Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T18:04:22Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 18:04
Redak 154:		Redak 154:

	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = Adriatic Sea~~
	~~\|commonshr = Jadransko more~~
	~~\|commonscat = Adriatic Sea~~
	~~\|commonscathr = Jadransko more~~
	}}

	[[Kategorija:Jadransko more\| ]]		[[Kategorija:Jadransko more\| ]]
	[[Kategorija:Zemljopis Europe]]		[[Kategorija:Zemljopis Europe]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:05:43Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:05
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Jadransko more'''-->{{~~redirect~~\|Jadran}}		<!--'''Jadransko more'''-->{{preusmjerava\|Jadran}}
	{{Infookvir more		{{Infookvir more
	\| ime = Jadransko more		\| ime = Jadransko more

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:52:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|Jadran}}
{{Infookvir more
| ime = Jadransko more
| slika = Adriatic Sea.jpg
| veličina_slike = 270px
| slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Jadranskog mora
| lokacija = [[Južna Europa]]
| širina-stupnjevi = 43
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 15
| dužina-oznaka = E
| granična_mora = [[Jonsko more]]
| površina = 138.595<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28478 Jadransko more] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 15. veljače 2018.)</ref>
| zapremina = 35.000
| prosječna_dubina = 173<ref name="HE"/>
| najveća_dubina = 1233<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/28692/ Jadransko more] Proleksis enciklopedija (pristupljeno 15. veljače 2018.)</ref>
| širina = 216,7<ref name="Proleksis"/>
| duljina = 870<ref name="Proleksis"/>
| površina_slijeva = 235.000
| širi_slijev = [[Sredozemno more|sredozemni]]
| pritoci = [[Adige]], [[Bojana]], [[Cetina]], [[Drim]], [[Krka]], [[Neretva]], [[Soča]], [[Pad]], [[Zrmanja]]
| padaline =
| hlapljenje =
| akumul_period = 3 – 3,8
| temperatura = 9 – 24
| salinitet = 38 – 39
| otoci = 1246
| duljina_obale = 3737<ref name="Proleksis"/>
| obalne_države = {{ZD+X/A|ALB}} {{ZD+X/C|CG}} {{ZD+X/B|BIH}} {{ZD+X/H|HRV}} {{ZD+X/S|SLO}} {{ZD+X/I|ITA}}
}}

'''Jadransko more''' je ogranak [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] koje odvaja [[Apeninski poluotok]] od [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] te [[Apenini|Apenine]] od [[Dinarsko gorje|Dinarskog gorja]].

Površina mu iznosi 138 595 km2, duljina 870 km, prosječna širina 159,3 km, prosječna dubina 173 m.<ref name="HE"/><ref name="Proleksis"/>

== Ime i etimologija ==

Ime Jadranskog mora postoji još od [[antika|antičkih]] vremena. Na latinskom je glasilo ''Mare Hadriaticum''. Ime vjerojatno potječe od grada Adrije ili Hadrije, što je bio naziv samo za sjeverni dio zaljeva. Poslije je počelo označavati cijeli zaljev. [[Vinko Pribojević]] ga spominje pod imenom Ilirsko more.

[[Pavao Ritter Vitezović]] rabio je izraz ''Sinje more''.<ref>Nives Opačić, [http://www.matica.hr/vijenac/460/Sinje%20more,%20galeb%20i%20kukavica/ ''Sinje more, galeb i kukavica''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 460, 20. listopada 2011., pristupljeno 11. rujna 2015.</ref>

* [[hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Jadransko more''
* [[albanski jezik|albanski]]: ''Deti Adriatik''
* [[bošnjački jezik|bošnjački]]: ''Jadransko more''
* [[crnogorski jezik|crnogorski]]: ''Jadransko more''
* [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Adriai-tenger''
* [[njemački jezik|njemački]]: ''Adriatisches Meer''
* [[slovenski jezik|slovenski]]: ''Jadransko morje''
* [[srpski jezik|srpski]]: ''Јадранско море''
* [[talijanski jezik|talijanski]]: ''Mare Adriatico''

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Adriatic Sea Currents 2.svg|280px|minijatura|desno|Struje Jadranskoga mora.]]
Jadransko more je pretežno zatvoreno more povezano s [[Jonsko more|Jonskim morem]] i preko njega Sredozemnim morem. Granica Jadranskog i Jonskog mora su [[Otrantska vrata]] široka 75 km između Italije i Albanije.

Jadransko more je pretežno plitko. Sjeverno od [[Pula|Pule]] mu dubina ne prelazi 50 m, a sjeverno od [[Zadar|Zadra]] 100 m – taj prostor je za vrijeme [[ledeno doba|ledenog doba]] bio na kopnu. U južnom dijelu Jadranskog mora se nalazi udubina u kojoj dubine naglo padaju (najveća dubina je 1233 m).

[[Datoteka:Adriatic Sea Bathymetry.svg|230px|minijatura|desno|Dubina Jadranskoga mora.]]
Jadran je relativno toplo more – temperatura mu ne pada ispod 11[[°C]]. Prozirnost mu je također velika. Važno svojstvo morske vode je i slanost ili [[salinitet]] kojom se iskazuje ukupna količina svih otopljenih soli u 1000g morske vode.

Istočna obala Jadranskog mora, osobito njezin hrvatski dio, izrazito je razvedena dok je zapadna (talijanska) obala mnogo ravnija. Također je istočna obala izrazito visoka – uz obalu se pružaju planine, osim u prostoru zapadne Istre, zadarskog zaleđa, dijela crnogorske obale te albanske obale. S druge strane, talijanska obala je pretežno niska. Razvedenost obale je posljedica potapanja planinskih [[reljef]]nih oblika zbog otapanja leda nakon ledenog doba (tada se je razina mora izdigla 100 m, te su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi). Posljedica toga je da smjer pružanja otoka prati smjer pružanja planina na kopnu. To je prvi put uočeno na obali [[Dalmacija|Dalmacije]], te se u cijelom svijetu takav tip obale naziva '''dalmatinski tip obale'''.

[[Morske struje]] su u Jadranskom moru tople te uz istočnu obalu teku od juga prema sjeveru, a uz zapadu obalu od sjevera prema jugu. [[Morske mijene]] nisu pretjerano izražene.

Hrvatska obala Jadranskog mora se smatra najčišćim morem u Europi. Istovremeno je talijanska obala pretežno zagađena (zbog zagađenja koja donosi rijeka [[Po]]) no to zagađenje pretjerano ne utječe na hrvatsku obalu zbog smjera morskih struja.

== Zemlje s izlazom na Jadransko more ==

[[Datoteka:Adriatic Sea map hr.svg|mini|desno|200px|Politička karta zemalja s izlaskom na Jadransko more]]

=== Zapadna obala ===

* {{ZD|I|ITA}} [[Italija]]

=== Istočna obala ===

Zemlje s izlazom na otvoreno more

* {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{ZD|C|CG}} [[Crna Gora]]
* {{ZD|A|ALB}} [[Albanija]]

Zemlje bez izlaza na otvoreno more

* {{ZD|B|BIH}} [[BiH]]
* {{ZD|S|SLO}} [[Slovenija]]

=== Granični sporovi na Jadranskom moru ===

* [[Savudrijska vala]] - spor između Slovenije i Hrvatske; pitanje slovenskog izlaska na otvoreno more
* [[Neumski zaljev]] - spor između Bosne i Hercegovine i Hrvatske; pitanje otočića [[Veliki Školj (Klek)|Velikog]] i [[Mali Školj|Malog Školja]], te vrh poluotoka [[Klek]]a
* [[Prevlaka]] - spor između [[hrvatsko-crnogorski odnosi|Crne Gore i Hrvatske]]; u procesu rješavanja međunarodnom arbitražom i dogovorom

== Znamenitosti ==

[[Datoteka:Kornati 2.JPG|mini|200px|desno|[[Nacionalni park Kornati]]]]

=== Prirodni resursi ===

* [[Nacionalni park Kornati|Kornati]]
* [[Nacionalni park Brijuni|Brijuni]]
* [[Nacionalni park Mljet|Mljet]]

=== Ugljikovodici ===
[[Energetika|Energetske]] tvrtke temeljem podataka koje je prikupila norveška tvrtka [[Spectrum]] i koje je prikupila [[INA]], smatraju da se u jadranskom podmorju nalaze velika ležišta [[ugljikovodici|ugljikovodika]] pogodnih za eksploataciju. 2. travnja 2014. godine Vlada RH otvorila je [[javno nadmetanje]] za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja. Natječaj je zatvoren 3. studenoga 2014. Na otvaranju javnog nadmetanja u travnju bilo je predstavnika 40-ak energetskih tvrtki, kao [[Exxon]], [[Gazprom]], [[Lukoil]], [[Total]], Ina, [[RWE]], [[Edison]], [[Turkish Petroleum]], [[Hellenic Petroleum]], [[Petroceltic]], [[Hunt Oil]], [[JP Nippon]] i dr. Natječaj je u djelokrugu ministarstva gospodarstva. Ponuđeno je 29 istražnih polja, površine od 1.000 do 1.600 četvornih kilometara. Osam istražnih polja je na sjevernom Jadranu, a dvadeset i jedno na srednjem i južnom Jadranu. Ministarstvo procjenjuje da bi ovisno o polju istraživanja potencijalnih nalazišta nafte i plina u Jadranu trajala od dvije do pet godina.<ref name="poslovni.hr">[http://www.poslovni.hr/hrvatska/zavrsava-natjecaj-za-istrazivanje-nafte-i-plina-na-jadranu-282720 ''Završava natječaj za istraživanje nafte i plina na Jadranu''], poslovni.hr/Hina, 3. studenoga 2014., pristupljeno 11. rujna 2015.</ref>

Ponude će biti procijenjene prema onome što su ponuđači ponudili o predloženom programu minimalnog ulaganja u seizmička istraživanja, broju predloženih rudarskih radova bušenja i istražnih bušotina te o drugim istraživanjima, kao i naknadi za potpis ugovora. 70 postotni udio u ocjeni ponude odnosi se na inicijalno trogodišnje istražno razdoblje, kad se najviše vrednuje broj bušotina. 20 posto ocjene ponude nose podaci iz ponude za drugo inicijalno istražno razdoblje od dvije godine. U tom razdoblju najvažniji je broj [[naftna bušotina|bušotina]]. S 10 posto u procjeni ponude sudjeluje naknada za potpis ugovora.<ref name="poslovni.hr"/>

Projektu eksploatacije su se suprotstavili [[Ivan Sinčić]], [[Živi zid (organizacija)]], Ivan Pernar, [[Oceanografski institut]], predsjednik [[Sabor|saborskog]] Odbora za zaštitu okoliša [[Branko Bačić]], Klub nezavisnih vijećnika s Jadrana i dr.<ref>Mladen Volarić, [http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/sincic-projekt-eksploatacije-nafte-iz-jadrana-je-sulud-i-protupravan/ ''Sinčić: Projekt eksploatacije nafte iz Jadrana je sulud i protupravan''], liderpress.hr, 21. veljače 2015., pristupljeno 11. rujna 2015.</ref><ref> Magdalena Rendulić, [http://www.24sata.hr/politika/jadran-nije-vladin-privatni-vrt-graani-trebaju-odluciti-408755 ''"Jadran nije Vladin privatni vrt, građani trebaju odlučiti"''], 24sata.hr, 4. ožujka 2015., pristupljeno 11. rujna 2015.</ref>

=== Važniji gradovi i luke ===
[[Datoteka:Dubrovnik-L04-1.jpg|mini|desno|300px|[[Dubrovnik]], biser Jadrana]]
* [[Ancona]]
* [[Bar (grad)|Bar]]
* [[Bari]]
* [[Brindisi]]
* [[Dubrovnik]]
* [[Drač]]
* [[Kopar]]
* [[Kotor]]
* [[Pescara]]
* [[Ploče]]
* [[Poreč]]
* [[Pula]]
* [[Rijeka]]
* [[Split]]
* [[Šibenik]]
* [[Trogir]]
* [[Trst]]
* [[Ulcinj]]
* [[Venecija]]
* [[Valona]]
* [[Zadar]]

== Panorama ==
[[Datoteka:Adriatic Sea - view from Lokrum.jpg|800px|minijatura|središte]]
[[Datoteka:Barca a vela, Poreč, Istra.JPG|800px|minijatura|središte]]

== Poveznice ==

* [[Popis otoka Hrvatske]]
* [[Dodatak:Popis otoka Crne Gore]] (9)
* [[Sazan]], jedini [[otok]] u Albaniji
* [[Tremiti]], otočje u Italiji
* [[Pianosa]], otočić u Italiji

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* {{eng oznaka}} [http://www.geabios.com/html/services/maps/PublicMap.htm?lat=42.465&lon=15.876875&fov=8.66&title=Adriatic%20Sea Satelitske slike i karta Jadranskog mora] iz ''GeaBios GIS Public Service''
* {{eng oznaka}} [http://www.geabios.com/services/meteo/wv2.11/wv.htm?picurl=http://www.oc.phys.uoa.gr/waves/med/wavem&picext=.jpg&picset=06;12;18;24;30;36;42;48;54 Vremenska prognoza istočne obale] iz ''GeaBios GIS Public Service''

;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons = Adriatic Sea
|commonshr = Jadransko more
|commonscat = Adriatic Sea
|commonscathr = Jadransko more
}}

[[Kategorija:Jadransko more| ]]
[[Kategorija:Zemljopis Europe]]

Jadransko more - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵}}' u ''