WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T03:03:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Jacques Charles
| slika = Jacques Alexandre César Charles.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[12. studenog]] [[1746.]]
| mjesto_rođenja = [[Beaugency]], [[Loiret]], [[Francuska]]
| datum_smrti = [[7. travnja]] [[1823.]]
| mjesto_smrti = [[Pariz]], [[Francuska]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Francuzi|Francuz]]
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]], [[matematika]]
| radna_institucija = Sveučilište u [[Pariz]]u ([[Sorbonne]])
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Charlesov zakon]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

'''Jacques Charles''' ili punim imenom '''Jacques Alexandre César Charles''' ([[Beaugency]], 12. studenog 1746. – [[Pariz]], 7. travnja 1823.), francuski [[fizičar]]. Profesor na [[Sorbonne]]i. Prvi upotrebljavao [[aerostat]]e punjene [[vodik]]om; 1783. sâm se [[balon]]om podignuo 3 000 metara visoko. Godine 1787. otkrio da je povećanje [[obujam|obujma]] ([[volumen]]a) balona ''V'' razmjerno povećanju [[temperatura|temperature]] [[plin]]a ''T'':

:<math>\frac{V_1}{T_1} = \frac{V_2}{T_2} \qquad \mathrm{ili} \qquad \frac {V_2}{V_1} = \frac{T_2}{T_1} \qquad \mathrm{ili} \qquad V_1 T_2 = V_2 T_1 </math>

Taj se [[Plinski zakoni|plinski zakon]] ([[Charlesov zakon]]) ponekad pripisuje [[Joseph Louis Gay-Lussac|J. L. Gay-Lussacu]], koji ga je prvi matematički opisao 1802. ([[Gay-Lussacov zakon]]). <ref> '''Charles, Jacques Alexandre César''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=11475] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
[[datoteka:Jacques Charles Luftschiff.jpg|mini|300px|desno|Crtež prvog leta [[balon]]om Jacquesa Charlesa i [[Nicolas-Louis Robert]]a, 1. prosinca 1783.]]

[[datoteka:Airship designed by Jean-Baptiste Marie Meusnier de La Place.jpg|mini|300px|desno|[[Zračni brod]] ili dirižabl koji je konstruirao [[Jean Baptiste Meusnier]] (1783. – 1785.).]]
== Aerostat ==
{{glavni|Aerostat}}

'''Aerostat''' je šuplja [[letjelica]] od lagana [[materijal]]a, ispunjena toplim [[zrak]]om ili plinom lakšim od zraka (najčešće [[helij]]em ili [[vodik]]om), što joj omogućuje da lebdi u zraku. Upravljivi aerostat (s [[motor]]nim pogonom) naziva se [[zračni brod]] ili dirižabl; neupravljivi aerostat (bez pogona ili s pomoćnim motornim pogonom) naziva se [[balon]]. <ref> '''aerostat''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=641] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Balon ===
{{glavni|Balon}}

'''Balon''' ([[Francuski jezik|franc]]. ''ballon'' < [[Talijanski jezik|tal]]. ''pallone'': lopta, [[dijalekt]]alno ''ballone'') je šuplja letjelica od lagana materijala, bez vlastita pogona (ili samo s pomoćnim motornim pogonom) i s ograničenom mogućnošću upravljanja (upravljivi balon s motornim pogonom naziva se zračni brod ili ponekad dirižabl). Ispunjen je plinom lakšim od okolnoga zraka, a to mu omogućuje lebdenje u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosfer]]i. Plin se nalazi unutar nepropusna višeslojnog [[spremnik]]a od balonskoga [[tekstil]]nog materijala, [[guma|gume]] ili [[plastika|plastične]] folije, o kojem na mreži i užetima visi košara (gondola) za smještaj posade i opreme. Osim balona, koji je kao nosač [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] za ispitivanje nižih zračnih slojeva dugačkim [[čelik|čeličnim]] [[uže]]tom vezan za tlo, baloni se mogu dizati, spuštati i letjeti nošeni zračnim strujama (takozvani '''slobodni baloni'''). Balon punjen plinom lakšim od zraka (vodik ili helij) diže se odbacivanjem nekorisna tereta ([[balast]]a), a spušta se ispuštanjem plina kroz [[ventil]] na vrhu spremnika. Drukčiji je balon koji se diže tako što se spremnik puni toplim zrakom, a to se postiže izgaranjem ukapljenog [[propan]]a u [[Gorionik za tekuće gorivo|gorionicima]] smještenima ispod donjeg otvora spremnika. Balon se održava u zraku povremenim paljenjem [[plamen]]a, a spušta se [[hlađenje]]m zraka zbog prestanka zagrijavanja. <ref> '''balon''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=5569] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Zračni brod ===
{{glavni|Zračni brod}}

'''Zračni brod''' je upravljiva zračna letjelica lakša od zraka (aerostat) s vlastitim pogonom, kadšto se kaže i '''dirižabl'''. Čini ga tijelo [[Aerodinamika|aerodinamičkoga]] [[vreteno|vretenasta]] oblika od [[tekstil]]ne ili [[Lim (kovina)|limene]] ovojnice, koja se isprva ispunjavala vodikom, a danas se puni helijem ili vrućim zrakom. Tijelo može biti s krutom [[konstrukcija|potkonstrukcijom]], koja mu daje stalan oblik bez obzira na okolne uvjete, ili bez takve konstrukcije, kada se oblik zadržava nad[[tlak]]om plina unutar tijela. Zračni brod opremljen je i [[motor]]om s [[Propeler zrakoplova|propelerom]], sustavom za upravljanje s aerodinamički oblikovanim pokretnim plohama, te gondolom s prostorom za posadu i putnike. Zračni brodovi pojavili su se potkraj 19. stoljeća kao prve upravljive zračne letjelice. U njihovu je razvoju bio ključan rad hrvatskog inženjera [[David Schwarz|D. Schwarza]], koji je 1896. konstruirao prvi zračni brod krute konstrukcije. Otkupivši Schwarzove nacrte, na temelju njegovih tehničkih rješenja svoje je letjelice gradio [[Ferdinand von Zeppelin]], koji se nepravedno smatra ocem zračnih brodova krute konstrukcije, a koji se gdjekad nazivaju [[cepelin]]ima. Nakon početnoga razdoblja primjene u vojništvu i zračnom prijevozu putnika, zaredale su katastrofe takvih brodova s ljudskim žrtvama (na primjer [[Hindenburg (cepelin)|zračnoga broda Hindenburg]], 1937.), pa se za te namjene dulje vrijeme nisu upotrebljavali. Danas se rabe u reklamne i turističke svrhe, katkad i za snimanja ili istraživanja iz zraka, prijevoz tereta, a istražuju se i druge mogućnosti njihove primjene. <ref> '''zračni brod''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67443] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Charles, Jacques}}
[[Kategorija:Francuski fizičari]]

Jacques Charles - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica