James Baldwin - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:03:52Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:03
Redak 68:		Redak 68:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commons\|James Baldwin}}~~

	;Mrežna mjesta		;Mrežna mjesta

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:19:28Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:19
Redak 69:		Redak 69:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	{{commons\|James Baldwin}}		{{commons\|James Baldwin}}
	~~{{wikicitat}}~~
	;Mrežna mjesta		;Mrežna mjesta
	*[http://www.litencyc.com/php/speople.php?rec=true&UID=229 Baldwin in the Literary Encyclopedia]		*[http://www.litencyc.com/php/speople.php?rec=true&UID=229 Baldwin in the Literary Encyclopedia]

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T05:06:19Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 05:06
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''James Baldwin'''-->{{~~Književnik~~ \|		<!--'''James Baldwin'''-->{{Infookvir književnik \|
	Ime = James Baldwin \|		Ime = James Baldwin \|
	boja = #B0C4DE \|		boja = #B0C4DE \|

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T21:58:10Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 21:58
Redak 19:		Redak 19:
	Baldwin je rođen [[1924]]. godine kao prvo dijete majke, koja će imati devetoro djece. Nikada nije upoznao svog biološkog oca, ali je svog očuha Davida Baldwina poznavao kao jedinu očinsku figuru. David je bio surov prema obitelji i nije podržavao Jamesovo zanimanje za književnost. Sa četrnaest godina James je postao [[propovjednik]] u [[Pentakostalna crkva\|Pentakostalnoj crkvi]] u [[Harlem]]u. Po završetku srednje škole u [[The Bronx\|Bronxu]] preselio se u [[Greenwich Village]].		Baldwin je rođen [[1924]]. godine kao prvo dijete majke, koja će imati devetoro djece. Nikada nije upoznao svog biološkog oca, ali je svog očuha Davida Baldwina poznavao kao jedinu očinsku figuru. David je bio surov prema obitelji i nije podržavao Jamesovo zanimanje za književnost. Sa četrnaest godina James je postao [[propovjednik]] u [[Pentakostalna crkva\|Pentakostalnoj crkvi]] u [[Harlem]]u. Po završetku srednje škole u [[The Bronx\|Bronxu]] preselio se u [[Greenwich Village]].

	Ranih 1940-ih svoje interese je usmjerio sa vjere na književnost. Najveću podršku dobivao je od svog uzora [[Richard Wright\|Richarda Wrighta]] kojeg je smatrao ''najvećim crnim piscem na svijetu''. Baldwin je svoju zbirku eseja nazvao ''Bilješke o domaćem sinu'' (''Notes of a Native Son''), kao jasnu referencu na Wrightov roman ''[[Native Son]]''. Međutim, u eseju iz [[1949]]. godine, ''Everybody’s Protest Novel'', Baldwin je napisao da Wrightov ''Native Son'', kao i [[Harriet Beecher Stowe\|Stoweov]] ''[[Uncle Tom’s Cabin]]'' nemaju uvjerljive likove i psihološku kompleksnost. To je pokvarilo prijateljstvo između dva pisca. Kasnije, u intervjuu za [[New York Times]] Baldwin je rekao da nije prestao obožavati Wrighta: ''Poznavao sam Richarda i volio sam ga. Nisam ga napadao; pokušavao sam sebi nešto razjasniti.''<ref>{{~~cite web~~\| url = http://www.nytimes.com/books/98/03/29/specials/baldwin-reflections.html\| title = JAMES BALDWIN -- REFLECTIONS OF A MAVERICK\| accessdate = 10.3.2007.\| author = Julius Lester\| date = 27.5.1984.\| publisher = [[New York Times]]}} Za pristup stranici potrebno je registrirati se. Registracija je bespatna.</ref>		Ranih 1940-ih svoje interese je usmjerio sa vjere na književnost. Najveću podršku dobivao je od svog uzora [[Richard Wright\|Richarda Wrighta]] kojeg je smatrao ''najvećim crnim piscem na svijetu''. Baldwin je svoju zbirku eseja nazvao ''Bilješke o domaćem sinu'' (''Notes of a Native Son''), kao jasnu referencu na Wrightov roman ''[[Native Son]]''. Međutim, u eseju iz [[1949]]. godine, ''Everybody’s Protest Novel'', Baldwin je napisao da Wrightov ''Native Son'', kao i [[Harriet Beecher Stowe\|Stoweov]] ''[[Uncle Tom’s Cabin]]'' nemaju uvjerljive likove i psihološku kompleksnost. To je pokvarilo prijateljstvo između dva pisca. Kasnije, u intervjuu za [[New York Times]] Baldwin je rekao da nije prestao obožavati Wrighta: ''Poznavao sam Richarda i volio sam ga. Nisam ga napadao; pokušavao sam sebi nešto razjasniti.''<ref>{{Citiranje weba\| url = http://www.nytimes.com/books/98/03/29/specials/baldwin-reflections.html\| title = JAMES BALDWIN -- REFLECTIONS OF A MAVERICK\| accessdate = 10.3.2007.\| author = Julius Lester\| date = 27.5.1984.\| publisher = [[New York Times]]}} Za pristup stranici potrebno je registrirati se. Registracija je bespatna.</ref>

	[[Afroamerikanci\|Afro-američki]] slikar [[Beauford Delaney]] je, također, imao veliki utjecaj na Baldwina. U ''The Price of the Ticket'' iz 1985. Baldwin piše da je Delaney bio za njega prvi živi dokaz da crnac može biti umjetnik. Divio se njegovoj hrabrosti, integritetu, strasti: ''Vidio sam ga potresenog mnogo puta i doživio sam da ga vidim slomljenog, ali ga nikada nisam vidio da se klanja.''		[[Afroamerikanci\|Afro-američki]] slikar [[Beauford Delaney]] je, također, imao veliki utjecaj na Baldwina. U ''The Price of the Ticket'' iz 1985. Baldwin piše da je Delaney bio za njega prvi živi dokaz da crnac može biti umjetnik. Divio se njegovoj hrabrosti, integritetu, strasti: ''Vidio sam ga potresenog mnogo puta i doživio sam da ga vidim slomljenog, ali ga nikada nisam vidio da se klanja.''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T07:32:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik |
Ime = James Baldwin |
boja = #B0C4DE |
slika = Jamesbaldwin.jpg |
opis slike = James Baldwin, 1955. Fotografija: [[Carl Van Vechten]]|
puno ime = James Arthur Baldwin |
rođenje = [[2. kolovoza]], [[1924]]. <br> [[New York City|New York]], [[New York]], [[SAD]] |
smrt = [[30. studenog]], [[1987]]. <br> [[Saint-Paul de Vence]], [[Francuska]]|
nagrade = [[1962]]. - [[Nagrada George Polk]]|
utjecao = |
utjecali = |
period = |
djela = ''[[Go Tell It on the Mountain]]'' |
potpis = |
}}
'''James Arthur Baldwin''' ([[2. kolovoza]], [[1924]]. - [[30. studenog]], [[1987]].) bio je [[Afroamerikanci|afro-američki]] pisac, pjesnik, esejist, dramaturg, najpoznatiji po svom romanu ''Idi i reci to na gori'' (''Go Tell It on the Mountain''). Većina njegovih djela obrađuje teme [[rasizam|rasizma]] i [[seksualnost]]i u [[SAD|američkom]] društvu sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Njegovi romani su poznati po osobnom pristupu istraživanja [[identitet]]a, kao i zbog načina na koji ispituje složene socijalne i psihološke pritiske vezane za činjenice što je netko [[crnac]] i [[gej]] u vremenu socijalne, kulturne i političke diskriminacije ovih društvenih skupina.

==Životopis==
Baldwin je rođen [[1924]]. godine kao prvo dijete majke, koja će imati devetoro djece. Nikada nije upoznao svog biološkog oca, ali je svog očuha Davida Baldwina poznavao kao jedinu očinsku figuru. David je bio surov prema obitelji i nije podržavao Jamesovo zanimanje za književnost. Sa četrnaest godina James je postao [[propovjednik]] u [[Pentakostalna crkva|Pentakostalnoj crkvi]] u [[Harlem]]u. Po završetku srednje škole u [[The Bronx|Bronxu]] preselio se u [[Greenwich Village]].

Ranih 1940-ih svoje interese je usmjerio sa vjere na književnost. Najveću podršku dobivao je od svog uzora [[Richard Wright|Richarda Wrighta]] kojeg je smatrao ''najvećim crnim piscem na svijetu''. Baldwin je svoju zbirku eseja nazvao ''Bilješke o domaćem sinu'' (''Notes of a Native Son''), kao jasnu referencu na Wrightov roman ''[[Native Son]]''. Međutim, u eseju iz [[1949]]. godine, ''Everybody’s Protest Novel'', Baldwin je napisao da Wrightov ''Native Son'', kao i [[Harriet Beecher Stowe|Stoweov]] ''[[Uncle Tom’s Cabin]]'' nemaju uvjerljive likove i psihološku kompleksnost. To je pokvarilo prijateljstvo između dva pisca. Kasnije, u intervjuu za [[New York Times]] Baldwin je rekao da nije prestao obožavati Wrighta: ''Poznavao sam Richarda i volio sam ga. Nisam ga napadao; pokušavao sam sebi nešto razjasniti.''<ref>{{cite web| url = http://www.nytimes.com/books/98/03/29/specials/baldwin-reflections.html| title = JAMES BALDWIN -- REFLECTIONS OF A MAVERICK| accessdate = 10.3.2007.| author = Julius Lester| date = 27.5.1984.| publisher = [[New York Times]]}} Za pristup stranici potrebno je registrirati se. Registracija je bespatna.</ref>

[[Afroamerikanci|Afro-američki]] slikar [[Beauford Delaney]] je, također, imao veliki utjecaj na Baldwina. U ''The Price of the Ticket'' iz 1985. Baldwin piše da je Delaney bio za njega prvi živi dokaz da crnac može biti umjetnik. Divio se njegovoj hrabrosti, integritetu, strasti: ''Vidio sam ga potresenog mnogo puta i doživio sam da ga vidim slomljenog, ali ga nikada nisam vidio da se klanja.''

[[Image:Heston Baldwin Brando Civil Rights March 1963.jpg|thumb|right|200px|Baldwin između [[Charlton Heston|Charltona Hestona]] i [[Marlon Brando|Marlona Branda]], [[1963]]. za vrijeme [[Marš na Washington 1963.|Marša na Washington]].]]

Kao i mnogi drugi američki pisci i spisateljice tog doba, Baldwin se preselio u [[Francuska|Francusku]] [[1948]]. na duže vrijeme. Bio je u [[Pariz]]u, gdje su se također nalazili i [[Ernest Hemingway]], [[Gertrude Stein]], [[F. Scott Fitzgerald]], [[Richard Wright]] i mnogi drugi. Kada se vratio u Ameriku aktivno se uključio u [[Pokret za ljudska prava]]. Sudjelovao je [[1963]]. godine u Maršu na Washington sa [[Martin Luther King, Jr.|Martinom Lutherom Kingom]].

Godine [[1962]]. Baldwin je dobio [[Nagrada George Polk|nagradu George Polk]] za reportažu u [[New York Times]]u.

Godine [[1987]]. Baldwin umire od [[rak (bolest)|rak]]a. Pokopan je na [[Ferncliff Cemetery and Mausoleum]] u [[Greenburgh]]u.

Poštanska marka sa njegovim likom tiskana je 2005. godine.

==Bibliografija==
*''Idi i reci to na gori'' (''Go Tell It on the Mountain'', 1953.), roman <ref>Djelo je dostupno u hrvatskom prijevodu: James Baldwin, ''Idi i reci to na gori'' (prevela [[Nada Vučinić]]), [[August Cesarec (nakladnik)|August Cesarec]], Zagreb, 1982.</ref>
*''Stranger in the Village'' (1953.)
*''Bilješke o domaćem sinu'' (''Notes of a Native Son'', 1955.), eseji i priče
*''The Amen Corner'' (1954.), kazališna predstava
*''Giovannijeva soba'' (''Giovanni's Room'', 1956.), roman <ref>Djelo je dostupno u hrvatskom prijevodu: James Baldwin, ''Giovannijeva soba'' (preveo [[Mario Suško]]), [[Znanje (nakladnik)|Znanje]], Zagreb, 1985.</ref>
*''Sonny's Blues'' (1957.)
*''Nitko mi ne zna ime'' (''Nobody Knows My Name: More Notes of a Native Son'', 1961.), eseji i priče
*''Druga zemlja'' (''Another Country'', 1962.), roman <ref>Djelo nije prevedeno na hrvatski, ali dostupno je u srodnom, srpskom prijevodu: Džejms Boldvin, ''Druga zemlja'' (preveo [[Dušan Puvačić]]), [[Svjetlost (nakladnik)|Svjetlost]], Sarajevo 1966.; drugo izdanje 1986., {{ISBN|8601010083}}</ref>
*''The Fire Next Time'' (1963.), eseji <ref>Djelo nije prevedeno na hrvatski, ali dostupno je u slovenskom prijevodu: James Baldwin, ''Drugič ogenj'' (preveo [[Janez Gradišnik]]), [[Cankarjeva založba]], Ljubljana, 1964.</ref>
*''Blues za gospodina Charlieja'' (''Blues for Mister Charlie'', 1964.), kazališna predstava
*''U susret čovjeku'' (''Going to Meet the Man'', 1965.), eseji i priče <ref>Djelo nije prevedeno na hrvatski, ali dostupno je u srodnom, srpskom prijevodu: Džems Boldvin, ''U susret čoveku'' (prevela [[Vera Blečić]]), [[Rad (nakladnik)|Rad]], Beograd, 1969.</ref>
*''Tell Me How Long the Train's Been Gone'' (1968.), roman
*''No Name in the Streets'' (1972.), roman
*''Kada bi ulica Beale mogla progovoriti'' (''If Beale Street Could Talk'', 1974.), roman <ref>Djelo nije prevedeno na hrvatski jezik, ali dostupno je u srodnim, slovenskim (James Baldwin, ''Šepet nežne ulice'' (prevela [[Seta Oblak]]), Obzorja, Maribor, 1977. ili James Baldwin, ''Pesem črnske ulice'' (prevela [[Gitica Jakopin]]), [[Prešernova družba]], Ljubljana, 1977.) ili srpskom (Džejms Boldvin, ''Kada bi ulica Bel mogla da progovori'' (prevela [[Dragica Brajović]]), Narodna knjiga & Alfa, Beograd, 2007, {{ISBN|9788633132022}}) prijevodima.</ref>
*''The Devil Finds Work'' (1976.), eseji
*''Just Above My Head'' (1979.), roman
*''Jimmy's blues'' (1985.), pjesme
*''The Price of the Ticket'' (1985.), eseji
*''The Evidence of Things Not Seen'' (1985.), eseji

Objavljeno u suradnji s drugim autorima:

*''Nothing personal (sa Richard Avedon (fotografije))'' (1964.)
*''A Rap on Race (sa Margaret Mead)'' (1971.)
*''A Dialogue (sa Nikki Giovanni)'' (1973.)
*''Little Man, Little Man (sa Yoran Cazac'' (1976.), roman za djecu

==Izvori==
;Bilješke i literatura
{{izvori}}

* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5481 Baldwin, James Arthur], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 22. svibnja 2018.

==Vanjske poveznice==
{{commons|James Baldwin}}
{{wikicitat}}
;Mrežna mjesta
*[http://www.litencyc.com/php/speople.php?rec=true&UID=229 Baldwin in the Literary Encyclopedia]
*[http://books.guardian.co.uk/authors/author/0,5917,-204,00.html Guardian Books "Author Page"]

{{GLAVNIRASPORED:Baldwin, James}}
[[Kategorija:Afro-američki književnici]]
[[Kategorija:Romanopisci]]
[[Kategorija:Dramatici]]
[[Kategorija:Esejisti]]