<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Izidor_Peluzijski</id>
	<title>Izidor Peluzijski - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Izidor_Peluzijski"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Izidor_Peluzijski&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-28T16:39:35Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Izidor_Peluzijski&amp;diff=337736&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{cite web +{{Citiranje weba)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Izidor_Peluzijski&amp;diff=337736&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-18T11:34:40Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{cite web +{{Citiranje weba)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 18. studeni 2021. u 11:34&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l21&quot;&gt;Redak 21:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 21:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;||}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;||}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Izidor Peluzijski&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (oko 360. - 450.) je rođen u [[Egipat|Egiptu]] u uglednoj alexandrijskoj obitelji. Postao je [[Askeza|asketa]] i otišao u planinu u blizini grada Peluzija, prema tradiciji Pustinjskih Otaca.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Izidor Peluzijski&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (oko 360. - 450.) je rođen u [[Egipat|Egiptu]] u uglednoj alexandrijskoj obitelji. Postao je [[Askeza|asketa]] i otišao u planinu u blizini grada Peluzija, prema tradiciji Pustinjskih Otaca.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Izidor nam je postao poznat po svojim pismima, napisanim [[Ćiril Aleksandrijski|Ćirilu Aleksandrijskom]], [[Teodozije II.|Teodoziju II.]] i nizu drugih. Zbirka od 2.000 pisama napravljena je u [[Antika|antici]] u konstantinopolskom samostanu koji je pripadao &#039;&#039;Akoimatima&amp;lt;ref name=&quot;N1&quot;&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;cite web&lt;/del&gt;|url=http://www.newadvent.org/cathen/01105d.htm|title=Akoimati|work=newadvent.org|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Akoimati|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&#039;&#039;, a do nas je došlo preko brojnih [[Oslikani rukopisi|manuskripta]] gdje je svako pismo označeno rednim brojevima. Pisma su uglavnom vrlo kratki ekstrakti, duljine od jedne do dvije rečenice. Preostala neobjavljena pisma postoje u sirijskom prijevodu. Neka su od velikog značaja za [[Egzegeza|egzegezu]] grčke Biblije. Obožava se kao svetac, čiji se blagdan slavi 4. veljače.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Izidor nam je postao poznat po svojim pismima, napisanim [[Ćiril Aleksandrijski|Ćirilu Aleksandrijskom]], [[Teodozije II.|Teodoziju II.]] i nizu drugih. Zbirka od 2.000 pisama napravljena je u [[Antika|antici]] u konstantinopolskom samostanu koji je pripadao &#039;&#039;Akoimatima&amp;lt;ref name=&quot;N1&quot;&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiranje weba&lt;/ins&gt;|url=http://www.newadvent.org/cathen/01105d.htm|title=Akoimati|work=newadvent.org|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Akoimati|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&#039;&#039;, a do nas je došlo preko brojnih [[Oslikani rukopisi|manuskripta]] gdje je svako pismo označeno rednim brojevima. Pisma su uglavnom vrlo kratki ekstrakti, duljine od jedne do dvije rečenice. Preostala neobjavljena pisma postoje u sirijskom prijevodu. Neka su od velikog značaja za [[Egzegeza|egzegezu]] grčke Biblije. Obožava se kao svetac, čiji se blagdan slavi 4. veljače.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Život==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Život==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Izidor Peluzijski je živio u četvrtom i petom stoljeću. Bio je rodom iz Aleksandrije i rođak [[Teofila Aleksandrijski|Teofila]]&amp;lt;ref name=&quot;B2&quot;&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;cite web&lt;/del&gt;|url=https://www.britannica.com/biography/Saint-Theophilus-of-Alexandria|title=Teofil Aleksandrijski|work=britannica.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Teofil Aleksandrijski|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;, Aleksandrijskog patrijarha, te je bio jedino dijete kod svojih roditelja koje se obrazovalo. Podučavali su ga crkvenim knjigama, kao i  grčkom jeziku u kojem je nadmašio mnoge. Bio je također asketski tip te vrlo ponizan. Kad je saznao da ga je narod Aleksandrije, kao i biskupi, željeli postaviti za patrijarha Aleksandrije, pod okriljem noči je odjurio na Peluziju&amp;lt;ref name=&quot;B1&quot;&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;cite web&lt;/del&gt;|url=https://www.britannica.com/place/Pelusium|title=Peluzija|work=britannica.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Peluzija|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; i postao redovnik u tamošnjem samostanu. Uskoro je postao poznat po svojoj odanosti u poštivanju pravila kao i po svom asketizmu. Odlomak njegove ogromne korespondencije daje razlog za vjerovanje da je bio &#039;&#039;Abot&#039;&#039;&amp;lt;ref name=&quot;B3&quot;&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;cite web&lt;/del&gt;|url=https://www.britannica.com/topic/abbot|title=Abot|work=britannica.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Abot|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref name=&quot;B4&quot;&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;cite web&lt;/del&gt;|url=http://www.biblicalcyclopedia.com/P/proestos.html|title=Proesta|work=biblicalcyclopedia.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Proesta|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; tj. da je upravljao samostanom.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Izidor Peluzijski je živio u četvrtom i petom stoljeću. Bio je rodom iz Aleksandrije i rođak [[Teofila Aleksandrijski|Teofila]]&amp;lt;ref name=&quot;B2&quot;&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiranje weba&lt;/ins&gt;|url=https://www.britannica.com/biography/Saint-Theophilus-of-Alexandria|title=Teofil Aleksandrijski|work=britannica.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Teofil Aleksandrijski|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;, Aleksandrijskog patrijarha, te je bio jedino dijete kod svojih roditelja koje se obrazovalo. Podučavali su ga crkvenim knjigama, kao i  grčkom jeziku u kojem je nadmašio mnoge. Bio je također asketski tip te vrlo ponizan. Kad je saznao da ga je narod Aleksandrije, kao i biskupi, željeli postaviti za patrijarha Aleksandrije, pod okriljem noči je odjurio na Peluziju&amp;lt;ref name=&quot;B1&quot;&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiranje weba&lt;/ins&gt;|url=https://www.britannica.com/place/Pelusium|title=Peluzija|work=britannica.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Peluzija|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; i postao redovnik u tamošnjem samostanu. Uskoro je postao poznat po svojoj odanosti u poštivanju pravila kao i po svom asketizmu. Odlomak njegove ogromne korespondencije daje razlog za vjerovanje da je bio &#039;&#039;Abot&#039;&#039;&amp;lt;ref name=&quot;B3&quot;&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiranje weba&lt;/ins&gt;|url=https://www.britannica.com/topic/abbot|title=Abot|work=britannica.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Abot|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref name=&quot;B4&quot;&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiranje weba&lt;/ins&gt;|url=http://www.biblicalcyclopedia.com/P/proestos.html|title=Proesta|work=biblicalcyclopedia.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Proesta|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; tj. da je upravljao samostanom.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Slijedeći primjer Sv. [[Ivan Zlatousti|Ivana Zlatoustog]], kojeg je uspio vidjeti i čuti prilikom putovanja u Konstantinopol, Isidor se prvenstveno posvetio kršćanskom propovijedanju. Ipak, on piše u jednom pismu: &amp;quot;Mnogo je važnije biti vičan u dobrim djelima nego u slatkorječivom propovijedanju&amp;quot;. Prijateljstvo s Ivanom Zlatoustim rezultiralo je njegovom podrškom sv. Ivanu u vrijeme kada ga je progonila carica Eudoksia i nadbiskup Teofil.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Slijedeći primjer Sv. [[Ivan Zlatousti|Ivana Zlatoustog]], kojeg je uspio vidjeti i čuti prilikom putovanja u Konstantinopol, Isidor se prvenstveno posvetio kršćanskom propovijedanju. Ipak, on piše u jednom pismu: &amp;quot;Mnogo je važnije biti vičan u dobrim djelima nego u slatkorječivom propovijedanju&amp;quot;. Prijateljstvo s Ivanom Zlatoustim rezultiralo je njegovom podrškom sv. Ivanu u vrijeme kada ga je progonila carica Eudoksia i nadbiskup Teofil.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Na inicijativu Sv. Izidora, u Efezu je održan [[Efeški sabor|Treći ekumenski sabor]] (431.), na kojemu je osuđena lažna poduka Nestorija o osobi Isusa Krista.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Na inicijativu Sv. Izidora, u Efezu je održan [[Efeški sabor|Treći ekumenski sabor]] (431.), na kojemu je osuđena lažna poduka Nestorija o osobi Isusa Krista.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l32&quot;&gt;Redak 32:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 32:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Jedina postojeća djela sv. Izidora su znatna korespondencija, koja sadrži više od 2000 pisama. Povjesničar [[Nicephorus Gregoras]] tvrdi da je sv. Izidor napisao više od 10.000 pisama raznim ljudima, u kojima je opominjao jednog, savjetovao drugoga, tješio trećega, uputio četvrtog.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Jedina postojeća djela sv. Izidora su znatna korespondencija, koja sadrži više od 2000 pisama. Povjesničar [[Nicephorus Gregoras]] tvrdi da je sv. Izidor napisao više od 10.000 pisama raznim ljudima, u kojima je opominjao jednog, savjetovao drugoga, tješio trećega, uputio četvrtog.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Ova pisma sv. Izidora mogu se podijeliti u tri grupe a sve prema temama koje obrađuju: onima koji se bave dogmom i Svetim pismom, onima koje se bave crkvenom i redovničkom disciplinom, te onima s praktičnim moralom za vođenje laika koji su pripadali svim staležima i prilikama. Njegovo pismo izvjesnom Tubi pokazalo je da se smatra neodgovarajućim da vojnik nosi mač u gradu u vrijeme mira i da se javno pojavljuje s oružjem u vojnoj odori.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Ova pisma sv. Izidora mogu se podijeliti u tri grupe a sve prema temama koje obrađuju: onima koji se bave dogmom i Svetim pismom, onima koje se bave crkvenom i redovničkom disciplinom, te onima s praktičnim moralom za vođenje laika koji su pripadali svim staležima i prilikama. Njegovo pismo izvjesnom Tubi pokazalo je da se smatra neodgovarajućim da vojnik nosi mač u gradu u vrijeme mira i da se javno pojavljuje s oružjem u vojnoj odori.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Njegov savjet u pogledu onih koji su prihvatili redovnički život je bio da u početku ne bi trebali primjenjivati puni asketizam i strogo se držati pravila jer bi ih to moglo obeshrabriti, ali ne bi trebali ni mirovati i izuzeti se od običnih zadaća da ne bi stekli navike lijenosti, nego bi trebali ići korak po korak do onoga što je najbolje. Velike &#039;&#039;apstinencije&#039;&#039;&amp;lt;ref name=&quot;R1&quot;&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;cite web&lt;/del&gt;|url=http://www.xn--rjenik-k2a.com/Apstinencija|title=Apstinencija|work=xn--rjecnik-k2a.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; ne služe svrsi, osim ako ih ne prati ubojstvo čulnih grijeha [[Mortifikacija|mortifikacija]]&amp;lt;ref name=&quot;H1&quot;&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;cite web&lt;/del&gt;|url=http://hrvatski.enacademic.com/26801/mortifikacija|title=Mortifikacija|work=hrvatski.enacademic.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;). Redovnički [[Habit|habit]] bi trebao biti, ako je moguće, od kože, a njegova hrana se sastojati od bilja, osim ako tjelesna slabost ne zahtijeva nešto više.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Njegov savjet u pogledu onih koji su prihvatili redovnički život je bio da u početku ne bi trebali primjenjivati puni asketizam i strogo se držati pravila jer bi ih to moglo obeshrabriti, ali ne bi trebali ni mirovati i izuzeti se od običnih zadaća da ne bi stekli navike lijenosti, nego bi trebali ići korak po korak do onoga što je najbolje. Velike &#039;&#039;apstinencije&#039;&#039;&amp;lt;ref name=&quot;R1&quot;&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiranje weba&lt;/ins&gt;|url=http://www.xn--rjenik-k2a.com/Apstinencija|title=Apstinencija|work=xn--rjecnik-k2a.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; ne služe svrsi, osim ako ih ne prati ubojstvo čulnih grijeha [[Mortifikacija|mortifikacija]]&amp;lt;ref name=&quot;H1&quot;&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiranje weba&lt;/ins&gt;|url=http://hrvatski.enacademic.com/26801/mortifikacija|title=Mortifikacija|work=hrvatski.enacademic.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;). Redovnički [[Habit|habit]] bi trebao biti, ako je moguće, od kože, a njegova hrana se sastojati od bilja, osim ako tjelesna slabost ne zahtijeva nešto više.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Prije [[Nestorijanstvo|nestorijskih]] kontroverzi sv. Izidor Peluzijanski, mentor sv. Ćirilu iz Aleksandrije i drugim biskupima, upozorio je Ćirila u pismu da bi trebao &quot;zaustaviti ove sporne argumente;  uzdrži se od uplitanja živuće Crkve u svoje privatne osvete koja je izašla iz okvira obveze prema mrtvima&quot;. Izidor je ovo napisao zbog Ćirilovog odbijanja da vrati ime Ivana Zlatoustog u [[Diptih|diptihe]] aleksandrijske crkve nakon što je isto bilo maknuto nakon Ivanovog uklanjanja na [[Sinoda od Hrasta|Sinodi od hrasta]]&amp;lt;ref name=&quot;B5&quot;&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;cite web&lt;/del&gt;|url=https://www.biblicaltraining.org/library/synod-oak|title=Synod of The Oak|work=biblicaltraining.org|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Sinoda od hrasta|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; 403. godine, s čime se kasnije i Ćiril složio da ga treba vratiti.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Prije [[Nestorijanstvo|nestorijskih]] kontroverzi sv. Izidor Peluzijanski, mentor sv. Ćirilu iz Aleksandrije i drugim biskupima, upozorio je Ćirila u pismu da bi trebao &quot;zaustaviti ove sporne argumente;  uzdrži se od uplitanja živuće Crkve u svoje privatne osvete koja je izašla iz okvira obveze prema mrtvima&quot;. Izidor je ovo napisao zbog Ćirilovog odbijanja da vrati ime Ivana Zlatoustog u [[Diptih|diptihe]] aleksandrijske crkve nakon što je isto bilo maknuto nakon Ivanovog uklanjanja na [[Sinoda od Hrasta|Sinodi od hrasta]]&amp;lt;ref name=&quot;B5&quot;&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiranje weba&lt;/ins&gt;|url=https://www.biblicaltraining.org/library/synod-oak|title=Synod of The Oak|work=biblicaltraining.org|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Sinoda od hrasta|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; 403. godine, s čime se kasnije i Ćiril složio da ga treba vratiti.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Pisma se mogu naći u 78. tomu &#039;&#039;Patrologije Graeca&#039;&#039;&amp;lt;ref name=&quot;P1&quot;&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;cite web&lt;/del&gt;|url=http://patristica.net/graeca/|title=Migne, Patrologia Graeca|work=patristica.net|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Patrologija Grka|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;, zbirke grčkih spisa kršćanskih pisaca i teologa koji se odnose na izvorni grčki tekst i latinski prijevod. Pierre Evieux uredio je drugu polovicu zbirke, gdje je bio najozbiljniji nered a također je izradio tabelu koja je referirala između izvorne numeracije i one u Patrologiji Graeca. Ostala pisma nisu nikada primila nekakav kritički uvid ili da su prevedena na bilo koji suvremeni jezik.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Pisma se mogu naći u 78. tomu &#039;&#039;Patrologije Graeca&#039;&#039;&amp;lt;ref name=&quot;P1&quot;&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiranje weba&lt;/ins&gt;|url=http://patristica.net/graeca/|title=Migne, Patrologia Graeca|work=patristica.net|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Patrologija Grka|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;, zbirke grčkih spisa kršćanskih pisaca i teologa koji se odnose na izvorni grčki tekst i latinski prijevod. Pierre Evieux uredio je drugu polovicu zbirke, gdje je bio najozbiljniji nered a također je izradio tabelu koja je referirala između izvorne numeracije i one u Patrologiji Graeca. Ostala pisma nisu nikada primila nekakav kritički uvid ili da su prevedena na bilo koji suvremeni jezik.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Izvori==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Izvori==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Izidor_Peluzijski&amp;diff=268311&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Izidor_Peluzijski&amp;diff=268311&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-29T06:55:04Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Izidor Peluzijski&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Infookvir svetac |&lt;br /&gt;
| ime                                = Izidor Peluzijski&lt;br /&gt;
| slika                              =&lt;br /&gt;
| veličina                           =240px&lt;br /&gt;
| opis_slike                         = &lt;br /&gt;
| naslov                             = &lt;br /&gt;
| nadnevak rođenja                   =oko 360.&lt;br /&gt;
| mjesto rođenja                     =[[Aleksandrija]] &lt;br /&gt;
| nadnevak smrti                     = 450.&lt;br /&gt;
| mjesto smrti                       = &lt;br /&gt;
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = &lt;br /&gt;
| nadnevak proglašenja blaženim      = &lt;br /&gt;
| nadnevak proglašenja svetim        = &lt;br /&gt;
| slavi se u                         = &lt;br /&gt;
| nadnevak spomendana                = 4. veljače&lt;br /&gt;
| simboli na slikama toga svetca     = &lt;br /&gt;
| zaštitnik                          = &lt;br /&gt;
| zaštitnik zemljopisno              = &lt;br /&gt;
| zaštitnik zanimanja                = &lt;br /&gt;
| glavna svetišta                    = &lt;br /&gt;
||}}&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Izidor Peluzijski&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (oko 360. - 450.) je rođen u [[Egipat|Egiptu]] u uglednoj alexandrijskoj obitelji. Postao je [[Askeza|asketa]] i otišao u planinu u blizini grada Peluzija, prema tradiciji Pustinjskih Otaca.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Izidor nam je postao poznat po svojim pismima, napisanim [[Ćiril Aleksandrijski|Ćirilu Aleksandrijskom]], [[Teodozije II.|Teodoziju II.]] i nizu drugih. Zbirka od 2.000 pisama napravljena je u [[Antika|antici]] u konstantinopolskom samostanu koji je pripadao &amp;#039;&amp;#039;Akoimatima&amp;lt;ref name=&amp;quot;N1&amp;quot;&amp;gt;{{cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/01105d.htm|title=Akoimati|work=newadvent.org|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Akoimati|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;, a do nas je došlo preko brojnih [[Oslikani rukopisi|manuskripta]] gdje je svako pismo označeno rednim brojevima. Pisma su uglavnom vrlo kratki ekstrakti, duljine od jedne do dvije rečenice. Preostala neobjavljena pisma postoje u sirijskom prijevodu. Neka su od velikog značaja za [[Egzegeza|egzegezu]] grčke Biblije. Obožava se kao svetac, čiji se blagdan slavi 4. veljače.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Život==&lt;br /&gt;
Izidor Peluzijski je živio u četvrtom i petom stoljeću. Bio je rodom iz Aleksandrije i rođak [[Teofila Aleksandrijski|Teofila]]&amp;lt;ref name=&amp;quot;B2&amp;quot;&amp;gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Saint-Theophilus-of-Alexandria|title=Teofil Aleksandrijski|work=britannica.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Teofil Aleksandrijski|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;, Aleksandrijskog patrijarha, te je bio jedino dijete kod svojih roditelja koje se obrazovalo. Podučavali su ga crkvenim knjigama, kao i  grčkom jeziku u kojem je nadmašio mnoge. Bio je također asketski tip te vrlo ponizan. Kad je saznao da ga je narod Aleksandrije, kao i biskupi, željeli postaviti za patrijarha Aleksandrije, pod okriljem noči je odjurio na Peluziju&amp;lt;ref name=&amp;quot;B1&amp;quot;&amp;gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Pelusium|title=Peluzija|work=britannica.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Peluzija|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; i postao redovnik u tamošnjem samostanu. Uskoro je postao poznat po svojoj odanosti u poštivanju pravila kao i po svom asketizmu. Odlomak njegove ogromne korespondencije daje razlog za vjerovanje da je bio &amp;#039;&amp;#039;Abot&amp;#039;&amp;#039;&amp;lt;ref name=&amp;quot;B3&amp;quot;&amp;gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/abbot|title=Abot|work=britannica.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Abot|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;B4&amp;quot;&amp;gt;{{cite web|url=http://www.biblicalcyclopedia.com/P/proestos.html|title=Proesta|work=biblicalcyclopedia.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Proesta|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; tj. da je upravljao samostanom.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Slijedeći primjer Sv. [[Ivan Zlatousti|Ivana Zlatoustog]], kojeg je uspio vidjeti i čuti prilikom putovanja u Konstantinopol, Isidor se prvenstveno posvetio kršćanskom propovijedanju. Ipak, on piše u jednom pismu: &amp;quot;Mnogo je važnije biti vičan u dobrim djelima nego u slatkorječivom propovijedanju&amp;quot;. Prijateljstvo s Ivanom Zlatoustim rezultiralo je njegovom podrškom sv. Ivanu u vrijeme kada ga je progonila carica Eudoksia i nadbiskup Teofil.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Na inicijativu Sv. Izidora, u Efezu je održan [[Efeški sabor|Treći ekumenski sabor]] (431.), na kojemu je osuđena lažna poduka Nestorija o osobi Isusa Krista.&lt;br /&gt;
Sveti Izidor Peluzijski je umro oko 450. godine, a njegov blagdan se slavi 4. veljače.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Pisma==&lt;br /&gt;
Jedina postojeća djela sv. Izidora su znatna korespondencija, koja sadrži više od 2000 pisama. Povjesničar [[Nicephorus Gregoras]] tvrdi da je sv. Izidor napisao više od 10.000 pisama raznim ljudima, u kojima je opominjao jednog, savjetovao drugoga, tješio trećega, uputio četvrtog.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Ova pisma sv. Izidora mogu se podijeliti u tri grupe a sve prema temama koje obrađuju: onima koji se bave dogmom i Svetim pismom, onima koje se bave crkvenom i redovničkom disciplinom, te onima s praktičnim moralom za vođenje laika koji su pripadali svim staležima i prilikama. Njegovo pismo izvjesnom Tubi pokazalo je da se smatra neodgovarajućim da vojnik nosi mač u gradu u vrijeme mira i da se javno pojavljuje s oružjem u vojnoj odori.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Njegov savjet u pogledu onih koji su prihvatili redovnički život je bio da u početku ne bi trebali primjenjivati puni asketizam i strogo se držati pravila jer bi ih to moglo obeshrabriti, ali ne bi trebali ni mirovati i izuzeti se od običnih zadaća da ne bi stekli navike lijenosti, nego bi trebali ići korak po korak do onoga što je najbolje. Velike &amp;#039;&amp;#039;apstinencije&amp;#039;&amp;#039;&amp;lt;ref name=&amp;quot;R1&amp;quot;&amp;gt;{{cite web|url=http://www.xn--rjenik-k2a.com/Apstinencija|title=Apstinencija|work=xn--rjecnik-k2a.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; ne služe svrsi, osim ako ih ne prati ubojstvo čulnih grijeha [[Mortifikacija|mortifikacija]]&amp;lt;ref name=&amp;quot;H1&amp;quot;&amp;gt;{{cite web|url=http://hrvatski.enacademic.com/26801/mortifikacija|title=Mortifikacija|work=hrvatski.enacademic.com|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;). Redovnički [[Habit|habit]] bi trebao biti, ako je moguće, od kože, a njegova hrana se sastojati od bilja, osim ako tjelesna slabost ne zahtijeva nešto više.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Prije [[Nestorijanstvo|nestorijskih]] kontroverzi sv. Izidor Peluzijanski, mentor sv. Ćirilu iz Aleksandrije i drugim biskupima, upozorio je Ćirila u pismu da bi trebao &amp;quot;zaustaviti ove sporne argumente;  uzdrži se od uplitanja živuće Crkve u svoje privatne osvete koja je izašla iz okvira obveze prema mrtvima&amp;quot;. Izidor je ovo napisao zbog Ćirilovog odbijanja da vrati ime Ivana Zlatoustog u [[Diptih|diptihe]] aleksandrijske crkve nakon što je isto bilo maknuto nakon Ivanovog uklanjanja na [[Sinoda od Hrasta|Sinodi od hrasta]]&amp;lt;ref name=&amp;quot;B5&amp;quot;&amp;gt;{{cite web|url=https://www.biblicaltraining.org/library/synod-oak|title=Synod of The Oak|work=biblicaltraining.org|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Sinoda od hrasta|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; 403. godine, s čime se kasnije i Ćiril složio da ga treba vratiti.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Pisma se mogu naći u 78. tomu &amp;#039;&amp;#039;Patrologije Graeca&amp;#039;&amp;#039;&amp;lt;ref name=&amp;quot;P1&amp;quot;&amp;gt;{{cite web|url=http://patristica.net/graeca/|title=Migne, Patrologia Graeca|work=patristica.net|accessdate=6. veljače 2018.|quote=|language=engleski|trans-title=Patrologija Grka|author=|date=|publisher=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;, zbirke grčkih spisa kršćanskih pisaca i teologa koji se odnose na izvorni grčki tekst i latinski prijevod. Pierre Evieux uredio je drugu polovicu zbirke, gdje je bio najozbiljniji nered a također je izradio tabelu koja je referirala između izvorne numeracije i one u Patrologiji Graeca. Ostala pisma nisu nikada primila nekakav kritički uvid ili da su prevedena na bilo koji suvremeni jezik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
{{Izvori|3}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vanjske poveznice==&lt;br /&gt;
*[http://ccdl.libraries.claremont.edu/cdm/singleitem/collection/cce/id/1054 Coptic Encyclopedia entry for Isidorus of Pelusium]&lt;br /&gt;
*[http://www.roger-pearse.com/weblog/?tag=isidore-of-pelusium A few letters in English translation]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Egipatski sveci]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>