WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T01:46:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Špilje i jame
| naziv = Jama u Predolcu
| izvorni naziv =
| slika = [[Datoteka:Jama-u-Predolcu.jpg|270px]]
| slika_opis = Pogled s ulaza u Jamu u Predolcu
| širina-stupnjevi = 43
| širina-minute = 02
| širina-sekunde = 47
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 17
| dužina-minute = 39
| dužina-sekunde = 29
| dužina-oznaka = E
| iso-regija = HR-19
| lokacija = u gradu [[Metković]]u
| država = {{ZD+X/H|HRV}}
| najbliži grad =
| nadmorska visina = 11 m/nm
| površina =
| najniža razina = -5 m/nm
| najveća visina = 15 m
| dužina = 56 m
| volumen =
| približna starost =146-166 milion godina kreda
}}

'''Jama u Predolcu''' je [[jama]] kod kuće obitelji Vuica u podnožju brda [[Predolac]] u gradu [[Metković]]u.

== Povijest ==
[[Delta Neretve]], koja pripada području [[Dinaridi|dinarskog]] [[krš]]a, obiluje [[špilja]]ma, [[jama]]ma i drugim kraškim pojavama. Jama u Predolcu je najznačajniji speleološki objekt na području doline Neretve i jedan je od najznačajnijih [[speleologija|speleološki objekt]] na području [[Dalmacija|Dalmacije]].<ref name=jama.hr/>

Jama je razvijena unutar alveolinsko numulitnih eocenskih vapnenaca uz tektonske lomove. Na spiljski ulaz nastavlja se 10 metarski vertikalni pad, do površine slatkovodnog jezera, na sredini kojeg se nalazi mali otočić. Zanimljivo je da rijeka Neretva ima podzemnu vezu s jezerom, pa se u njoj mogu naći životinje koje inače ne žive u podzemlju npr. jegulje, kozice... Dubina jezera iznosi oko 15 m, što znači da kroz porozni kraški teren more prodire u donje slojeve jezera.<ref name="Mć">[http://www.arhiva.metkovic.hr/opci/default.asp?izb=zanimljivo.asp ''Jeste li znali''] Grad Metković. Pristupljeno 13. rujna 2020. [https://archive.vn/JeHVT Arhivirano] 13. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Gradovi_i_županije#Metković|dopusnicu]].</ref>

Najveća vrijednost Jame u predolcu je bogatstvo i raznolikost vodene faune. Jama u Predolcu stanište je [[Congeria kusceri|dinarskog špiljskog školjkaša]] (''[[Congeria kusceri|Congerie kusceri]]'') jedinog školjkaša na svijetu koji živi u podzemlju. Congeria kusceri je živi [[fosil]] i [[Tercijar|tercijarni]] relikt, [[endem]] [[Dinaridi|Dinarida]] i jedini predstavnik svoje skupine koja je bila rasprostranjena u tercijaru, ali su svi njeni srodnici izumrli prije 5 milijuna godina. Dinarski špiljski školjkaš nalazi se na popisu posebno zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj, ali i na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta [[EU|Europske unije]].<ref name=jama.hr>[https://web.archive.org/web/20150107050018/http://jama.hr/povijest-jame/ ''Povijest jame''] Službena stranica Jame u Predolcu. Arhivirano 7. siječnja 2015. Pristupljeno 13. rujna 2020.</ref>

Taj do 2 cm dug školjkaš je zapravo "živi fosil" koji se tijekom geološke prošlosti iz površinskih jezera preselio u kraško podzemlje i tu se prilagodio životu u vječnoj tami. Osim dinarskog špiljskog školjkaša u Jami živi još jedan živi fosil, endem Dinarida [[mnogočetinjaš]] (''[[Marifugia cavatica]]''). Na spiljski ulaz koji se nalazi na oko 11 metara nadmorske visine nastavlja se 9 metarski vertikalni pad, do površine slatkovodnog jezera, na sredini kojeg se nalazi mali otok. Zanimljivo je da rijeka [[Neretva]] nema direktnu podzemnu vezu s jezerom . Voda dolazi u jamu iz ponora koji se nalaze na rubnim dijelovima Popova polja , a otiče iz jame kroz uske pukotine koje vode do okolnih izvorišta pa se u njoj mogu naći životinje koje inače ne žive u podzemlju npr. [[jegulja]] , riječna [[kozica]],te ostala riječna fauna. Dubina jezera iznosi u prosjeku 10,5 m. Unatoč značajnoj podzemnoj [[fauna|fauni]] i interesantnoj [[morfologija|morfologiji]], Jama još nije do kraja istražena prvenstveno zbog tehničkih razloga . Zaštita i opstojnost ovog lokaliteta ovisi prvenstveno o načinu i u kojoj mjeri će se hidrotehnički zahvati u Popovu polju ostvarivati , infrastrukturne aktivnosti , način i primjena agrotehničkih mjera na okolnim poljoprivrednim površinama.

== Istraživanja ==
Zanimljivo je da je Jama do nedavno bila poznata samo malom broju stanovnika iako se nalazi u samom gradu Metkoviću. Prva istraživanja jame poduzeli su [[Slovenija|slovenski]] biospeleolozi u kolovozu 1965. godine. Oni su u jezeru jame pronašli veliku koloniju dinarskog špiljskog školjkaša. ''Congerie kusceri'' je dobila ime upravo po svome pronalazaču, slovenskome [[malakologija|malakologu]] Ljudevitu Kuščeru. Bilo je to važno otkriće jer se radilo o prvom nalazištu živih školjkaša roda Congeria u Hrvatskoj.

Zanimanje za jamu ponovno oživljava od 1993. do 1995. godine, kada jamu djelomično istražuju djelatnici [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Hrvatskog prirodoslovnog muzeja]] iz [[Zagreb]]a u sklopu projekta ''"Biospeleološka i speleološka istraživanja donjeg toka rijeke Neretve"''.

== Edukativni centar "Congeria" ==
[[Datoteka:Edukativni centar Congeria.jpg|mini|lijevo|300px|Brošura Edukativnog centra "Congeria"]]
Markica Vuica kroz čije se dvorište pristupa jami neposredno uz nju uredio je edukativni centar "Congeria" u kojem se može upoznati sa svim vrijednostima ovog iznimnog speleološkog objekta ali i podzemlja općenito, pa je ulaz i pristup Jami učinio dostupnim javnosti, a time i turistima. Rezultat svega je aktivna zaštita ovog iznimnog lokaliteta, te otvaranje novog jedinstvenog turističko-edukativnog središte u [[Dolina Neretve|dolini Neretve]], gradu [[Metković]]u i [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]].<ref>[http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=6097 metkovic.hr: Metković dobio još jedno turističko odredište]</ref>

Edukativni centar "Congeria" omogućuje da posjetitelji mogu upoznati značajke podzemlja i njegovu ulogu za život čovjeka. Centar se sastoji od tri cjeline: u prvoj je obrađeno podzemlje općenito i predstavljeni najznačajniji speleološki objekti na području donjoneretvanskog kraja. Druga cjelina je sama Jama gdje posjetitelj može doživjeti dio podzemlja, a treća cjelina je soba Congerie gdje je moguće vidjeti dio faune jame i glavne značajke cijelog prostora i uživo vidjeti jedinstvenog dinarskog špiljskog školjkaša.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Špilje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Metković]]
[[Kategorija:Turizam u Hrvatskoj]]

Jama u Predolcu - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica