraunhofer|J. Fraunhofer]] 1817.; sastojale su se od usporednih tankih žica ili od [[staklo|staklene]] [[čađa|začađene]] ploče na kojoj su u jednakim razmacima ucrtani paralelni pravci. Danas se optička rešetka pravi urezivanjem finih, paralelnih i vrlo bliskih linija na podlogu od različitih materijala (staklo, [[plastika]], [[metal]]). Neurezani dio ploče djeluje kao pukotina, a urezana linija kao zapreka, jer se na njoj svjetlost [[Difuzija|difuzno]] [[Raspršenje|raspršuje]]. Urezivanjem kovnoga zrcala dobiva se refleksna rešetka. Rešetke za [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičaste]] i vidljive zrake imaju oko 1 200 pukotina na 1 [[mm]], a rešetke za [[Infracrveno zračenje|infracrvene zrake]] velikih [[valna duljina|valnih duljina]] od nekoliko stotina [[mikrometar]]a imaju samo nekoliko pukotina na 1 mm. Poznate su takozvane ''Rowlandove rešetke'' koje sadrže do 1 700 pukotina na 1 mm. Za infracrvene zrake i za [[Radio valovi|radiovalove]] koriste se i rešetke od niza paralelnih metalnih žica (zrake velikih valnih duljina uvjetuju ogib na velikim pukotinama), dok za [[ogib]] [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]] služi [[kristalna rešetka]] koju tvore [[atom]]i u [[kristal]]u, što se koristi za [[Rendgenska strukturna analiza|rendgensku strukturnu analizu]]. Kada svjetlost padne na optičku rešetku, svaka od njezinih pukotina postaje izvor novih svjetlosnih valova (ogib ili [[difrakcija]]). Među valovima s različitih pukotina nastaje [[Interferencija valova|interferencija]]; [[val]]ovi se pojačavaju (superpozicija valova) ako je razlika u [[Faza|fazi]] jednaka cijelomu broju valnih duljina upotrijebljene svjetlosti. Kada na optičku rešetku padne [[Monokromator|monokromatska svjetlost]], interferencijom će nastati svijetle i tamne pruge. Međutim, svjetlost koja nije monokromatska rastavit će se na rešetki u [[Spektar (fizika)|spektar]], jer za različite boje (različite valne duljine ''λ'') pojačanje nastaje pod različitim [[kut]]ovima (''φ''). Pritom ne nastaje jedan, već nekoliko spektara, pa se broj ''n'', koji se javlja u [[jednadžba|jednadžbi]], naziva red spektra. Spektar dobiven optičkom rešetkom razlikuje se od spektra dobivenoga [[Prizma (optika)|prizmom]] po tome što je njegova [[disperzija]] sukladna (proporcionalna) valnoj duljini. Disperzija je to veća što je [[konstanta]] rešetke manja. U [[Holografija|holografiji]] [[Interferencija valova|interferencijska]] slika predmeta predstavlja svojevrsnu optičku rešetku koja se koristi za dobivanje slike reverznim postupkom. <ref> '''optička rešetka''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=45336] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Gregory, James}}
[[Kategorija:Britanski matematičari]]
[[Kategorija:Britanski astronomi]]
[[Kategorija:Britanski znanstvenici]]

James Gregory - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica