WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T14:35:40Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 14:35
Redak 22:		Redak 22:

	== Životopis ==		== Životopis ==
	[[~~File~~:Isidori Hispalensis Opera Omnia.tif\|thumb\|Opera omnia, 1797]]		[[Datoteka:Isidori Hispalensis Opera Omnia.tif\|thumb\|Opera omnia, 1797]]

	Sveti Izidor rodio se oko godine [[550.]] u [[Španjolska\|španjolskom]] gradu [[Sevilla\|Sevilli]]. Otac mu je bio visoki činovnik i časnik u službi gotskog kralja Athanagilda. Dvojica Izidorove braće, Leander i Fulgencius, i jedna od sestara, Florentina štuju se u [[Španjolska\|Španjolskoj]] kao [[svetac\|sveci]]. Izidorovi roditelji umiru dosta rano, a brigu za njega preuzima stariji brat Leander ([[opat]] jednog [[samostan]]a). Brat ga je odgajao dosta strogo, ali to je bilo presudno za svu njegovu budućnost jer je osim strogosti od brata primio i široku naobrazbu. Jednog dana Izidor više nije mogao podnijeti bratovu strogost i frustriran svojom nemogućnošću da uči toliko brzo koliko njegov brat želi, pobjegao je. Umoran od bijega odlučio se odmoriti i nedaleko od mjesta gdje je sjedio primijetio je kako kapljice padaju na obližnju [[stijena\|stijenu]]. Kapljice su uporno padale jedna za drugom… Nisu imale nikakvu vidljivu snagu u sebi i činilo se da nemaju nikakav učinak na stijeni, ali ipak, vidio je da su tijekom vremena kapljice napravile jamicu. Shvatio je da će, ako nastavi učiti, njegovi "mali" napori, dovesti do velike nagrade; i nadao se da će njegovi napori oboriti stijenu srca njegova brata. Kad je došao natrag kući Leander ga zatvara u ćeliju da završi učenje, a kasnije sa svojim bratom radi [[rame]] uz rame.		Sveti Izidor rodio se oko godine [[550.]] u [[Španjolska\|španjolskom]] gradu [[Sevilla\|Sevilli]]. Otac mu je bio visoki činovnik i časnik u službi gotskog kralja Athanagilda. Dvojica Izidorove braće, Leander i Fulgencius, i jedna od sestara, Florentina štuju se u [[Španjolska\|Španjolskoj]] kao [[svetac\|sveci]]. Izidorovi roditelji umiru dosta rano, a brigu za njega preuzima stariji brat Leander ([[opat]] jednog [[samostan]]a). Brat ga je odgajao dosta strogo, ali to je bilo presudno za svu njegovu budućnost jer je osim strogosti od brata primio i široku naobrazbu. Jednog dana Izidor više nije mogao podnijeti bratovu strogost i frustriran svojom nemogućnošću da uči toliko brzo koliko njegov brat želi, pobjegao je. Umoran od bijega odlučio se odmoriti i nedaleko od mjesta gdje je sjedio primijetio je kako kapljice padaju na obližnju [[stijena\|stijenu]]. Kapljice su uporno padale jedna za drugom… Nisu imale nikakvu vidljivu snagu u sebi i činilo se da nemaju nikakav učinak na stijeni, ali ipak, vidio je da su tijekom vremena kapljice napravile jamicu. Shvatio je da će, ako nastavi učiti, njegovi "mali" napori, dovesti do velike nagrade; i nadao se da će njegovi napori oboriti stijenu srca njegova brata. Kad je došao natrag kući Leander ga zatvara u ćeliju da završi učenje, a kasnije sa svojim bratom radi [[rame]] uz rame.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T03:44:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir svetac
| ime = Izidor Seviljski
| slika = Isidor von Sevilla.jpeg
| opis_slike =
| naslov =
| nadnevak rođenja = ''oko'' [[560.]]
| mjesto rođenja = [[Cartagena]]
| nadnevak smrti = [[4. travnja]] [[636.]]
| mjesto smrti = [[Sevilla]]
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim = [[1598.]]
| slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]]
| nadnevak spomendana = [[4. travnja]]
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik =
| zaštitnik zemljopisno =
| zaštitnik zanimanja =
| glavna svetišta =
}}
'''Sveti Izidor Seviljski''' ([[španjolski|špa.]]: ''San Isidro'' ili ''San Isidoro de Sevilla''; [[Cartagena]], ''oko'' [[560.]] – [[Sevilla]], [[4. travnja]] [[636.]]), [[biskup]], crkveni naučitelj, [[teolog]], [[pisac]] i [[Teorija glazbe|glazbeni teoretičar]].

== Životopis ==
[[File:Isidori Hispalensis Opera Omnia.tif|thumb|Opera omnia, 1797]]

Sveti Izidor rodio se oko godine [[550.]] u [[Španjolska|španjolskom]] gradu [[Sevilla|Sevilli]]. Otac mu je bio visoki činovnik i časnik u službi gotskog kralja Athanagilda. Dvojica Izidorove braće, Leander i Fulgencius, i jedna od sestara, Florentina štuju se u [[Španjolska|Španjolskoj]] kao [[svetac|sveci]]. Izidorovi roditelji umiru dosta rano, a brigu za njega preuzima stariji brat Leander ([[opat]] jednog [[samostan]]a). Brat ga je odgajao dosta strogo, ali to je bilo presudno za svu njegovu budućnost jer je osim strogosti od brata primio i široku naobrazbu. Jednog dana Izidor više nije mogao podnijeti bratovu strogost i frustriran svojom nemogućnošću da uči toliko brzo koliko njegov brat želi, pobjegao je. Umoran od bijega odlučio se odmoriti i nedaleko od mjesta gdje je sjedio primijetio je kako kapljice padaju na obližnju [[stijena|stijenu]]. Kapljice su uporno padale jedna za drugom… Nisu imale nikakvu vidljivu snagu u sebi i činilo se da nemaju nikakav učinak na stijeni, ali ipak, vidio je da su tijekom vremena kapljice napravile jamicu. Shvatio je da će, ako nastavi učiti, njegovi "mali" napori, dovesti do velike nagrade; i nadao se da će njegovi napori oboriti stijenu srca njegova brata. Kad je došao natrag kući Leander ga zatvara u ćeliju da završi učenje, a kasnije sa svojim bratom radi [[rame]] uz rame.

Priključuje se redovničkoj zajednici i postaje redovnikom, a u 30-oj godini nasljeđuje Leandera, koji postaje [[biskup]], u opatskoj službi i zapisuje veoma poznatu rečenicu: "U svome životu opat mora biti svojim redovnicima savršen uzor poslušnosti, uvjeren da ništa ne može zapovijedati što sam prije ne izvršava. On mora sokoliti svakoga pojedinoga prema njegovu temperamentu." Napisao je djelo ''Regula monachorum'' – Redovničko pravilo, i prema njemu se redovnički život mora sastojati od potpunog odricanja samoga sebe, siromaštva, [[molitva|molitve]], postojanosti i rada. Pripisuje mu se glasovita izreka: "Sve što redovnik dobije ili privrijedi nije za njega već za [[samostan]]."

Izidor je bio veliki učenjak; čitao je djela mnogih velikih učitelja, naročito [[Origen]]a, koji je bio jedan od najvećih učenjaka starokršćanske škole. Postao je jednim od najboljih poznavalaca stare [[stara Grčka|grčko]]-[[Stari Rim|rimske]] [[kultura|kulture]] i veliku je pažnju posvećivao [[Biblija|Bibliji]] oslanjajući se na [[Sveti Jeronim|sv. Jeronima]]. Bio je vatreni štovalac [[Aleksandrija|aleksandrijske]] biblijske škole i prihvaćao je alegorijsko tumačenje Svetog pisma. Najvažnije mu je biblijsko djelo ''Quaestiones in Vetus Testamentum'' – "Pitanja koja se odnose na Stari zavjet." Izidor je jako volio knjižnice u kojima bi najradije i bio ostao, ali [[Bog]] ga je odlučio postaviti na drugo mjesto. Naime, [[601.]] godine nasljeđuje svog starijeg brata Leandra i postaje biskupom. U biskupskoj je službi proveo 30 godina, praćen dvama velikim vrlinama: iznimnim znanjem i govorničkom vještinom. Brinuo se da mu [[kler]] bude visoko obrazovan, pa njegova [[škola]] u Sevilli postaje najuglednijom obrazovnom crkvenom ustanovom u Španjolskoj.

Bio je veliki domoljub i očekivao je ujedinjenje Španjolske pod vodstvom [[Goti|Gota]] i pod [[zastava|zastavom]] [[križ]]a. U nadi da će se njegova očekivanja ispuniti Izidor piše veoma popularan zbornik prava imenom ''Hispana''. Njegova [[enciklopedija]] znanja, ''Etymologiae'', bila je popularni udžbenik kroz devet stoljeća. Sastavio je mnoge [[gramatika|gramatike]], [[geografija|geografije]], [[teologija|teološke]] (''Sententiae''), [[povijest|povijesne]] i [[astronomija|astronomske]] knjige. Kroz godine biskupske službe u Sevilli napravio je model primjernog upravljanja u [[Europa|Europi]], odbacio je autokratsko odlučivanje i organizirao brojne [[sinoda|sinode]]. Uvijek je nastojao svladati stijenu kapljicama vode pomažući obraćenju [[Vizigoti|Vizigota]] iz [[arijanstvo|arijanstva]] u pravovjerni oblik [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Umire [[4. travnja]] [[636.]] godine.

== Štovanje ==

Blagdan mu se u [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] slavi [[4. travnja]], a prema zahtjevu [[papa|Papinskog]] vijeća za sredstva službenog priopćavanja, služba za nadzor interneta pronalazi za zaštitnika najprikladnijim svetog Izidora. Iako je živio oko 1500 godina prije početka primjene weba njegovo, gore navedeno djelo, ''Etymologiae'', predlagači su usporedili s današnjom velikom bazom podataka, internetom. Papa [[Ivan Pavao II.|sveti Ivan Pavao II.]] proglasio je sv. Izidora zaštitnikom interneta i svih onih koji se njime služe.

{{Crkveni naučitelji}}
{{GLAVNIRASPORED:Izidor Seviljski}}
[[Kategorija:Španjolski filozofi]]
[[Kategorija:Srednjovjekovni filozofi]]
[[Kategorija:Španjolski sveci]]
[[Kategorija:Životopisi, Sevilla]]
[[Kategorija:Crkveni oci]]
[[Kategorija:Crkveni naučitelji]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Srednjovjekovni glazbeni teoretičari]]
[[Kategorija:Glazbeni teoretičari]]

Izidor Seviljski - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica