<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Jack_Kilby</id>
	<title>Jack Kilby - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Jack_Kilby"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jack_Kilby&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-06T17:44:03Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jack_Kilby&amp;diff=370041&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Jack_Kilby&amp;diff=370041&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-08T16:41:15Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Jack Kilby&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Znanstvenik&lt;br /&gt;
| ime                     = Jack Kilby&lt;br /&gt;
| slika                   = Jack Kilby 1960s.png&lt;br /&gt;
| slika_širina            = 200px&lt;br /&gt;
| naslov                  = &lt;br /&gt;
| datum_rođenja           = [[8. studenog]] [[1923.]]&lt;br /&gt;
| mjesto_rođenja          = [[Jefferson City]], [[Missouri]], [[SAD]]&lt;br /&gt;
| datum_smrti             = [[8. studenog]] [[1923.]]&lt;br /&gt;
| mjesto_smrti            = [[Dallas, Teksas]], [[SAD]]&lt;br /&gt;
| prebivalište            = &lt;br /&gt;
| državljanstvo           = [[Amerikanci|Amerikanac]]&lt;br /&gt;
| narodnost               = &lt;br /&gt;
| etnicitet               = &lt;br /&gt;
| polje                   = [[Fizika]], [[elektrotehnika]]&lt;br /&gt;
| radna_institucija       = [[Texas Instruments]] &amp;lt;br/&amp;gt; Teksaško sveučilište A&amp;amp;M u [[College Station (Teksas)|College Stationu]] &lt;br /&gt;
| alma_mater              = Wisconsinsko sveučilište u [[Milwaukee, Wisconsin|Milwaukeeju]] &lt;br /&gt;
| doktorski_mentor        = &lt;br /&gt;
| doktorski_studenti      = &lt;br /&gt;
| poznat_po               = [[Integrirani krug]] &lt;br /&gt;
| autor_kratica_bot       = &lt;br /&gt;
| autor_kratica_zoo       = &lt;br /&gt;
| nagrade                 = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2000.)&lt;br /&gt;
| religija                = &lt;br /&gt;
| fusnote                 = &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Jack Kilby&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Jack St. Clair Kilby&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[Jefferson City]], [[Missouri]], 8. studenog 1923. – [[Dallas, Teksas]], 20. srpnja 2005.), američki [[inženjer]] i [[izumitelj]]. [[Diploma|Diplomirao]] [[elektrotehnika|elektrotehniku]] (1947.) na Wisconsinskom sveučilištu u [[Milwaukee, Wisconsin|Milwaukeeju]]. Radio za tvrtku [[Texas Instruments]] (od 1958.) te kao profesor na Teksaškom sveučilištu (od 1978. do 1984.). Izradio je, dodavanjem različitih nečistoća u pločicu [[germanij]]a, prvi [[elektronika|elektronički sklop]] (1959.) te izumio elektronički džepni [[kalkulator]] baziran na [[Integrirani krug|integriranim krugovima]] (1967.). Za doprinos razvoju integriranih krugova s [[Herbert Kroemer|H. Kroemerom]] i [[Žores Ivanovič Alfjorov|Ž. I. Alfjorovom]] 2000. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kilby, Jack&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31432] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 11. travnja 2020.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Integrirani krug ==&lt;br /&gt;
{{Glavni|Integrirani krug}}&lt;br /&gt;
[[datoteka:ST Microelectronics M27C256B (2006).jpg|mini|lijevo|200px|[[EPROM]] je [[ROM|ispisna memorija]] čiji sadržaj korisnik može izbrisati, a zatim [[programiranje|programirati]].]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Integrirani krug&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;integrirani sklop&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (prema [[Latinski jezik|lat.]] &amp;#039;&amp;#039;integrare&amp;#039;&amp;#039;: uspostaviti, obnoviti) je minijaturni, složeni [[elektronika|elektronički sklop]] koji [[Upravljanje|upravlja]] elektroničkim [[signal]]ima u gotovo svim elektroničkim uređajima. Monolitni integrirani krug sastoji se od tanke pločice [[poluvodič]]a, najčešće [[silicij]]a, u koji se dodaju primjese (na primjer [[Bor (element)|bor]], [[fosfor]], [[arsen]]) i ostvaruju različite [[poluvodič]]ke strukture, a one djeluju kao pojedini elektronički dijelovi ([[tranzistor]], [[dioda]], električni [[otpornik]], [[električni kondenzator]] i drugo). Tisuće je takvih dijelova (komponenata) integrirano i povezano u jednom integriranom krugu. Tako na primjer integrirani krug vrlo visokoga stupnja integracije sadrži više od milijardu tranzistora i drugih elektroničkih dijelova. Integrirani krug obavlja zadaće koje su nekoć obavljali sklopovi pojedinačnih dijelova, ali je u usporedbi s njima manjih mjera (dimenzija), jeftiniji u proizvodnji, brži i pouzdaniji u radu, a troši manje [[energija|energije]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prve integrirane krugove [[patent]]irali su 1959., neovisno jedan o drugome, Amerikanci J. Kilby i Robert Noyce. U 1960-ima razvijeni su prvi integrirani krugovi za upravljanje [[raketa]]ma i [[Umjetni satelit|umjetnim satelitima]]. Primjena se proširila na džepne [[kalkulator]]e i [[Sat (instrument)|elektroničke satove]], [[računalo|elektronička računala]], [[mobitel]]e i drugo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema vrsti primijenjenih tranzistora razlikuju se bipolarni i unipolarni integrirani sklopovi. Iako se s bipolarnima postižu veće [[brzina|brzine]] rada, nedostatak im je veća potrošnja [[električna energija|električne energije]] i veće dimenzije dijelova. Unipolarni sklopovi nazivaju se i MOS integriranim sklopovima ([[Engleski jezik|eng]]. &amp;#039;&amp;#039;Metal Oxide Semiconductor&amp;#039;&amp;#039;) prema MOSFET-u najviše korištenoj vrsti unipolarnoga tranzistora. MOSFET je svojstven da radi s malim [[električna struja|električnim strujama]] i vrlo je malih izmjera (dimenzije), što omogućuje integraciju iznimno velikoga broja takvih dijelova u poluvodičkoj pločici. Upravo je razvoj MOS-tehnologije omogućio sklopove složenih funkcija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proizvodnja integriranih krugova započinje pripremom poluvodičke (silicijske) ploče (eng. &amp;#039;&amp;#039;wafer&amp;#039;&amp;#039;) kao temeljnim [[materijal]]om. Početni je [[promjer]] ploče 2,5 do 30 [[centimetar]]a. Nacrt sklopa projektira se računalom i pretvara u mikroskopske nacrte (maske), s pomoću kojih se selektivnim unošenjem primjesa (difuzijom i implantacijom) te izolacijskih i vodljivih slojeva određuju vrste, dimenzije, raspored i povezanost elemenata u sklopovima. Oni se na jednoj poluvodičkoj ploči izrađuju u stotinama primjeraka. Dovršena se ploča reže na male pločice (engl. &amp;#039;&amp;#039;chips&amp;#039;&amp;#039;), to jest na pojedinačne integrirane krugove, kojima se dodaju priključci i ugrađuje ih se u kućišta s izvodima prikladnima za ugradnju u elektroničke uređaje. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;integrirani sklop&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27588] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 11. travnja 2020.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Nobelova nagrada za fiziku}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{GLAVNIRASPORED:Kilby, Jack}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Američki izumitelji]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Znanstvenici i istraživači na području elektrotehnike]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>