Jūrmala - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{lav oznaka}}' u '{{let oznaka}}'

2025-05-31T04:51:59Z

Zamjena teksta - '{{lav oznaka}}' u '{{let oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 31. svibanj 2025. u 04:51
Redak 81:		Redak 81:
	\| bilješke =		\| bilješke =
	}}		}}
	'''Jūrmala''' (u prijevodu ''obala'', [[njemački jezik\|njem.]] ''Riga-Strand, Rigaer Strand'' (Riška plaža, Rigasche Strand)<ref> ''Der Rigasche Strand - Baltische Riviera; illustrierter Führer durch Die Badeorte des Rigaschen Strandes'', Herausg, Riga, Kulturverein des Rigaschen Strandes, 1928. {{nje oznaka}} </ref>) je grad u Latviji na obali [[Riški zaljev\|Riškog zaljeva]], smješten 25 kilometara zapadno od glavnog grada [[Riga\|Rige]]. Grad je poznato ljetovalište s 32 kilometra obale uz [[Baltičko more]]. Južne granice građa određuje rijeka [[Lielupe]], čime je grad stiješnjen između Baltičkog mora na sjeveru i rijeke Lielupe na jugu. S preko 57.000 stanovnika, koliko ih živi u gradu prema popisu s početka [[2016.]] godine, peti je grad po naseljenosti u Latviji.<ref name=st> [http://www.pmlp.gov.lv/lv/assets/documents/statistika/IRD2016/ISPV_Pasvaldibas_iedzivotaju_skaits_pagasti.pdf «Latvijas iedzīvotāju skaits pašvaldībās pagastu dalījumā»], ''rezultati popisa stanovitva provedenog na dan 1. siječnja 2016'', objavljeno u siječnju 2016., pristupljeno 24. svibnja 2016. {{~~lav~~ oznaka}} </ref>		'''Jūrmala''' (u prijevodu ''obala'', [[njemački jezik\|njem.]] ''Riga-Strand, Rigaer Strand'' (Riška plaža, Rigasche Strand)<ref> ''Der Rigasche Strand - Baltische Riviera; illustrierter Führer durch Die Badeorte des Rigaschen Strandes'', Herausg, Riga, Kulturverein des Rigaschen Strandes, 1928. {{nje oznaka}} </ref>) je grad u Latviji na obali [[Riški zaljev\|Riškog zaljeva]], smješten 25 kilometara zapadno od glavnog grada [[Riga\|Rige]]. Grad je poznato ljetovalište s 32 kilometra obale uz [[Baltičko more]]. Južne granice građa određuje rijeka [[Lielupe]], čime je grad stiješnjen između Baltičkog mora na sjeveru i rijeke Lielupe na jugu. S preko 57.000 stanovnika, koliko ih živi u gradu prema popisu s početka [[2016.]] godine, peti je grad po naseljenosti u Latviji.<ref name=st> [http://www.pmlp.gov.lv/lv/assets/documents/statistika/IRD2016/ISPV_Pasvaldibas_iedzivotaju_skaits_pagasti.pdf «Latvijas iedzīvotāju skaits pašvaldībās pagastu dalījumā»], ''rezultati popisa stanovitva provedenog na dan 1. siječnja 2016'', objavljeno u siječnju 2016., pristupljeno 24. svibnja 2016. {{let oznaka}} </ref>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
Redak 89:		Redak 89:
	\|width = 300px		\|width = 300px
	\|float = middle		\|float = middle
	\|title = Stanovništvo prema narodnosnom sastavu (2015.)<ref> [http://www.pmlp.gov.lv/lv/assets/documents/statistika/01.01.2015/ISPN_Pasvaldibas_pec_TTB.pdf Narodnosni sstav gradova prema popisu iz 2015. - Jūrmala], ''Latvijski statististički zavod'', pristupljeno 24. svibnja 2016. {{~~lav~~ oznaka}} </ref>		\|title = Stanovništvo prema narodnosnom sastavu (2015.)<ref> [http://www.pmlp.gov.lv/lv/assets/documents/statistika/01.01.2015/ISPN_Pasvaldibas_pec_TTB.pdf Narodnosni sstav gradova prema popisu iz 2015. - Jūrmala], ''Latvijski statististički zavod'', pristupljeno 24. svibnja 2016. {{let oznaka}} </ref>
	\|titlebar = #ddd		\|titlebar = #ddd
	\|bars =		\|bars =
Redak 104:		Redak 104:
	[[Datoteka:Blue flag beach Jūrmala - panoramio.jpg\|mini\|lijevo\|Gradska plaža s plavom zastavom, pokazateljem iznimne čistoće mora.]]		[[Datoteka:Blue flag beach Jūrmala - panoramio.jpg\|mini\|lijevo\|Gradska plaža s plavom zastavom, pokazateljem iznimne čistoće mora.]]
	[[Datoteka:Jurmala, rackové (2).jpg\|mini\|lijevo\|Uz plaže se razvijaju djelatnosti kao što su [[ugostiteljstvo]], [[trgovina]] i [[hotel]]ijerstvo.]]		[[Datoteka:Jurmala, rackové (2).jpg\|mini\|lijevo\|Uz plaže se razvijaju djelatnosti kao što su [[ugostiteljstvo]], [[trgovina]] i [[hotel]]ijerstvo.]]
	Zbog 32 kilometra pješčanih obala Baltičkog mora, grad je u povijesti bio poznato ljetovalište. Prvi spomeni ugostiteljstva i stvaranja turističke ponude te [[oglašavanje\|oglašavanja]] gradskih plaža javljaju se krajem [[19. stoljeće\|19. stoljeća]]. Nagli rast popularnosti kao ljetovališta grad doživljava u vrijeme prije Drugog svjetskog rata, čemu svjedoči podatak da je [[1940.]] godine u gradu ostvareno 50.000 noćenja. Nakon rata, postajalo je sve izglednije da će [[turizam]] zauzeti važno mjesto u gospodarskom razvoju grada. No [[SSSR\|sovjetske vlasti]] su mogućnosti koje grad nudi prepoznali tek početkom [[1980-ih]], kada se zbog sve većeg i većeg broja dolaska posjetitelja, posebno [[Rusi\|Rusa]], [[Bjelorusi\|Bjelorusa]] i [[Ukrajinci\|Ukrajinaca]], grad je trajanje ljetne turističke sezone proširio s mjesec i pol dana na tri mjeseca (lipanj - kolovoz), a poečtkom desetljeća ostvareno je oko 260.000 noćenja. Ali, završetkom [[1968.]] godine Jūrmalu zahvaća tzv. "turistička kriza" koja je trajala sve do [[2011.]] godine, a označavala je nagli pad broja posjetitelja i ostvarenjih noćenja koje je dovelo do prekida građevinskih radova i zapuštanja [[plaža]] i odmarališta. Tako je [[2006.]] u gradu ostvareno svega 124.000 noćenja, što je dvostruko manje od podataka iz 1980-ih godina. Pad posjetitelja nastavljen je i početkom [[2010-ih]], a vrhunac je doživio [[2012.]] kada je u gradu bilo prijavljeno svega 108.000 istvarenih noćenja. Osim broja noćenja, i trajanje noćenja se smanjilo sa tjedan dana na svega 3 dana. Krajem 2011. najveći udio u stranim posjetiteljima imali su [[Rusi]] (15%), potom [[Estonci]] (13%) i [[Litavci]] (12%). U gradu su spomenute godine bila prijavljena 44 smještaja, što je bio najniži broj u povijesti ljetovanja u gradu, s ukupno 3.813 kreveta, od kojih je trećina bila za jedno ili dva noćenja (tzv.''bed&breakfast'') te 223 kamperska mjesta u kampu "Nemo". Popunjenost hotela tijekom [[2010.]] iznosila je niskih 38%, za 6% niže od desetogodišnjeg prosjeka. Sve do kraja 2014., popunjenost u mjesecu [[srpanj\|srpnju]] nije prelazila 50%, što je ostavilo velikog novčanog traga u ugostiteljstvu. S druge strane, okolne [[željeznica\|željezničke pruge]] imale su porast broja putnika u [[2008.]] godini: sa 6 na 8,6 milijuna putnika.<ref> [http://www.grupa93.lv/jurmala/Jurmala-galiga-red-2/01_paskaidrojuma_raksts/1_ievads_visparigs_raksturojums.pdf JŪRMALAS PILSĒTAS TERITORIJAS PLĀNOJUMS - rezultati poslovanja željezničke mreže u 2012. godini], ''grupa93.lv'', objavljeno u prosincu 2012., pristupljeno 24. svibnja 2016. {{~~lav~~ oznaka}} </ref>		Zbog 32 kilometra pješčanih obala Baltičkog mora, grad je u povijesti bio poznato ljetovalište. Prvi spomeni ugostiteljstva i stvaranja turističke ponude te [[oglašavanje\|oglašavanja]] gradskih plaža javljaju se krajem [[19. stoljeće\|19. stoljeća]]. Nagli rast popularnosti kao ljetovališta grad doživljava u vrijeme prije Drugog svjetskog rata, čemu svjedoči podatak da je [[1940.]] godine u gradu ostvareno 50.000 noćenja. Nakon rata, postajalo je sve izglednije da će [[turizam]] zauzeti važno mjesto u gospodarskom razvoju grada. No [[SSSR\|sovjetske vlasti]] su mogućnosti koje grad nudi prepoznali tek početkom [[1980-ih]], kada se zbog sve većeg i većeg broja dolaska posjetitelja, posebno [[Rusi\|Rusa]], [[Bjelorusi\|Bjelorusa]] i [[Ukrajinci\|Ukrajinaca]], grad je trajanje ljetne turističke sezone proširio s mjesec i pol dana na tri mjeseca (lipanj - kolovoz), a poečtkom desetljeća ostvareno je oko 260.000 noćenja. Ali, završetkom [[1968.]] godine Jūrmalu zahvaća tzv. "turistička kriza" koja je trajala sve do [[2011.]] godine, a označavala je nagli pad broja posjetitelja i ostvarenjih noćenja koje je dovelo do prekida građevinskih radova i zapuštanja [[plaža]] i odmarališta. Tako je [[2006.]] u gradu ostvareno svega 124.000 noćenja, što je dvostruko manje od podataka iz 1980-ih godina. Pad posjetitelja nastavljen je i početkom [[2010-ih]], a vrhunac je doživio [[2012.]] kada je u gradu bilo prijavljeno svega 108.000 istvarenih noćenja. Osim broja noćenja, i trajanje noćenja se smanjilo sa tjedan dana na svega 3 dana. Krajem 2011. najveći udio u stranim posjetiteljima imali su [[Rusi]] (15%), potom [[Estonci]] (13%) i [[Litavci]] (12%). U gradu su spomenute godine bila prijavljena 44 smještaja, što je bio najniži broj u povijesti ljetovanja u gradu, s ukupno 3.813 kreveta, od kojih je trećina bila za jedno ili dva noćenja (tzv.''bed&breakfast'') te 223 kamperska mjesta u kampu "Nemo". Popunjenost hotela tijekom [[2010.]] iznosila je niskih 38%, za 6% niže od desetogodišnjeg prosjeka. Sve do kraja 2014., popunjenost u mjesecu [[srpanj\|srpnju]] nije prelazila 50%, što je ostavilo velikog novčanog traga u ugostiteljstvu. S druge strane, okolne [[željeznica\|željezničke pruge]] imale su porast broja putnika u [[2008.]] godini: sa 6 na 8,6 milijuna putnika.<ref> [http://www.grupa93.lv/jurmala/Jurmala-galiga-red-2/01_paskaidrojuma_raksts/1_ievads_visparigs_raksturojums.pdf JŪRMALAS PILSĒTAS TERITORIJAS PLĀNOJUMS - rezultati poslovanja željezničke mreže u 2012. godini], ''grupa93.lv'', objavljeno u prosincu 2012., pristupljeno 24. svibnja 2016. {{let oznaka}} </ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:36:48Z

Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:36
Redak 81:		Redak 81:
	\| bilješke =		\| bilješke =
	}}		}}
	'''Jūrmala''' (u prijevodu ''obala'', [[njemački jezik\|njem.]] ''Riga-Strand, Rigaer Strand'' (Riška plaža, Rigasche Strand)<ref> ''Der Rigasche Strand - Baltische Riviera; illustrierter Führer durch Die Badeorte des Rigaschen Strandes'', Herausg, Riga, Kulturverein des Rigaschen Strandes, 1928. {{~~deu~~ oznaka}} </ref>) je grad u Latviji na obali [[Riški zaljev\|Riškog zaljeva]], smješten 25 kilometara zapadno od glavnog grada [[Riga\|Rige]]. Grad je poznato ljetovalište s 32 kilometra obale uz [[Baltičko more]]. Južne granice građa određuje rijeka [[Lielupe]], čime je grad stiješnjen između Baltičkog mora na sjeveru i rijeke Lielupe na jugu. S preko 57.000 stanovnika, koliko ih živi u gradu prema popisu s početka [[2016.]] godine, peti je grad po naseljenosti u Latviji.<ref name=st> [http://www.pmlp.gov.lv/lv/assets/documents/statistika/IRD2016/ISPV_Pasvaldibas_iedzivotaju_skaits_pagasti.pdf «Latvijas iedzīvotāju skaits pašvaldībās pagastu dalījumā»], ''rezultati popisa stanovitva provedenog na dan 1. siječnja 2016'', objavljeno u siječnju 2016., pristupljeno 24. svibnja 2016. {{lav oznaka}} </ref>		'''Jūrmala''' (u prijevodu ''obala'', [[njemački jezik\|njem.]] ''Riga-Strand, Rigaer Strand'' (Riška plaža, Rigasche Strand)<ref> ''Der Rigasche Strand - Baltische Riviera; illustrierter Führer durch Die Badeorte des Rigaschen Strandes'', Herausg, Riga, Kulturverein des Rigaschen Strandes, 1928. {{nje oznaka}} </ref>) je grad u Latviji na obali [[Riški zaljev\|Riškog zaljeva]], smješten 25 kilometara zapadno od glavnog grada [[Riga\|Rige]]. Grad je poznato ljetovalište s 32 kilometra obale uz [[Baltičko more]]. Južne granice građa određuje rijeka [[Lielupe]], čime je grad stiješnjen između Baltičkog mora na sjeveru i rijeke Lielupe na jugu. S preko 57.000 stanovnika, koliko ih živi u gradu prema popisu s početka [[2016.]] godine, peti je grad po naseljenosti u Latviji.<ref name=st> [http://www.pmlp.gov.lv/lv/assets/documents/statistika/IRD2016/ISPV_Pasvaldibas_iedzivotaju_skaits_pagasti.pdf «Latvijas iedzīvotāju skaits pašvaldībās pagastu dalījumā»], ''rezultati popisa stanovitva provedenog na dan 1. siječnja 2016'', objavljeno u siječnju 2016., pristupljeno 24. svibnja 2016. {{lav oznaka}} </ref>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T02:53:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje
| ime = Jūrmala
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| nadimak =
| geslo =

| slika_panorama = Jūrmala 2.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Ulica Jomas u središtu grada.

| slika_zastava = Bandera jurmala.png
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of Arms of Jūrmala.svg
| slika_grb_veličina =

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država = Latvija
| slika_lokacijska_karta_opis =

| širina-stupnjevi = 56 | širina-minute = 58 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 23 | dužina-minute = 45 | dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Država]]
| lokacija_info = {{ZD+X/L|LAT}}
| lokacija1_ime =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = [[Gradska prava]]
| utemeljenje_datum = [[1959.]]
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1 = 

| vrsta_vlasti = Gradsko vijeće (15 članova)
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 100 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =

| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 1. siječnja 2016.<ref name=st/>
| stanovništvo_bilješke=
| stanovništvo = 57.731
| stanovništvo_gustoća = 573,37 km²

| vremenska_zona = Istočnoeuropsko vrijeme
| utc_pomak = +2
| vremenska_zona_DST = Ljetno istočnoeuropsko vrijeme
| utc_pomak_DST = +3
| poštanski_broj = LV-2003; LV-2008; LV-20(10-17)
| pozivni_broj = +371 67
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =

| bilješke =
}}
'''Jūrmala''' (u prijevodu ''obala'', [[njemački jezik|njem.]] ''Riga-Strand, Rigaer Strand'' (Riška plaža, Rigasche Strand)<ref> ''Der Rigasche Strand - Baltische Riviera; illustrierter Führer durch Die Badeorte des Rigaschen Strandes'', Herausg, Riga, Kulturverein des Rigaschen Strandes, 1928. {{deu oznaka}} </ref>) je grad u Latviji na obali [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]], smješten 25 kilometara zapadno od glavnog grada [[Riga|Rige]]. Grad je poznato ljetovalište s 32 kilometra obale uz [[Baltičko more]]. Južne granice građa određuje rijeka [[Lielupe]], čime je grad stiješnjen između Baltičkog mora na sjeveru i rijeke Lielupe na jugu. S preko 57.000 stanovnika, koliko ih živi u gradu prema popisu s početka [[2016.]] godine, peti je grad po naseljenosti u Latviji.<ref name=st> [http://www.pmlp.gov.lv/lv/assets/documents/statistika/IRD2016/ISPV_Pasvaldibas_iedzivotaju_skaits_pagasti.pdf «Latvijas iedzīvotāju skaits pašvaldībās pagastu dalījumā»], ''rezultati popisa stanovitva provedenog na dan 1. siječnja 2016'', objavljeno u siječnju 2016., pristupljeno 24. svibnja 2016. {{lav oznaka}} </ref>

== Stanovništvo ==
1935. godine naselja Riška Jūrmala, Sloka i Ķemeri spojena su u jedinstveno naselje Jūrmalu, koji je nakon ujedinjenja imao 13.700 stanovnika, od čega 86,9% [[Latvijci|Latvijaca]] Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] stanovništvo grada je naglo poraslo, te je [[1959.]], kada je Jūrmala dobila [[gradska prava]], grad imao 38.000 stanovnika. To je bilo gotovo trostruko više nego u predratno doba. Tijekom [[1970-ih]] daljnjim useljavanjem grad je imao 53.800, a [[1979.]] 61.000 stanovnika. Nakon obnove Latvijske neovisnosti rodnost je od [[1998.]] godine do [[2011.]] bila u padu, ali je iseljavanje imalo veći udio u smanjenju stanovništva. Nakon [[2011.]] grad bilježi ponovni porast stanovništva, te je s oko 55.000 iste godine broj stanovnika porastao na preko 57.000 prema popisu iz 2016. godine.<ref name=st/>

{{bar box
|width = 300px
|float = middle
|title = Stanovništvo prema narodnosnom sastavu (2015.)<ref> [http://www.pmlp.gov.lv/lv/assets/documents/statistika/01.01.2015/ISPN_Pasvaldibas_pec_TTB.pdf Narodnosni sstav gradova prema popisu iz 2015. - Jūrmala], ''Latvijski statististički zavod'', pristupljeno 24. svibnja 2016. {{lav oznaka}} </ref>
|titlebar = #ddd
|bars =
{{bar percent|[[Latvijci]]|green| 48,7}}
{{bar percent|[[Rusi]]|yellow| 36,7}}
{{bar percent|[[Bjelorusi]]|violet| 3,6}}
{{bar percent|[[Ukrajinci]]|blue| 2,6}}
{{bar percent|[[Poljaci]]|red| 1,5}}
{{bar percent|[[Litavci]]|black| 1,0}}
{{bar percent|Ostali|purple| 5,8}}
}}

== Turizam ==
[[Datoteka:Blue flag beach Jūrmala - panoramio.jpg|mini|lijevo|Gradska plaža s plavom zastavom, pokazateljem iznimne čistoće mora.]]
[[Datoteka:Jurmala, rackové (2).jpg|mini|lijevo|Uz plaže se razvijaju djelatnosti kao što su [[ugostiteljstvo]], [[trgovina]] i [[hotel]]ijerstvo.]]
Zbog 32 kilometra pješčanih obala Baltičkog mora, grad je u povijesti bio poznato ljetovalište. Prvi spomeni ugostiteljstva i stvaranja turističke ponude te [[oglašavanje|oglašavanja]] gradskih plaža javljaju se krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Nagli rast popularnosti kao ljetovališta grad doživljava u vrijeme prije Drugog svjetskog rata, čemu svjedoči podatak da je [[1940.]] godine u gradu ostvareno 50.000 noćenja. Nakon rata, postajalo je sve izglednije da će [[turizam]] zauzeti važno mjesto u gospodarskom razvoju grada. No [[SSSR|sovjetske vlasti]] su mogućnosti koje grad nudi prepoznali tek početkom [[1980-ih]], kada se zbog sve većeg i većeg broja dolaska posjetitelja, posebno [[Rusi|Rusa]], [[Bjelorusi|Bjelorusa]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], grad je trajanje ljetne turističke sezone proširio s mjesec i pol dana na tri mjeseca (lipanj - kolovoz), a poečtkom desetljeća ostvareno je oko 260.000 noćenja. Ali, završetkom [[1968.]] godine Jūrmalu zahvaća tzv. "turistička kriza" koja je trajala sve do [[2011.]] godine, a označavala je nagli pad broja posjetitelja i ostvarenjih noćenja koje je dovelo do prekida građevinskih radova i zapuštanja [[plaža]] i odmarališta. Tako je [[2006.]] u gradu ostvareno svega 124.000 noćenja, što je dvostruko manje od podataka iz 1980-ih godina. Pad posjetitelja nastavljen je i početkom [[2010-ih]], a vrhunac je doživio [[2012.]] kada je u gradu bilo prijavljeno svega 108.000 istvarenih noćenja. Osim broja noćenja, i trajanje noćenja se smanjilo sa tjedan dana na svega 3 dana. Krajem 2011. najveći udio u stranim posjetiteljima imali su [[Rusi]] (15%), potom [[Estonci]] (13%) i [[Litavci]] (12%). U gradu su spomenute godine bila prijavljena 44 smještaja, što je bio najniži broj u povijesti ljetovanja u gradu, s ukupno 3.813 kreveta, od kojih je trećina bila za jedno ili dva noćenja (tzv.''bed&breakfast'') te 223 kamperska mjesta u kampu "Nemo". Popunjenost hotela tijekom [[2010.]] iznosila je niskih 38%, za 6% niže od desetogodišnjeg prosjeka. Sve do kraja 2014., popunjenost u mjesecu [[srpanj|srpnju]] nije prelazila 50%, što je ostavilo velikog novčanog traga u ugostiteljstvu. S druge strane, okolne [[željeznica|željezničke pruge]] imale su porast broja putnika u [[2008.]] godini: sa 6 na 8,6 milijuna putnika.<ref> [http://www.grupa93.lv/jurmala/Jurmala-galiga-red-2/01_paskaidrojuma_raksts/1_ievads_visparigs_raksturojums.pdf JŪRMALAS PILSĒTAS TERITORIJAS PLĀNOJUMS - rezultati poslovanja željezničke mreže u 2012. godini], ''grupa93.lv'', objavljeno u prosincu 2012., pristupljeno 24. svibnja 2016. {{lav oznaka}} </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Gradovi u Latviji]]