https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Jak%C5%A1a_Ku%C5%A1anJakša Kušan - Povijest promjena2026-09-04T03:38:09ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jak%C5%A1a_Ku%C5%A1an&diff=399868&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-21T03:15:03Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Jakša Kušan'''-->{{dz|[[Jakša Kušan (1931.)]]|novinara}}<br />
<br />
'''Jakša Kušan''' (Čevljanovići kod [[Sarajevo|Sarajeva]], [[11. lipnja]] [[1900.]] - [[Zagreb]], [[16. prosinca]] [[1980.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]].<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34780 Kušan, Jakša], enciklopedija.hr, pristupljeno 30 srpnja 2019.</ref> Pisao je [[pjesme]], [[roman]]e, [[Pripovijetka|pripovijetke]] i [[Drama|dramska]] djela.<br />
<br />
== Životopis ==<br />
Jakša Kušan rođen je u Čevljanovićima kod Sarajeva, 1900. godine. Trgovačku akademiju svršio je u u Sarajevu [[1922.]] godine i Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu [[1937.]] godine. Bio je između dva rata jedan od osnivača (1927. godine) i prvi tajnik Grupe sarajevskih književnika, (1928.-1929.) koja je udarila temelje suvremenoj [[bosansko-hercegovačka književnost|bosansko-hercegovačkoj književnosti]] i u kojoj su bili: [[Ivo Andrić]], [[Hasan Kikić]], [[Isak Samokovlija]], [[Jovan Kršić]], [[Hamza Humo]], [[Hamid Dizdar]] i drugi. U isto vrijeme uređivao je uglednu sarajevsku kulturnu reviju ''Pregled''. Četiri godine vodio je vlastitu knjižaru u Sarajevu, a službovao je kao srednjoškolski profesor u Sarajevu, [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u. Bio je intendant kazališta u Banjoj Luci i Osijeku.<ref name="he"/> Bio je urednik časopisa ''Pregled'' (1928.-1929.). Cijeli niz godina bio je urednik u Nakladnom zavodu [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Zagrebu, gdje je uredio, između ostalog, izabrana djela [[Lav Tolstoj|L. N. Tolstoja]], [[Ivan Sergejevič Turgenjev|Turgenjeva]], [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N. V. Gogolja]] i [[Mark Twain|Marka Twaina]], a za "Znanje" je priredio Djela F. M. [[Dostojevski|Dostojevskog]]. Od [[1945.]] godine do umirovljenja [[1953.]] godine bio je profesor u Trgovačkoj akademiji u Zagrebu.<br />
<br />
Svojom uredničkom djelatnošću i prevođenjem (s [[Ruski jezik|ruskoga]], [[Njemački jezik|njemačkoga]] i [[Slovenski jezik|slovenskoga]] jezika) znatno, je podigao razinu književnog prevoditeljstva u nas. Zarano se okušao u gotovo svim književnim rodovima. Potpisivao se i [[pseudonim]]mima ''A. M. Bogorodov'', ''Bogoljub Hrešanović'' i ''Abu Kazem Tambur'', te šiframa ''A. B.'', ''B. I. H.'', ''bih'', ''J. K-n.'', ''K.'' i ''K-n''. Ostavština mu se čuva u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]]. <br />
<br />
== Književno stvaralaštvo ==<br />
Zastupljen je izborom proze u ediciji ''[[Pet stoljeća hrvatske književnosti]]'' (''Izabrana djela / [[Ahmed Muradbegović|A. Muradbegović]], J. Kušan, [[Ante Dean|A. Dean]], [[Alija Nametak|A. Nametak]]'', prir. [[Dubravko Jelčić]], knj. 108, Matica hrvatska-Zora, Zagreb, 1969.) i u ''Antologiji hrvatskog humora''. Napisao je dvadesetak dramskih tekstova koji su gotovo svi izvedeni na pozornicama. Opsežni povijesni roman ''Krvavi dani Bosne ponosne'' (1-2) svojim leksičkim bogatstvom, narativnom dinamikom te živošću dijaloga ulazi, uz [[Enver Čolaković|Čolakovićeve]] romane te [[Ivo Andrić|Andrićevu]] i Nametkovu novelistiku, među najbolja ostvarenja hrvatskih pripovjedača klasične tradicije.<br />
<br />
== Djela ==<br />
zbirke poezije: <br />
* ''Pesme'', 1925.<br />
* ''Zemlja i oblaci'', 1952.<br />
* ''Pjesme'', 1977.<br />
<br />
knjige pripovijedaka:<br />
* ''Javna zahvala'', 1937.<br />
* ''U procijepu'', 1954.<br />
* ''Promjenljiva ulica'', 1966.<br />
* ''Izabrana djela'', 1969.<br />
* ''Eh, ti bližnji'', 1971.<br />
<br />
romani:<br />
* ''Krvavi dani Bosne ponosne'', 1-2, 1977.<br />
<br />
ostalo:<br />
* ''Smrt mladosti. Burleska u jednom činu. Predgovor B. Jevtić'', 1929.<br />
* ''Zaplakala stara majka Džaferbegova: drama u tri čina'', 1942.<br />
* ''Dr. Krstić i njegov slučaj'', drama, 1943.<br />
* ''Savjesti na dlanu: komedija u 5 činova'', 1951.<br />
* ''Pesnica u džepu'', komedija, 1955. <br />
* ''Komedije '', 1958.<br />
* ''Jedan život: pjesme, pripovijetke, putopisi, komedije'', 2009.<br />
<br />
udžbenici:<br />
* ''Knjigovodstvo i trgovačko dopisivanje'', 1938. (suautor David Levi)<br />
* ''Nauk o državi'', 1941.<br />
<br />
== Vidi još ==<br />
* [[Hrvatski pokret otpora]]<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* [https://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih/jaksa-kusan-156.html Herceg-Bosna.org] Jakša Kušan<br />
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11570 hbl.lzmk.hr] Kušan, Jakša<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Kušan, Jakša}}<br />
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski dramatici iz Bosne i Hercegovine]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci iz Bosne i Hercegovine]]</div>WikiSysop