WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T02:38:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Atomic orbitals n123 m-eigenstates.png|mini|desno|300px|Zbir svih 14 [[atom]]skih jedno[[elektron]]skih orbitala za najmanja 3 glavna [[Kvantni broj|kvantna broja]] ''n''.]]

'''Izospin''' (oznaka ''I'') je [[kvantni broj]] [[Hadroni|hadrona]] koji ostaje očuvan u [[Jaka nuklearna sila|jakome međudjelovanju]] (ima istu vrijednost na početku i na kraju procesa izazvana jakim međudjelovanjem). Zato se hadroni koji se razlikuju samo po [[električni naboj|električnome naboju]] mogu smatrati različitim stanjima iste [[Elementarna čestica|elementarne čestice]]. Primjerice, [[proton]] i [[neutron]] dva su stanja (dvije projekcije u izospinskom prostoru) istoga [[nukleon]]a kojemu je izospin 1/2. Izospin [[pion]]a je 1, [[kaon]]a 1/2, [[J/ψ mezon]]a 0 i tako dalje. <ref> '''izospin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28351] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Kvantni brojevi ==
{{Glavni|Kvantni broj}}

'''Kvantni broj''' je [[broj]] koji opisuje [[kvantna mehanika|kvantnomehaničko]] [[stacionarno stanje]] [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]], [[elektron]]a u [[atom]]u i [[nukleon]]a ([[proton]]a i [[elektron]]a) u [[atomska jezgra|atomskoj jezgri]]. [[Kvant]] i kvantni broj u [[fizika|fiziku]] je uveo [[Max Planck|M. Planck]] 1900. kako bi objasnio raspodjelu [[energija|energije]] [[zračenje|zračenja]] [[Crno tijelo|crnoga tijela]] i uskladio zakone [[Klasična fizika|klasične fizike]] s [[pokus]]ima. U modernoj fizici pod pojmom [[Kvantizacija|kvantizacije]] podrazumijeva se prijelaz iz zakonitosti klasične fizike u kvantnu mehaniku. Kvantiziranje [[gravitacija|gravitacije]] jedan je od najvećih problema suvremene [[Fizika elementarnih čestica|fizike elementarnih čestica]] i [[Kozmologija|kozmologije]].

Tipično je značenje kvantnih brojeva stanjâ elektrona u atomu sljedeće:
* glavni kvantni broj ''n'' određuje svojstvene vrijednosti energije elektrona,
* orbitalni kvantni broj ''l'' određuje vrijednost [[Kutna količina gibanja|kutne količine gibanja]] elektrona u kvantnim stazama,
* magnetski kvantni broj ''m'' određuje moguće orijentacije kutne količine gibanja u odnosu na os vanjskoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]],
* kvantni broj spina ''s'' određuje [[spin]]sku kutnu količinu gibanja elektrona.

Ukupni broj različitih stanja u atomu za kvantne brojeve ''n, l'' i ''m'' iznosi (2∙''l'' + 1), a zbog dviju spinskih orijentacija (projekcija) na vanjsku [[os]] taj se broj udvostručuje. Stanja elektrona u modelu [[Fermijev plin|Fermijeva plina]] opisana su samo glavnim kvantnim brojem ''n'' i s dvije orijentacije spina. Kvanti svjetlosti ([[foton]]i), kao [[bozoni]] cjelobrojnoga spina opisani su [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovom statistikom]], a istoj statistici podvrgavaju se i kvanti [[titranje|titranja]] [[kristalna rešetka|kristalne rešetke]] ([[fonon]]) kao bozoni nultoga spina. Neutroni i protoni, šire [[hadroni]], uz kvantni broj spina imaju još i kvantni broj izospina. Uz spin i okus (gornji, donji, strani …), [[kvark]]ovi nose i kvantni broj jakoga naboja, koji se uobičajeno naziva bojom (crvena, zelena, plava), a antikvarkovi odgovarajuću antiboju. Teorija polja boje u kvantnome obliku poznata je kao [[kvantna kromodinamika]].

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Nuklearna fizika]]
[[Kategorija:Fizika elementarnih čestica]]

Izospin - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica