WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T08:13:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = James Dewar
| slika = James Dewar.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[20. rujna]] [[1842.]]
| mjesto_rođenja = [[Kincardine-on-Forth]], [[Škotska]]
| datum_smrti = [[27. ožujka]] [[1923.]]
| mjesto_smrti = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Škoti|Škot]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]], [[kemija]]
| radna_institucija = [[Sveučilište u Cambridgeu]] <br> Kraljevski institut u Londonu
| alma_mater = [[Sveučilište u Edinburghu]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti = [[James Edward Smith]]
| poznat_po = [[Dewarova posuda]] ili danas [[termos-boca]], <br> Ukapljeni [[kisik]], <br> Ukapljeni [[vodik]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

'''James Dewar''' (Kincardine-on-Forth, [[Škotska]], 20. rujna 1842. – [[London]], 27. ožujka 1923.) je bio [[Škoti|škotski]] [[kemija|kemičar]] i [[fizičar]], a najpoznatiji je po otkriću [[Dewarova posuda|Dewarove posude]], koja je kasnije iskorištena za vrlo praktičnu primjenu [[termos-boca|termos-boce]]. Oko 25 godina je radio i na području [[atom]]ske i [[molekula]]rne [[Spektroskopija|spektroskopije]]. <ref>[http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111230175058/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm |date=30. prosinca 2011. }} "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref> Sveučilišni [[profesor]] u Cambridgeu (od 1875.) i profesor Kraljevskog instituta u Londonu (od 1877.). Istraživao [[fiziologija|fiziološko]] djelovanje [[svjetlost]]i na [[vid]], bavio se [[spektroskopija|spektroskopijom]]. Najpoznatiji je njegov rad u fizici niskih temperatura. Prvi proizveo tekući (1898.) i kruti (1899.) [[vodik]]. Po njem je nazvan krater na Mjesecu ([[Dewar (krater)]]). [[Dewarova posuda]] ili Dewarova boca posuda je dvostrukih stijenki između kojih je [[vakuum]] (danas [[termos-boca]]). Namijenjena je čuvanju [[Toplinska izolacija|toplinski izoliranih]] tvari, na primjer jako hladnih [[tekućina]] i [[Ukapljeni plin|ukapljenih plinova]]. <ref> '''Dewar, James''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14895] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==Životopis==
[[datoteka:Thermos.JPG|mini|lijevo|250px|[[Dewarova posuda]] je posuda dvostrukih stijenki između kojih je [[vakuum]] (danas [[termos-boca]]).]]
Rodio se u škotskoj obitelji kao najmlađi od šestero dječaka. Roditelji su mu umrli kad je imao 15 godina. Školovao se u [[Edinburgh]]u i kasnije u [[Gent]]u ([[Belgija]]).

Od 1867. radi na proučavanju [[benzen]]a i otkrio je nekoliko njegovih formula. Interesantno je da jednu od formula benzena, koja se naziva ponekad i Dewarov benzen, on nije bio zaslužan za nju. 1877. postaje [[profesor]] kemije na [[Sveučilište Cambridge|Sveučilištu Cambridge]]. U početku je radio najviše u području [[Organska kemija|organske kemije]], da bi kasnije nastavio s proučavanjem [[Električni luk|električnog luka]]. Proučavao je i djelovanje [[svjetlost]]i na [[Mrežnica (oko)|mrežnicu]] [[oko|oka]]. Od 1878. počinje raditi na spektroskopiji i svojstvima [[Kemijski element|kemijskih elemenata]] na niskim temperaturama.

Poznat je u znanosti i kao znanstvenik koji je radio na ukapljivanju [[plin]]ova i proučavanjima temperatura koje se bliže [[Apsolutna nula|apsolutnoj nuli]]. Sagradio je stroj koji je mogao stvoriti ukapljeni [[kisik]], da bi kasnije uspio dobiti i kisik u krutom stanju. Dokazao je da tekući kisik i [[ozon]] jako privlači [[magnetsko polje]] [[magnet]]a. Da bi mogao sačuvati tekuće plinove duže vrijeme, osmislio je Dewarovu posudu, po čemu je postao i najpoznatiji. To otkriće mu nije donijelo veliku materijalnu korist, jer je poduzeće ''Thermos L.L.C.'' dobilo patent za otkriće termosice. <ref> [http://www.chemistryexplained.com/Co-Di/Dewar-James.html] "Dewar, James, 2008., James Frank, work=Chemistry Explained, publisher=Advameg Inc. </ref>

Veliki je trud uložio u dobijanju tekućeg [[helij]]a, koji prelazi u tekuće stanje na temperaturi −268,9 [[Celzijev stupanj|°C]], ali nije uspio to prvi ostariti, jer je u to vrijeme bilo vrlo teško nabaviti sami čisti helij. Malu količinu koju je imao njegov je pomoćnik greškom ispustio u okolni zrak. Prije njega tekući helij je uspio dobiti [[Heike Kamerlingh Onnes]], koji je za to ostvarenje dobio i [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1913.

1905. je počeo istraživati svojstvo drvenog [[ugljen]]a koji kod niskih temperatura snažno upija plinove, što je iskoristio za stvaranje jakog [[vakuum]]a, posebno za potrebe [[Atomska fizika|atomske fizike]]. Nakon kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] radio je na proučavanju [[Površinska napetost|površinske napetosti]] mjehurića [[sapun]]ice.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Dewar, James}}
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Britanski kemičari]]

James Dewar - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica