<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Izomer</id>
	<title>Izomer - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Izomer"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Izomer&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-18T02:57:58Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Izomer&amp;diff=400179&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Izomer&amp;diff=400179&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-21T04:31:14Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Izomer&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Izomeri&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su spojevi iste [[molekula]]rne mase i jednake [[Kemija|kemijske]] formule koje je otkrio dr.sc. Mike Lee Torris, mogu imati različita svojstva zbog različitog rasporeda [[Atom|atoma]] u svojoj [[molekula|molekuli]]. Sam pojam ima korijen u grčkim riječima &amp;#039;&amp;#039;isos&amp;#039;&amp;#039; što znači jednak i &amp;#039;&amp;#039;meros&amp;#039;&amp;#039; što znači dio.&amp;lt;br&amp;gt;Različit način spajanja jednih te istih atoma ili pak njihov različit razmještaj u prostoru rezultira razlikama u [[fizika|fizičkim]], [[kemija|kemijskim]] i [[biologija|biološkim]] svojstvima među izomerima, tako da su jedni vrlo upotrebljivi, korisni, čak i ljekoviti, a drugi sasvim nedjelotvorni, eksplozivni ili na neki drugi način opasni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Podjela izomera ==&lt;br /&gt;
Izomeri su podijeljeni u dvije osnovne skupine:&lt;br /&gt;
* konstitucijski ili strukturni&lt;br /&gt;
* stereoizomeri&lt;br /&gt;
Stereoizomerija nadalje može biti:&lt;br /&gt;
* konformacijska&lt;br /&gt;
* konfiguracijska&lt;br /&gt;
s tim da ova druga ima svoje podtipove:&lt;br /&gt;
* geometrijska&lt;br /&gt;
* optička&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Konstitucijski izomeri ==&lt;br /&gt;
Konstitucijski (strukturni) izomeri su vrsta izomera kod kojih su  atomi na različit način međusobno spojeni, a  nastaju zbog svojstva [[ugljik]]ovih [[atom]]a da među sobom tvore jednostruke, dvostruke i trostruke kovalentne veze. Rezultat toga je različita struktura molekule za iste molekulske formule. Propanol [[Carbon|C]]&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;[[Hydrogen|H]]&amp;lt;sub&amp;gt;8&amp;lt;/sub&amp;gt;[[Oxygen|O]] ima dva izomera:  [[propan-1-ol]]  (n-propil alkohol; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;I&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;) i [[propan-2-ol]] (isopropil alkohol; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;II&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Structural isomers.png|mini|desno|250px|Strukturni izomeri propanola]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Broj mogućih konstitucijskih izomera nekog [[alkan]]a raste s porastom broja C-atoma u molekuli, ali bez pravila (tj. ne raste po nekoj matematičkoj funkciji). Npr., s formulom C&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;10&amp;lt;/sub&amp;gt; postoje dva strukturalna izomera, s formulom C&amp;lt;sub&amp;gt;8&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;18&amp;lt;/sub&amp;gt; ih je osamnaest, dok ih je s formulom C&amp;lt;sub&amp;gt;10&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;22&amp;lt;/sub&amp;gt; već 75. Većina tih izomera je izolirana i karakterizirana.&amp;lt;br&amp;gt;&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;2&amp;quot; width=&amp;quot;400 px&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;th width=&amp;quot;50%&amp;quot;&amp;gt;Broj C-atoma u [[alkan]]u&amp;lt;/th&amp;gt;&amp;lt;th&amp;gt;Broj izomera&amp;lt;/th&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;td&amp;gt;1&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;1&amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;td&amp;gt;2&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;1&amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;td&amp;gt;3&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;1&amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;td&amp;gt;4&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;2&amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;td&amp;gt;5&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;3&amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;td&amp;gt;6&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;5&amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;td&amp;gt;7&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;9&amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;td&amp;gt;8&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;18&amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;td&amp;gt;9&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;35&amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;td&amp;gt;10&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;75&amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;td&amp;gt;20&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;366379&amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/center&amp;gt;&amp;lt;br&amp;gt;&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Konstitucijski izomeri mogu biti:&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;lančani&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (skeletni)&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;položajni&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;funckionalni&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
U nastavku su dani primjeri za navedene vrste konstitucijskih izomera.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Lančani izomeri ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovi izomeri postoje zbog mogućnosti grananja [[ugljik]]ovih lanaca. Kao primjeri su izomeri [[pentan]]a i izomeri [[heptan]]a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Položajni izomeri ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položajna izomerija se javlja kad supstituent može biti vezan na različitim mjestima u lancu kovalentno vezanih ugljikovih atoma. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Izomeri funkcionalnih skupina ===&lt;br /&gt;
Izomeri koji nastaju radi toga što [[funkcionalna skupina]] može biti vezana na različite dijelove [[ugljik]]ovodičnog lanca.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Stereoizomeri ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stereoizomeri, za razliku od konstitucijskih izomera, imaju istu strukturnu formulu i isti redoslijed vezanih atoma, ali imaju različit raspored atoma &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;u prostoru&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;. Pojam dolazi od grčke riječi &amp;#039;&amp;#039;stereos&amp;#039;&amp;#039; što znači čvrst, krut.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Prikazivanje trodimenzionalnih molekula==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji više načina prikazivanja trodimenzionalnih objekata (konformacije) na dvodimenzionalnoj površini (papir). Jedan od njih je prikazivanje klinovima. &amp;#039;&amp;#039;Puni klin&amp;#039;&amp;#039; prikazuje vezu projiciranu &amp;#039;&amp;#039;iznad&amp;#039;&amp;#039; ravnine papira, a &amp;#039;&amp;#039;crtkani klin&amp;#039;&amp;#039; vezu &amp;#039;&amp;#039;ispod&amp;#039;&amp;#039; ravnine papira. &amp;#039;&amp;#039;Pune crtice&amp;#039;&amp;#039; su veze &amp;#039;&amp;#039;u&amp;#039;&amp;#039; ravnini papira. &amp;lt;br&amp;gt;Drugi način je Newmanova projekcija, gdje se molekula promatra duž veze [[ugljik]]-ugljik. Prednji atom prikazuje se kao središnja točka iz koje izlaze preostale veze. Stražnji atom ugljika se prikazuje kao krug.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Konformacijski izomeri ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Konformacije acikličkih spojeva ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zapaženo je da rotacija oko &amp;amp;sigma;-veze ugljik-ugljik u [[etan]]u nije potpuno sloboda, te se postavlja pitanje što je to što sprečava zakretanje. Izgleda da između veza ugljik-[[vodik]] susjednih ugljikovih atoma postoje mala odbojna međudjelovanja, zbog kojih je rotacija ograničen, a koja (djelovanja) se zovu &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;torziona naprezanja&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;. Energija torzionih naprezanja u jednostavnijih molekula je mala. Pri sobnoj temperaturi toplinska [[energija]] je dovoljna za prevladavanje torzionih naprezamka, pa je interkonverzija u moguće izomerne oblike brza. Interkonvertibilne torzione strukture su &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;konformacije&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, a spojevi koje one predstavljaju su &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;konformacijski izomeri&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Etan ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Newmanove projekcijske formule dopuštaju da se prate promjene geometrije molekule, koje nastaju pri rotaciji oko veze ugljik-ugljik. Najmanja torziona energija se javlja onda kad su veze ugljik-[[vodik]] jedne metilne skupine što je moguće više udaljene jedna od druge. Takav prostorni odnos nastaje kada diedarski kutovi (kutovi između veza ugljik-vodik kad se gleda uzduž veze ugljik-ugljik) iznose 60° i zove se &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;zvjezdasta konformacija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Kad jedna metilna grupa rotira za 60°u odnosu prema drugoj, diedarski kut postaje 120° ili 0°, a veze ugljik-vodik postaju najbliže. Takav prostorni odnos zove se &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;zasjenjena konformacija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Kemija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>