Izborni prag - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ru icon}}' u '{{rus oznaka}}'

2025-04-24T03:34:09Z

Zamjena teksta - '{{ru icon}}' u '{{rus oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 03:34
Redak 173:		Redak 173:
	Izborni pragovi ponekad mogu ozbiljno utjecati na odnos između postotaka glasova koji su postigli pojedine stranke i raspodjele mjesta.		Izborni pragovi ponekad mogu ozbiljno utjecati na odnos između postotaka glasova koji su postigli pojedine stranke i raspodjele mjesta.

	U [[ruskim parlamentarnim izborima, 1995. \| parlamentarnim izborima u Rusiji 1995.]], s pragom bez stranaka ispod 5%, više od 45% glasova otišlo je strankama koje nisu dosegle prag. Ruski Ustavni sud je 1998. godine utvrdio da je prag zakonit, uzimajući u obzir granice njegove uporabe.<ref>[http://www.law.edu.ru/judicial/judicial.asp?judicialID=1161582&subID=100050463,100050486,100050488 Постановление Конституционного Суда РФ от 17 ноября 1998 г. № 26-П — см. пкт. 8]{{~~ru icon~~}} {{webarchive \|url=https://web.archive.org/web/20080421084628/http://www.law.edu.ru/judicial/judicial.asp?judicialID=1161582&subID=100050463,100050486,100050488 \|date=21 April 2008 }}</ref>		U [[ruskim parlamentarnim izborima, 1995. \| parlamentarnim izborima u Rusiji 1995.]], s pragom bez stranaka ispod 5%, više od 45% glasova otišlo je strankama koje nisu dosegle prag. Ruski Ustavni sud je 1998. godine utvrdio da je prag zakonit, uzimajući u obzir granice njegove uporabe.<ref>[http://www.law.edu.ru/judicial/judicial.asp?judicialID=1161582&subID=100050463,100050486,100050488 Постановление Конституционного Суда РФ от 17 ноября 1998 г. № 26-П — см. пкт. 8]{{rus oznaka}} {{webarchive \|url=https://web.archive.org/web/20080421084628/http://www.law.edu.ru/judicial/judicial.asp?judicialID=1161582&subID=100050463,100050486,100050488 \|date=21 April 2008 }}</ref>

	Slična je situacija bila iu [[Turskoj]], koja ima prag od 10%, koji je lako veći nego u bilo kojoj drugoj zemlji.<ref name=cTokerBaraj>{{Citiranje weba \|last=Toker \|first=Cem \|title=Why Is Turkey Bogged Down? \|url=http://www.turkishpolicy.com/images/stories/2008-01-turkey/CemToker.pdf \|work=Turkish Policy Quarterly \|publisher=Turkish Policy \|accessdate=27 June 2013 \|year=2008}}</ref> Opravdanje za tako visok prag bilo je spriječiti višestranačke koalicije i zaustaviti beskrajnu fragmentaciju političkih stranaka iz 1960-ih i 1970-ih. Međutim, koalicije su vladale između 1991. i 2002. godine, ali su mainstream stranke i dalje bile rascjepkane i na [[općim izborima u Turskoj, izborima 2002. \| 2002.]] čak 45% glasova bilo je za stranke koje nisu dosegle prag i tako predstavljeni u parlamentu.<ref>In 2004 the Parliamentary Assembly of the Council of Europe declared this threshold to be manifestly excessive and invited Turkey to lower it (''Council of Europe Resolution 1380 (2004)''). On 30 January 2007 the European Court of Human Rights ruled by five votes to two (and on 8 July 2008, its Grand Chamber by 13 votes to four) that the 10% threshold imposed in Turkey does not violate the right to free elections, guaranteed by the European Convention of Human Rights. It held, however, that this same threshold could violate the Convention if imposed in a different country. It was justified in the case of Turkey in order to stabilize the volatile political situation which has obtained in that country over recent decades. The case is ''[[Yumak and Sadak v. Turkey]], no. 10226/03.'' See also B. Bowring [http://www.bbk.ac.uk/law/about/ft-academic/bowring/negatingpluralistdemocracy Negating Pluralist Democracy: The European Court of Human Rights Forgets the Rights of the Electors] // KHRP Legal Review 11 (2007)</ref>		Slična je situacija bila iu [[Turskoj]], koja ima prag od 10%, koji je lako veći nego u bilo kojoj drugoj zemlji.<ref name=cTokerBaraj>{{Citiranje weba \|last=Toker \|first=Cem \|title=Why Is Turkey Bogged Down? \|url=http://www.turkishpolicy.com/images/stories/2008-01-turkey/CemToker.pdf \|work=Turkish Policy Quarterly \|publisher=Turkish Policy \|accessdate=27 June 2013 \|year=2008}}</ref> Opravdanje za tako visok prag bilo je spriječiti višestranačke koalicije i zaustaviti beskrajnu fragmentaciju političkih stranaka iz 1960-ih i 1970-ih. Međutim, koalicije su vladale između 1991. i 2002. godine, ali su mainstream stranke i dalje bile rascjepkane i na [[općim izborima u Turskoj, izborima 2002. \| 2002.]] čak 45% glasova bilo je za stranke koje nisu dosegle prag i tako predstavljeni u parlamentu.<ref>In 2004 the Parliamentary Assembly of the Council of Europe declared this threshold to be manifestly excessive and invited Turkey to lower it (''Council of Europe Resolution 1380 (2004)''). On 30 January 2007 the European Court of Human Rights ruled by five votes to two (and on 8 July 2008, its Grand Chamber by 13 votes to four) that the 10% threshold imposed in Turkey does not violate the right to free elections, guaranteed by the European Convention of Human Rights. It held, however, that this same threshold could violate the Convention if imposed in a different country. It was justified in the case of Turkey in order to stabilize the volatile political situation which has obtained in that country over recent decades. The case is ''[[Yumak and Sadak v. Turkey]], no. 10226/03.'' See also B. Bowring [http://www.bbk.ac.uk/law/about/ft-academic/bowring/negatingpluralistdemocracy Negating Pluralist Democracy: The European Court of Human Rights Forgets the Rights of the Electors] // KHRP Legal Review 11 (2007)</ref>

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T14:33:20Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 14:33
Redak 9:		Redak 9:

	== Zakonski pragovi izbora u različitim zemljama ==		== Zakonski pragovi izbora u različitim zemljama ==
	[[~~File~~:Election thresholds map.svg\|thumb\|500px\|Svjetska karta s izbornim pragovima - primijetite da neke zemlje mogu imati više pravila za koalicije i nezavisne i za osvajanje određenog broja okružnih sjedišta		[[Datoteka:Election thresholds map.svg\|thumb\|500px\|Svjetska karta s izbornim pragovima - primijetite da neke zemlje mogu imati više pravila za koalicije i nezavisne i za osvajanje određenog broja okružnih sjedišta
	{{legenda\|Red\|<1}}		{{legenda\|Red\|<1}}
	{{legenda\|Orange\|≥1, <2}}		{{legenda\|Orange\|≥1, <2}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T02:59:51Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 02:59
Redak 64:		Redak 64:
	\| [[Njemačka]] \|\| 5% glasova valjanih partilista za proporcionalno<br>zastupanje (ili osvajanje tri izborne jedinice)<br>\|\| 0% (Etničke manjine), 0% (Parlamentarni izbori u EU)		\| [[Njemačka]] \|\| 5% glasova valjanih partilista za proporcionalno<br>zastupanje (ili osvajanje tri izborne jedinice)<br>\|\| 0% (Etničke manjine), 0% (Parlamentarni izbori u EU)
	\|-		\|-
	\| [[Georgia (country)\|Gruzija]] \|\| 3%<ref>{{~~cite news~~ \|title=New Constitution of Georgia comes into play as the presidential inauguration is over \|url=http://agenda.ge/en/news/2018/2674 \|accessdate=6 January 2019 \|work=Agenda.ge \|date=17 December 2018}}</ref> \|\| 7% za regionalne izbore		\| [[Georgia (country)\|Gruzija]] \|\| 3%<ref>{{Citiranje novina \|title=New Constitution of Georgia comes into play as the presidential inauguration is over \|url=http://agenda.ge/en/news/2018/2674 \|accessdate=6 January 2019 \|work=Agenda.ge \|date=17 December 2018}}</ref> \|\| 7% za regionalne izbore
	\|-		\|-
	\| [[Grčka]] \|\| 3% \|\|		\| [[Grčka]] \|\| 3% \|\|

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T11:31:30Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 11:31
Redak 60:		Redak 60:
	\| [[Estonija]] \|\| 5% \|\|		\| [[Estonija]] \|\| 5% \|\|
	\|-		\|-
	\| [[Danska]] \|\| 2% ili izravni mandat<ref>{{~~cite web~~\|title=Folketingsvalgloven\|url=https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=144959\|accessdate=24 February 2014}}</ref><ref>{{Citiranje knjige \|last1=Bille \|first1=Lars \|last2=Pedersen \|first2=Karina \|editor1-first=Peter \|editor1-last=Mair \|editor2-first=Wolfgang C. \|editor2-last=Müller \|editor3-first=Fritz \|editor3-last=Plasser \|title=Political parties and electoral change \|url= \|format= \|edition= \|series= \|volume= \|date= \|year=2004 \|publisher=SAGE Publications \|isbn=0-7619-4719-1 \|page=207 \|chapter=Electoral Fortunes and Responses of the Social Democratic Party and Liberal Party in Denmark: Ups and Downs}}</ref>\|\|		\| [[Danska]] \|\| 2% ili izravni mandat<ref>{{Citiranje weba\|title=Folketingsvalgloven\|url=https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=144959\|accessdate=24 February 2014}}</ref><ref>{{Citiranje knjige \|last1=Bille \|first1=Lars \|last2=Pedersen \|first2=Karina \|editor1-first=Peter \|editor1-last=Mair \|editor2-first=Wolfgang C. \|editor2-last=Müller \|editor3-first=Fritz \|editor3-last=Plasser \|title=Political parties and electoral change \|url= \|format= \|edition= \|series= \|volume= \|date= \|year=2004 \|publisher=SAGE Publications \|isbn=0-7619-4719-1 \|page=207 \|chapter=Electoral Fortunes and Responses of the Social Democratic Party and Liberal Party in Denmark: Ups and Downs}}</ref>\|\|
	\|-		\|-
	\| [[Njemačka]] \|\| 5% glasova valjanih partilista za proporcionalno<br>zastupanje (ili osvajanje tri izborne jedinice)<br>\|\| 0% (Etničke manjine), 0% (Parlamentarni izbori u EU)		\| [[Njemačka]] \|\| 5% glasova valjanih partilista za proporcionalno<br>zastupanje (ili osvajanje tri izborne jedinice)<br>\|\| 0% (Etničke manjine), 0% (Parlamentarni izbori u EU)
Redak 84:		Redak 84:
	\| [[Moldavija]] \|\| 5% \|\| 3% (nepartijski), 12% (partijske saveze)		\| [[Moldavija]] \|\| 5% \|\| 3% (nepartijski), 12% (partijske saveze)
	\|-		\|-
	\| [[Monaco]] \|\| 5%<ref name="sys">{{~~cite web~~\|url=http://www.electionguide.org/election.php?ID=1653 \|title=Election Profile \|publisher=IFES \|date= \|accessdate=2013-02-11}}</ref>\|\|		\| [[Monaco]] \|\| 5%<ref name="sys">{{Citiranje weba\|url=http://www.electionguide.org/election.php?ID=1653 \|title=Election Profile \|publisher=IFES \|date= \|accessdate=2013-02-11}}</ref>\|\|
	\|-		\|-
	\| [[Crna Gora]] \|\| 3% \|\|		\| [[Crna Gora]] \|\| 3% \|\|
Redak 175:		Redak 175:
	U [[ruskim parlamentarnim izborima, 1995. \| parlamentarnim izborima u Rusiji 1995.]], s pragom bez stranaka ispod 5%, više od 45% glasova otišlo je strankama koje nisu dosegle prag. Ruski Ustavni sud je 1998. godine utvrdio da je prag zakonit, uzimajući u obzir granice njegove uporabe.<ref>[http://www.law.edu.ru/judicial/judicial.asp?judicialID=1161582&subID=100050463,100050486,100050488 Постановление Конституционного Суда РФ от 17 ноября 1998 г. № 26-П — см. пкт. 8]{{ru icon}} {{webarchive \|url=https://web.archive.org/web/20080421084628/http://www.law.edu.ru/judicial/judicial.asp?judicialID=1161582&subID=100050463,100050486,100050488 \|date=21 April 2008 }}</ref>		U [[ruskim parlamentarnim izborima, 1995. \| parlamentarnim izborima u Rusiji 1995.]], s pragom bez stranaka ispod 5%, više od 45% glasova otišlo je strankama koje nisu dosegle prag. Ruski Ustavni sud je 1998. godine utvrdio da je prag zakonit, uzimajući u obzir granice njegove uporabe.<ref>[http://www.law.edu.ru/judicial/judicial.asp?judicialID=1161582&subID=100050463,100050486,100050488 Постановление Конституционного Суда РФ от 17 ноября 1998 г. № 26-П — см. пкт. 8]{{ru icon}} {{webarchive \|url=https://web.archive.org/web/20080421084628/http://www.law.edu.ru/judicial/judicial.asp?judicialID=1161582&subID=100050463,100050486,100050488 \|date=21 April 2008 }}</ref>

	Slična je situacija bila iu [[Turskoj]], koja ima prag od 10%, koji je lako veći nego u bilo kojoj drugoj zemlji.<ref name=cTokerBaraj>{{~~cite web~~ \|last=Toker \|first=Cem \|title=Why Is Turkey Bogged Down? \|url=http://www.turkishpolicy.com/images/stories/2008-01-turkey/CemToker.pdf \|work=Turkish Policy Quarterly \|publisher=Turkish Policy \|accessdate=27 June 2013 \|year=2008}}</ref> Opravdanje za tako visok prag bilo je spriječiti višestranačke koalicije i zaustaviti beskrajnu fragmentaciju političkih stranaka iz 1960-ih i 1970-ih. Međutim, koalicije su vladale između 1991. i 2002. godine, ali su mainstream stranke i dalje bile rascjepkane i na [[općim izborima u Turskoj, izborima 2002. \| 2002.]] čak 45% glasova bilo je za stranke koje nisu dosegle prag i tako predstavljeni u parlamentu.<ref>In 2004 the Parliamentary Assembly of the Council of Europe declared this threshold to be manifestly excessive and invited Turkey to lower it (''Council of Europe Resolution 1380 (2004)''). On 30 January 2007 the European Court of Human Rights ruled by five votes to two (and on 8 July 2008, its Grand Chamber by 13 votes to four) that the 10% threshold imposed in Turkey does not violate the right to free elections, guaranteed by the European Convention of Human Rights. It held, however, that this same threshold could violate the Convention if imposed in a different country. It was justified in the case of Turkey in order to stabilize the volatile political situation which has obtained in that country over recent decades. The case is ''[[Yumak and Sadak v. Turkey]], no. 10226/03.'' See also B. Bowring [http://www.bbk.ac.uk/law/about/ft-academic/bowring/negatingpluralistdemocracy Negating Pluralist Democracy: The European Court of Human Rights Forgets the Rights of the Electors] // KHRP Legal Review 11 (2007)</ref>		Slična je situacija bila iu [[Turskoj]], koja ima prag od 10%, koji je lako veći nego u bilo kojoj drugoj zemlji.<ref name=cTokerBaraj>{{Citiranje weba \|last=Toker \|first=Cem \|title=Why Is Turkey Bogged Down? \|url=http://www.turkishpolicy.com/images/stories/2008-01-turkey/CemToker.pdf \|work=Turkish Policy Quarterly \|publisher=Turkish Policy \|accessdate=27 June 2013 \|year=2008}}</ref> Opravdanje za tako visok prag bilo je spriječiti višestranačke koalicije i zaustaviti beskrajnu fragmentaciju političkih stranaka iz 1960-ih i 1970-ih. Međutim, koalicije su vladale između 1991. i 2002. godine, ali su mainstream stranke i dalje bile rascjepkane i na [[općim izborima u Turskoj, izborima 2002. \| 2002.]] čak 45% glasova bilo je za stranke koje nisu dosegle prag i tako predstavljeni u parlamentu.<ref>In 2004 the Parliamentary Assembly of the Council of Europe declared this threshold to be manifestly excessive and invited Turkey to lower it (''Council of Europe Resolution 1380 (2004)''). On 30 January 2007 the European Court of Human Rights ruled by five votes to two (and on 8 July 2008, its Grand Chamber by 13 votes to four) that the 10% threshold imposed in Turkey does not violate the right to free elections, guaranteed by the European Convention of Human Rights. It held, however, that this same threshold could violate the Convention if imposed in a different country. It was justified in the case of Turkey in order to stabilize the volatile political situation which has obtained in that country over recent decades. The case is ''[[Yumak and Sadak v. Turkey]], no. 10226/03.'' See also B. Bowring [http://www.bbk.ac.uk/law/about/ft-academic/bowring/negatingpluralistdemocracy Negating Pluralist Democracy: The European Court of Human Rights Forgets the Rights of the Electors] // KHRP Legal Review 11 (2007)</ref>

	Na [[parlamentarnim izborima u Ukrajini, izborima 2006 u Ukrajini u ožujku 2006]], za koje je postojao prag od 3% (od ukupnog broja glasova, tj. Uključujući nevažeće glasove), 22% birača bilo je [[obespravljeno]] , nakon što su glasovali za manje kandidate. U [[parlamentarnim izborima u Ukrajini, parlamentarnim izborima 2007]] održanim pod istim sustavom, manje birača podržavalo je manje stranke, a ukupni postotak obespravljenih birača pao je na oko 12%.		Na [[parlamentarnim izborima u Ukrajini, izborima 2006 u Ukrajini u ožujku 2006]], za koje je postojao prag od 3% (od ukupnog broja glasova, tj. Uključujući nevažeće glasove), 22% birača bilo je [[obespravljeno]] , nakon što su glasovali za manje kandidate. U [[parlamentarnim izborima u Ukrajini, parlamentarnim izborima 2007]] održanim pod istim sustavom, manje birača podržavalo je manje stranke, a ukupni postotak obespravljenih birača pao je na oko 12%.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T03:49:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 03:49
Redak 60:		Redak 60:
	\| [[Estonija]] \|\| 5% \|\|		\| [[Estonija]] \|\| 5% \|\|
	\|-		\|-
	\| [[Danska]] \|\| 2% ili izravni mandat<ref>{{cite web\|title=Folketingsvalgloven\|url=https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=144959\|accessdate=24 February 2014}}</ref><ref>{{~~cite book~~ \|last1=Bille \|first1=Lars \|last2=Pedersen \|first2=Karina \|editor1-first=Peter \|editor1-last=Mair \|editor2-first=Wolfgang C. \|editor2-last=Müller \|editor3-first=Fritz \|editor3-last=Plasser \|title=Political parties and electoral change \|url= \|format= \|edition= \|series= \|volume= \|date= \|year=2004 \|publisher=SAGE Publications \|isbn=0-7619-4719-1 \|page=207 \|chapter=Electoral Fortunes and Responses of the Social Democratic Party and Liberal Party in Denmark: Ups and Downs}}</ref>\|\|		\| [[Danska]] \|\| 2% ili izravni mandat<ref>{{cite web\|title=Folketingsvalgloven\|url=https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=144959\|accessdate=24 February 2014}}</ref><ref>{{Citiranje knjige \|last1=Bille \|first1=Lars \|last2=Pedersen \|first2=Karina \|editor1-first=Peter \|editor1-last=Mair \|editor2-first=Wolfgang C. \|editor2-last=Müller \|editor3-first=Fritz \|editor3-last=Plasser \|title=Political parties and electoral change \|url= \|format= \|edition= \|series= \|volume= \|date= \|year=2004 \|publisher=SAGE Publications \|isbn=0-7619-4719-1 \|page=207 \|chapter=Electoral Fortunes and Responses of the Social Democratic Party and Liberal Party in Denmark: Ups and Downs}}</ref>\|\|
	\|-		\|-
	\| [[Njemačka]] \|\| 5% glasova valjanih partilista za proporcionalno<br>zastupanje (ili osvajanje tri izborne jedinice)<br>\|\| 0% (Etničke manjine), 0% (Parlamentarni izbori u EU)		\| [[Njemačka]] \|\| 5% glasova valjanih partilista za proporcionalno<br>zastupanje (ili osvajanje tri izborne jedinice)<br>\|\| 0% (Etničke manjine), 0% (Parlamentarni izbori u EU)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-11T09:54:13Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2021. u 09:54
Redak 159:		Redak 159:

	== Prirodni prag ==		== Prirodni prag ==
	Broj mjesta u svakoj [[izbornoj jedinici]] stvara prirodni prag (koji se naziva i skriveni, ili djelotvorni ili neformalni prag). Udio glasova koji znači da se stranci jamči sjedište može se izračunati po formuli (100% / (broj mjesta + 1)) + ε gdje je ε najmanji mogući broj glasova. To znači da će u četvrti s četiri mjesta nešto više od 20% glasova jamčiti mjesto. Pod povoljnijim okolnostima, stranka još uvijek može osvojiti mjesto s manje glasova. <ref name="COE2010">{{~~Cite web~~ \|url=http://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?ref=cdl-ad(2010)007&lang=EN \|title=Report on Thresholds and other features of electoral systems which bar parties from access to Parliament (II) \|website=www.venice.coe.int \|language=en-GB \|date=2010\|access-date=2018-08-26}}</ref> Najvažniji čimbenik u određivanju prirodnog praga je broj mjesta koja treba popuniti distrikt. Ostali manje važni faktori su formula za raspodjelu sjedala ([[D'Hondtova metoda\|D'Hondt]], [[metoda Webster / Sainte-Laguë \| Saint-Laguë]], [[Droopova kvota\|R-Droop]] i [[Hare quota\|Hare]]), broj političkih stranaka sudionika i veličina skupštine. Općenito, manji okruzi dovode do većeg broja glasova potrebnih za osvajanje mjesta i obrnuto.<ref name="COE2008">{{~~Cite web~~ \|url=http://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2008)037-e \|title=Report on Thresholds and other features of electoral systems which bar parties from access to Parliament \|date=2008 \|website=www.venice.coe.int\|access-date=2018-08-26}}</ref> Donja granica (prag zastupljenosti ili postotak glasova koji omogućuje stranci da osvoji mjesto pod najpovoljnijim okolnostima) teže je izračunati. Osim ranije spomenutih čimbenika, važan je i broj glasova za manje stranke. Ako se glasa više za stranke koje ne dobiju mjesto, to će značiti manji udio glasova potrebnih za osvajanje mjesta.<ref name="COE2010"/>		Broj mjesta u svakoj [[izbornoj jedinici]] stvara prirodni prag (koji se naziva i skriveni, ili djelotvorni ili neformalni prag). Udio glasova koji znači da se stranci jamči sjedište može se izračunati po formuli (100% / (broj mjesta + 1)) + ε gdje je ε najmanji mogući broj glasova. To znači da će u četvrti s četiri mjesta nešto više od 20% glasova jamčiti mjesto. Pod povoljnijim okolnostima, stranka još uvijek može osvojiti mjesto s manje glasova. <ref name="COE2010">{{Citiranje weba \|url=http://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?ref=cdl-ad(2010)007&lang=EN \|title=Report on Thresholds and other features of electoral systems which bar parties from access to Parliament (II) \|website=www.venice.coe.int \|language=en-GB \|date=2010\|access-date=2018-08-26}}</ref> Najvažniji čimbenik u određivanju prirodnog praga je broj mjesta koja treba popuniti distrikt. Ostali manje važni faktori su formula za raspodjelu sjedala ([[D'Hondtova metoda\|D'Hondt]], [[metoda Webster / Sainte-Laguë \| Saint-Laguë]], [[Droopova kvota\|R-Droop]] i [[Hare quota\|Hare]]), broj političkih stranaka sudionika i veličina skupštine. Općenito, manji okruzi dovode do većeg broja glasova potrebnih za osvajanje mjesta i obrnuto.<ref name="COE2008">{{Citiranje weba \|url=http://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2008)037-e \|title=Report on Thresholds and other features of electoral systems which bar parties from access to Parliament \|date=2008 \|website=www.venice.coe.int\|access-date=2018-08-26}}</ref> Donja granica (prag zastupljenosti ili postotak glasova koji omogućuje stranci da osvoji mjesto pod najpovoljnijim okolnostima) teže je izračunati. Osim ranije spomenutih čimbenika, važan je i broj glasova za manje stranke. Ako se glasa više za stranke koje ne dobiju mjesto, to će značiti manji udio glasova potrebnih za osvajanje mjesta.<ref name="COE2010"/>

	== Značajni neuspjesi da se dosegne prag ==		== Značajni neuspjesi da se dosegne prag ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-03T09:40:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
{{prijevod-eng}}
{{Decimalni zarez}}
'''Izborni prag''' je minimalni udio primarnih glasova koji kandidat ili politička stranka zahtijeva da postignu prije nego steknu pravo na bilo kakvo zastupanje u [[zakonodavnom tijelu]]. Ova granica može djelovati na različite načine. Na primjer, u sustavima [proporcionalne zastupljenosti u stranačkim popisima] izborni prag zahtijeva da stranka mora dobiti određeni minimalni postotak glasova (npr. 5%), bilo na nacionalnoj razini ili u određenoj izbornoj jedinici, kako bi dobila mjesta u zakonodavno tijelo. U višečlanim izbornim jedinicama koje koriste preferencijalno glasovanje, osim izbornog praga, za dodjelu sjedišta, od kandidata se također traži da postigne [[Droop kvota | kvota]], bilo na primarnom glasovanju ili nakon raspodjele povlastica, što ovisi o o broju članova koji će se vratiti iz izborne jedinice.

Učinak izbornog praga je odbiti zastupanje malim strankama ili ih prisiliti na koalicije, s pretpostavkom da se izborni sustav učini stabilnijim tako što će se držati podalje strankama. Međutim, kritičari tvrde da u nedostatku [[rangiranog glasačkog listića]] sustava, pristalice manjih stranaka učinkovito su obespravljene i uskraćeno im je pravo da ih zastupa netko po svom izboru.

Mogu se definirati dvije granice - prag zastupljenosti je minimalni udio glasova koji bi stranci mogao dati mjesto (pod najpovoljnijim okolnostima za stranku), dok je prag isključenja maksimalni udio glasova koji bi mogao biti nedovoljan za postizanje mandata (pod najmanje povoljnim okolnostima). Lijphart je predložio izračunavanje neformalnog praga kao srednje vrijednosti.<ref>Arendt Lijphart (1994), ''Electoral Systems and Party Systems: A Study of Twenty-Seven Democracies, 1945–1990.'' Oxford: Oxford University Press. pp. 25–56</ref>

== Zakonski pragovi izbora u različitim zemljama ==
[[File:Election thresholds map.svg|thumb|500px|Svjetska karta s izbornim pragovima - primijetite da neke zemlje mogu imati više pravila za koalicije i nezavisne i za osvajanje određenog broja okružnih sjedišta
{{legenda|Red|<1}}
{{legenda|Orange|≥1, <2}}
{{legenda|Yellow|≥2, <3}}
{{legenda|Green|≥3, <4}}
{{legenda|Blue|≥4, <5}}
{{legenda|Navy|≥5, <6}}
{{legenda|Purple|≥6, <7}}
{{legenda|Magenta|≥7}}
{{legenda|Maroon|Each chamber has a different threshold}}]]
U [[Poljskoj]] [[Sejm]], [[njemackom Bundestagu]] i Novom Zelandu [[Zastupnickom domu Novog Zelanda]], prag je 5%. Međutim, u Njemačkoj i na Novom Zelandu, ako stranka dobije minimalni broj izravno izabranih mjesta - tri u Njemačkoj i jedan na Novom Zelandu - prag se ne primjenjuje (iako se izravno izabrana mjesta zadržavaju bez obzira na to). Prag je 3,25% u [[Izraelu]] [[Knessetu]] (bio je 1% prije 1992., 1,5% u 1992–2003 i 2% 2003–2014) i 10% u [[Velika nacionalna skupština Turski parlament]]. U Poljskoj, stranke etničkih manjina ne moraju dostići razinu praga kako bi ušle u parlament i tako uvijek postoji mala zastupljenost njemačkih manjina u Sejmu. U [[Rumunjskoj]], za stranke etničkih manjina postoji drugačiji prag nego za nacionalne stranke koje se kandidiraju za [[Zastupnički dom Rumunjske | Zastupničkog doma]].

Postoje i zemlje kao što su [[Portugal]], Južna Afrika, [[Finska]], [[Nizozemska]] i [[Makedonija]] koje imaju sustave proporcionalne zastupljenosti bez pravnog praga, iako Nizozemska ima pravilo da prvo sjedalo nikada ne može biti [[ostatak sjedala]], što znači da postoji djelotvorni prag od 100% podijeljen s ukupnim brojem mjesta (s 150 mjesta za dodjelu, ovaj prag je trenutno 0,67%). Na parlamentarnim izborima 1992 i 1996 godine prag je određen na tri mjesta u parlamentu. To je značilo da stranke trebaju osvojiti oko 3,2% glasova kako bi prešle prag. U 2000 godini prag je povećan na 4% glasova.

U Švedskoj postoji prag od 4% za cijelu zemlju, ali ako stranka dosegne 12% u jednoj izbornoj jedinici, ona će sudjelovati u dodjeli mjesta za tu četvrt. Međutim, kroz izbore 2014. godine nitko nije izabran na temelju pravila 12% U [[Norveškoj]], nacionalni izborni prag od 4% primjenjuje se samo na [[izjednačavanje sjedala]] s. Stranka s dostatnom lokalnom podrškom još uvijek može osvojiti redovna mjesta u okrugu, čak i ako stranka ne ispuni prag. Nakon izbora 2009 godine, [[Liberalna stranka (Norveška) | Liberalna stranka]] osvojila je dva mjesta na ovaj način.

U Australiji, koja koristi sustav [[proporcionalne zastupljenosti]], oni izbjegavaju potrebu za formalnim izbornim pragom uspostavljanjem manjih biračkih tijela sa svakim višečlanim biračkim tijelom koji vraćaju manje zastupnika u parlament i kao takvi zahtijevaju veći postotak [[Droop kvota | kvota]] kako bi bio izabran. Budući da Australija također koristi [[glasački sustavi s rangiranim glasovanjem]], pristalice manjih stranaka nisu [[obespravljene]] jer su njihovi glasovi preraspodijeljeni drugim kandidatima prema redoslijedu izbora koji se bira i koji onda može biti dio drugog kvota kandidata je pobijedila.

U Sjedinjenim Američkim Državama, s obzirom na to da se većina izbora provodi u okviru [[sustava za prvo glasovanje u prvom krugu]], zakonski pragovi izbora ne primjenjuju se na stvarno glasovanje. Međutim, nekoliko država ima zahtjeve u pogledu praga za stranke kako bi dobili automatski [[pristup glasačkim listićima pristup državnim glasačkim listićima]] na sljedeće opće izbore, a da ne moraju podnijeti peticije potpisane od birača. Zahtjevi u pogledu praga nemaju praktičnog značaja za dvije glavne političke stranke (stranke [[republikanska stranka (Sjedinjene Države]] i [[demokratska stranka (SAD)]] koje lako ispunjavaju uvjete, ali došli su u igru za manje stranke kao što su [[Zelena stranka Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Libertarijanska stranka (Sjedinjene Države)|Libertarijanske]] stranke. Pravila praga primjenjuju se i na neovisne kandidate za pristup glasačkim listićima.

Zemlje mogu imati više od jednog praga. Njemačka, kao što je ranije spomenuto, ima redoviti prag od 5%, ali stranka koja osvoji tri izborna mjesta u Bundestagu može dobiti dodatnu zastupljenost čak i ako je ostvarila manje od 5% od ukupnog broja glasova. Većina sustava s višestrukim pragom još uvijek je u fazi prijedloga. Izborni prag često se provodi s namjerom da se politički sustav dovede u stabilnost.

[[Parlamentarna skupština Vijeća Europe]] preporučuje za parlamentarne izbore prag ne veći od 3%.<ref>[http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=17531&lang=en Resolution 1547 (2007), para. 58]</ref> Međutim, odluka iz 2007. [[Europski sud za ljudska prava]], '' [[Yumak i Sadak protiv Turske]] '', smatrala je da prag Turske od 10% nije prekršio članak 3. Protokola 1 [[EKLJP]] (pravo na slobodne izbore).<ref>[[Turkish Daily News]], 31 January 2007, [http://www.hurriyetdailynews.com/european-court-rules-election-threshold-not-violation.aspx?pageID=438&n=european-court-rules-election-threshold-not-violation-2007-01-31 European court rules election threshold not violation]</ref> Budući da Turska nema ograničenja za nezavisne kandidate, pravilo od 10% je u određenoj mjeri zaobišlo stranke koje se kandidiraju kao neovisni kandidati.<ref>[[Turkish Daily News]], 24 July 2007, [http://www.hurriyetdailynews.com/here-come-the-independents.aspx?pageID=438&n=here-come-the-independents-2007-07-24 Here come the independents]</ref>

=== Europa ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! Država !!data-sort-type="number"| Za pojedinačne stranke !!data-sort-type="number"|Ostalo
|-
| [[Albanija]] || 3% || 5% za višestranačke saveze na svakoj razini izbornog područja<ref>[http://www.cec.org.al/2004/eng/legjislacion/kodizgjedhor/Electoral%20Code.pdf The Electoral Code of the Republic of Albania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100331232742/http://www.cec.org.al/2004/eng/legjislacion/kodizgjedhor/Electoral%20Code.pdf |date=31. ožujka 2010. }}, Artikel 162; vor der Wahl 2009 waren es bei völlig anderem Wahlsystem 2,5 % bzw. 4 % der gültigen Stimmen auf nationaler Ebene (nur für die Vergabe von Ausgleichssitzen; Direktmandate wurden ohne weitere Bedingungen an den stimmenstärksten Kandidaten zugeteilt)</ref>
|-
|[[Armenija]]
|5%
|7% za višestranačke saveze
|-
| [[Austrija]] || 4% or a ''Grundmandat'' u regionalnim izbornim jedinicama ||
|-
| [[Belgija]] || 5% (na razini izbornih jedinica; nema nacionalnog praga) ||
|-
| [[Bosna i Hercegovina]] || 3% ||
|-
| [[Bugarska]] || 4% ||
|-
| [[Hrvatska]] || 5% (na razini izbornih jedinica; nema nacionalnog praga)<ref>{{Citiranje časopisa|title=Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor - Zakon.hr|url=https://www.zakon.hr/z/355/Zakon-o-izborima-zastupnika-u-Hrvatski-sabor|accessdate=2020-10-28}}</ref>||
|-
| [[Cipar]] || 3,6% || 5% za [[Sjeverni Cipar]]
|-
| [[Češka Republika]] || 5% || 10% za koaliciju od dvije stranke, 15% za koaliciju od 3 stranke, 20% za koaliciju od 4 i više stranaka (samo za [[Zastupnički dom Češke Republike]] )
|-
| [[Estonija]] || 5% ||
|-
| [[Danska]] || 2% ili izravni mandat<ref>{{cite web|title=Folketingsvalgloven|url=https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=144959|accessdate=24 February 2014}}</ref><ref>{{cite book |last1=Bille |first1=Lars |last2=Pedersen |first2=Karina |editor1-first=Peter |editor1-last=Mair |editor2-first=Wolfgang C. |editor2-last=Müller |editor3-first=Fritz |editor3-last=Plasser |title=Political parties and electoral change |url= |format= |edition= |series= |volume= |date= |year=2004 |publisher=SAGE Publications |isbn=0-7619-4719-1 |page=207 |chapter=Electoral Fortunes and Responses of the Social Democratic Party and Liberal Party in Denmark: Ups and Downs}}</ref>||
|-
| [[Njemačka]] || 5% glasova valjanih partilista za proporcionalno<br>zastupanje (ili osvajanje tri izborne jedinice)<br>|| 0% (Etničke manjine), 0% (Parlamentarni izbori u EU)
|-
| [[Georgia (country)|Gruzija]] || 3%<ref>{{cite news |title=New Constitution of Georgia comes into play as the presidential inauguration is over |url=http://agenda.ge/en/news/2018/2674 |accessdate=6 January 2019 |work=Agenda.ge |date=17 December 2018}}</ref> || 7% za regionalne izbore
|-
| [[Grčka]] || 3% ||
|-
| [[Mađarska]] || 5% || 10% za bipartitne saveze, 15% za višestranačke saveze)
|-
| [[Island]] || 5% (samo za kompenzacijska sjedala)<ref>[http://eng.innanrikisraduneyti.is/laws-and-regulations/nr/6713], Election to Altthingi Law, Act no. 24/2000, Article 108</ref>||
|-
| [[Italija]] || 3% || 10% (partijske saveze), ali popis mora doseći barem 3%, 1% (stranke stranačkih saveza), 20% ili dvije izborne jedinice (etničke manjine)
|-
| [[Kazahstan]] || 7% ||
|-
| [[Letonija]] || 5% ||
|-
| [[Lihtenštajn]] || 8% ||
|-
| [[Litva]] || 5% || 7% za partijske saveze
|-
| [[Moldavija]] || 5% || 3% (nepartijski), 12% (partijske saveze)
|-
| [[Monaco]] || 5%<ref name="sys">{{cite web|url=http://www.electionguide.org/election.php?ID=1653 |title=Election Profile |publisher=IFES |date= |accessdate=2013-02-11}}</ref>||
|-
| [[Crna Gora]] || 3% ||
|-
| [[Nizozemska]] || 0,67% (posto glasova potrebnih za jedno mjesto) ||
|-
| [[Norveška]] || 4% (samo za kompenzacijska sjedala) ||
|-
| [[Poljska]] || 5% || 8% (savezi); 0% (etničke manjine)
|-
| [[Rumunjska]] || 5% || 10% (savezi)
|-
| [[Rusija]] || 5% ||
|-
| [[San Marino]] || 3,5% ||
|-
| [[Španjolska]] || 3% (izborna jedinica). Ceuta i Melilla upotrijebiti sustav koji se odnosi na prvo mjesto. Nema praga za izbore u Senatu i Europskom parlamentu. 5% za lokalne izbore. Promjenjiva na regionalnim izborima. ||
|-
| [[Švedska]] || 4% (national level)<br/>12% (izborna jedinica) ||
|-
| [[Srbija]] || 5% || 0,4% za etničke manjine (posto glasova potrebnih za jedno mjesto)
|-
| [[Slovačka]] ||5% || 7% for bipartitne saveze, 10% za višestranačke savezi
|-
| [[Slovenija]] || 4% ||
|-
| [[Turska]] || 10% || Nema praga za nezavisne kandidate.
|-
| [[Ukrajina]] || 5% ||
|}

=== Ostali kontinenti ===
{| class="wikitable sortable"
|-
! Država !!data-sort-type="number"| Za pojedinačne stranke !!data-sort-type="number"|Ostalo
|-
| [[Argentina]] || 3%<ref>[http://infoleg.gov.ar/infolegInternet/anexos/15000-19999/19442/texact.htm Código Electoral Nacional], Article 160</ref> ||
|-
| [[Bolivija]] || 3% ||
|-
| [[Burundi]] || 2%<ref>[http://www.ipu.org/parline-e/reports/2049_B.htm Electoral system] IPU</ref>||
|-
| [[Kolumbija]] || 3% ||
|-
| [[Istočni Timor]] || 4%<ref>[http://www.ipu.org/parline-e/reports/2369_B.htm Electoral system] Inter-Parliamentary Union</ref><ref>[http://www.cne.tl/wp-content/uploads/2017/05/4a-AlteracaoLeiEleitoralParlamento.pdf] Fourth amendment to the Law on Election of the National Parliament. Article 13.2</ref><ref>Timor Agora: [http://timoragora.blogspot.de/2017/02/pn-aprova-bareira-eleisaun-parlamentar-4.html?spref=fb ''PN APROVA BAREIRA ELEISAUN PARLAMENTAR 4%'', 13. Februar 2017], abgerufen am 23. März 2017.</ref> ||
|-
| [[Fidži]] || 5% ||
|-
| [[Indonezija]] || 4%<ref>http://www.thejakartapost.com/academia/2017/08/04/new-election-bill-new-hope-for-democracy.html</ref>||
|-
| [[Izrael]] || 3,25% ||
|-
| [[Mozambik]] || 5%<ref>[http://www.ipu.org/parline-e/reports/2223_B.htm Electoral system] IPU</ref>||
|-
| [[Nepal]] || 3% vote each under the [[proportional representation]] kategorija i najmanje jedno mjesto ispod [[first-past-the-post voting]]||
|-
| [[Novi Zeland]] || 5% (ili osvajanje biračkog mjesta) ||
|-
| [[Peru]] || 5%<ref>http://perureports.com/2016/03/31/perus-small-political-parties-scramble-survive/</ref>||
|-
| [[State of Palestine|Palestina]] || 2% ||
|-
| [[Filipini]] || 2% for [[Sectoral representation in the House of Representatives of the Philippines|20% of the lower house seats]] || Ostale stranke mogu se još kvalificirati ako 20% mjesta nije popunjeno)
|-
| [[Južna Koreja]] || 3% (or winning 5 seat in local constituencies)<ref>http://www.law.go.kr/unSc.do?menuId=10&query=%EA%B3%B5%EC%A7%81%EC%84%A0%EA%B1%B0%EB%B2%95</ref><ref>공직선거법 13조 5항(The fifth clause of Article 13 of the Public Official Election Act)</ref> ||
|-
| [[Ruanda]] || 5% ||
|-
| [[Tajvan]] || 5%<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://engweb.cec.gov.tw/files/11-1030-4422-1.php |accessdate=31. siječnja 2019. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140409051103/http://engweb.cec.gov.tw/files/11-1030-4422-1.php |archivedate=9. travnja 2014. }}</ref>||
|-
| [[Urugvaj]] || 1% (zastupnici)<br/>3% (Senat) ||
|}
<references group="Anm."/>

== Prirodni prag ==
Broj mjesta u svakoj [[izbornoj jedinici]] stvara prirodni prag (koji se naziva i skriveni, ili djelotvorni ili neformalni prag). Udio glasova koji znači da se stranci jamči sjedište može se izračunati po formuli (100% / (broj mjesta + 1)) + ε gdje je ε najmanji mogući broj glasova. To znači da će u četvrti s četiri mjesta nešto više od 20% glasova jamčiti mjesto. Pod povoljnijim okolnostima, stranka još uvijek može osvojiti mjesto s manje glasova. <ref name="COE2010">{{Cite web |url=http://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?ref=cdl-ad(2010)007&lang=EN |title=Report on Thresholds and other features of electoral systems which bar parties from access to Parliament (II) |website=www.venice.coe.int |language=en-GB |date=2010|access-date=2018-08-26}}</ref> Najvažniji čimbenik u određivanju prirodnog praga je broj mjesta koja treba popuniti distrikt. Ostali manje važni faktori su formula za raspodjelu sjedala ([[D'Hondtova metoda|D'Hondt]], [[metoda Webster / Sainte-Laguë | Saint-Laguë]], [[Droopova kvota|R-Droop]] i [[Hare quota|Hare]]), broj političkih stranaka sudionika i veličina skupštine. Općenito, manji okruzi dovode do većeg broja glasova potrebnih za osvajanje mjesta i obrnuto.<ref name="COE2008">{{Cite web |url=http://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2008)037-e |title=Report on Thresholds and other features of electoral systems which bar parties from access to Parliament |date=2008 |website=www.venice.coe.int|access-date=2018-08-26}}</ref> Donja granica (prag zastupljenosti ili postotak glasova koji omogućuje stranci da osvoji mjesto pod najpovoljnijim okolnostima) teže je izračunati. Osim ranije spomenutih čimbenika, važan je i broj glasova za manje stranke. Ako se glasa više za stranke koje ne dobiju mjesto, to će značiti manji udio glasova potrebnih za osvajanje mjesta.<ref name="COE2010"/>

== Značajni neuspjesi da se dosegne prag ==
Primjeri izbora gdje su uspostavljene stranke pale ispod praga:
* Turska, [[opći izbori u Turskoj, 2002. | 2002]]. Nijedna od političkih stranaka koje su bile zastupljene u parlamentu nakon općih izbora u Turskoj 1999. nisu mogle dosegnuti prag od 10 posto, potiskujući tursku politiku do njezinih temelja. Značajno je da je [[Pravi putnik stranke | DYP]] dobio 9,55%, [[Stranka nacionalističkog pokreta | MHP]] je dobila 8,34%, [[Mlada stranka | GP]] je dobila 7,25%, [[Demokratska narodna stranka (Turska) | DEHAP ]] je dobio 6,23%, [[Matična stranka (Turska) | ANAP]] je dobila 5,13%, [[Felicity Party | SP]] je dobio 2,48% i [[Demokratska ljevica (Turska) | DSP]] je dobila 1,22% od popularnih glasova. Ukupno 46,33% glasova, tj. 14,545,438 glasova bilo je nereprezentirano u [[velikoj nacionalnoj skupštini Turske|parlamenta]].
* Njemačka, [[njemački savezni izbori, 2013. | 2013]]. [[Slobodna demokratska stranka (Njemačka) | Slobodna demokratska stranka]] dobila je samo 4,8% glasova na listi, tako da nije ispunila prag od 5%. Ni ona nije osvojila nijedno izravno izabrano mjesto, a FDP nije osvojio izravno izabrano mjesto od 1990. godine. Dakle, po prvi put od 1949. stranka nije bila zastupljena u [[Bundestagu]] i njihovim bivšim koalicijskim partnerima u [ [CDU / CSU | stranke stranke]] [[Kršćansko demokratska unija Njemačke | Kršćansko demokratska unija]] i [[Hrišćanski socijalni savez u Bavarskoj]]) morale su osnovati [[veliku koaliciju]] s [[ Demokratska stranka Njemačke | Socijaldemokratska stranka]]. Budući da je nova politička stranka [[Alternativa za Njemačku]] dobila samo 4,7% glasova na listi i nije uspjela osvojiti nijednu izbornu jedinicu u Bundestagu, gotovo 15% glasova na listi i više od 10% glasova birača na kraju je izgubljeno na stranke koje nisu dobile mjesta.
* Novi Zeland, [[opći izbori u Novom Zelandu, 2008. | 2008]]. Stranka [Novi Zeland] dobila je samo 4,07% glasova na listi, tako da nije vraćena parlamentu. Stranka [[ACT Novi Zeland]] osvojila je samo 3,65% glasova na listi, ali je ostala u parlamentu jer je njezin čelnik osvojio biračko mjesto ([[Epsom (NZ electorate) | Epsom]]). Kao rezultat toga, dodijeljena su i tri popisa mjesta - efekt kaputa. Prva stranka Novog Zelanda bila je u parlamentu od 1993. i vratila se u [[opće izbore u Novom Zelandu, 2011. | 2011]].
* Norveška, [[parlamentarni izbori u Norveškoj, 2009. | 2009]]. [[Liberalna stranka (Norveška) | Liberalna stranka]] dobila je 3,9% glasova, što je ispod praga od 4% za [[izjednačavanje mandata]], iako još uvijek osvaja dva mjesta. Dakle, dok su desničarske oporbene stranke dobile više glasova između njih nego stranaka u vladajućoj koaliciji, uski neuspjeh Liberalne stranke da prijeđe prag doveo je do toga da vladajuća koalicija nastavi s vlasti. Liberalna stranka je najstarija norveška stranka (osnovana 1884.) i dostigla je prag s 5,2% glasova u [[parlamentarnim izborima u Norveškoj, 2013. | 2013]].
* Izrael, [[izraelski zakonodavni izbori, 1992 | 1992]]. Ekstremno desna [[Tehiya]] (Revival) dobila je 1,2% glasova, što je ispod praga koji je sama glasala za povećanje na 1,5%. Time je izgubila tri mjesta.
* Poljska, [[poljski parlamentarni izbori, 2015. | 2015]]. [[Ujedinjena ljevica (Poljska) | Ujedinjene ljevice]] ostvarila je 7,55%, što je ispod praga od 8% za višestranačke koalicije. Nadalje, [[Liberty (Poljska) | KORWiN]] dostigao je samo 4,76%, što je usko nedostajalo prag od 5% za pojedinačne stranke. To je omogućilo pobjedniku [[Zakon i pravdu]] da dobije većinu u parlamentu. Izbori su stvorili prvi parlament bez zastupanja ljevice.

== Iznos glasova bez zastupnika ==
Izborni pragovi ponekad mogu ozbiljno utjecati na odnos između postotaka glasova koji su postigli pojedine stranke i raspodjele mjesta.

U [[ruskim parlamentarnim izborima, 1995. | parlamentarnim izborima u Rusiji 1995.]], s pragom bez stranaka ispod 5%, više od 45% glasova otišlo je strankama koje nisu dosegle prag. Ruski Ustavni sud je 1998. godine utvrdio da je prag zakonit, uzimajući u obzir granice njegove uporabe.<ref>[http://www.law.edu.ru/judicial/judicial.asp?judicialID=1161582&subID=100050463,100050486,100050488 Постановление Конституционного Суда РФ от 17 ноября 1998 г. № 26-П — см. пкт. 8]{{ru icon}} {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20080421084628/http://www.law.edu.ru/judicial/judicial.asp?judicialID=1161582&subID=100050463,100050486,100050488 |date=21 April 2008 }}</ref>

Slična je situacija bila iu [[Turskoj]], koja ima prag od 10%, koji je lako veći nego u bilo kojoj drugoj zemlji.<ref name=cTokerBaraj>{{cite web |last=Toker |first=Cem |title=Why Is Turkey Bogged Down? |url=http://www.turkishpolicy.com/images/stories/2008-01-turkey/CemToker.pdf |work=Turkish Policy Quarterly |publisher=Turkish Policy |accessdate=27 June 2013 |year=2008}}</ref> Opravdanje za tako visok prag bilo je spriječiti višestranačke koalicije i zaustaviti beskrajnu fragmentaciju političkih stranaka iz 1960-ih i 1970-ih. Međutim, koalicije su vladale između 1991. i 2002. godine, ali su mainstream stranke i dalje bile rascjepkane i na [[općim izborima u Turskoj, izborima 2002. | 2002.]] čak 45% glasova bilo je za stranke koje nisu dosegle prag i tako predstavljeni u parlamentu.<ref>In 2004 the Parliamentary Assembly of the Council of Europe declared this threshold to be manifestly excessive and invited Turkey to lower it (''Council of Europe Resolution 1380 (2004)''). On 30 January 2007 the European Court of Human Rights ruled by five votes to two (and on 8 July 2008, its Grand Chamber by 13 votes to four) that the 10% threshold imposed in Turkey does not violate the right to free elections, guaranteed by the European Convention of Human Rights. It held, however, that this same threshold could violate the Convention if imposed in a different country. It was justified in the case of Turkey in order to stabilize the volatile political situation which has obtained in that country over recent decades. The case is ''[[Yumak and Sadak v. Turkey]], no. 10226/03.'' See also B. Bowring [http://www.bbk.ac.uk/law/about/ft-academic/bowring/negatingpluralistdemocracy Negating Pluralist Democracy: The European Court of Human Rights Forgets the Rights of the Electors] // KHRP Legal Review 11 (2007)</ref>

Na [[parlamentarnim izborima u Ukrajini, izborima 2006 u Ukrajini u ožujku 2006]], za koje je postojao prag od 3% (od ukupnog broja glasova, tj. Uključujući nevažeće glasove), 22% birača bilo je [[obespravljeno]] , nakon što su glasovali za manje kandidate. U [[parlamentarnim izborima u Ukrajini, parlamentarnim izborima 2007]] održanim pod istim sustavom, manje birača podržavalo je manje stranke, a ukupni postotak obespravljenih birača pao je na oko 12%.

U Bugarskoj, 24% birača glasovalo je za stranke koje se ne bi predstavile na izborima [[bugarskim parlamentarnim izborima, 2013|1991]] i [[parlamentarnim izborima u Bugarskoj, 2013|2013]].

Na Filipinima, gdje su samo stranke na listi stranaka [[Sektorska zastupljenost u Predstavničkom domu Filipina|osporena u 20%]] od 287 mjesta u donjem domu,  učinak prag od 2% povećava se velikim brojem stranaka koje sudjeluju na izborima, što znači da je prag teže doseći. To je dovelo do gubitka četvrtine važećih glasova, što je dovelo do toga da 20% mandata koji nikada nisu dodijeljeni zbog ograničenja od tri sjedišta u {[razjasni datum | listopad 2013]} , 2007 | 2007]], prag od 2% je promijenjen kako bi se strankama s manje od 1% [[Hare kvota|prvih preferencija]] omogućilo da dobiju mjesto, a udio izgubljenih glasova neznatno se smanjio na 21%, ali ponovno se povećao na 29% u [[izbornim listama Zastupničkog doma Filipina, 2010| 2010]] zbog povećanja broja sudionika. Ove statistike ne uzimaju u obzir izgubljene glasove za stranku koja ima pravo na više od tri mjesta, ali ne može zahtijevati ta mjesta zbog ograničenja s tri sjedišta. 

Izborni prag može proizvesti [[spojler efekt]], sličan onome u [[sustav glasovanja za mnoštvo|sustav glasovanja u prvom krugu]], u kojem manje stranke koje ne mogu dosegnuti prag uzimaju glasove od drugih stranaka sa sličnim ideologijama. Novonastale stranke u tim sustavima često se nalaze u [[začaranom krugu]]: ako se stranka smatra da nema šanse da ispuni prag, često ne može dobiti popularnu podršku; i ako stranka ne može dobiti podršku naroda, ona će i dalje imati malu ili nikakvu šansu da ispuni taj prag. Osim što djeluje protiv ekstremističkih stranaka, ona također može negativno utjecati na umjerene stranke ako politička klima postane polarizirana između dvije glavne stranke na suprotnim krajevima političkog spektra. U takvom scenariju, umjereni birači mogu napustiti svoju željenu stranku u korist popularnije stranke u nadi da će zadržati još manje poželjnu alternativu na vlasti.

Povremeno su izborni pragovi rezultirali time da je stranka dobila gotovo većinu mjesta bez dobivanja potpune većine glasova, onakvog ishoda koji bi trebao spriječiti proporcionalni sustav glasovanja. Na primjer, Turska [[AK stranka]] osvojila je većinu mjesta s manje od 50% glasova na tri uzastopna izbora (2002., 2007. i 2011.). <! --- u [[državnim izborima u Bavarskoj, 2013. | 2013 bavarski državni izbori]], [[Hrišćansko-socijalna unija]] nije uspjela dobiti većinu glasova, ali je ipak dobila gotovo većinu glasova zbog zapisnika broj glasova za stranke koje nisu dostigle prag, uključujući [[Slobodnu demokratsku stranku Njemačke|Slobodnu demokratsku stranku]] - koalicijski partner CSU-a u prethodnom državnom parlamentu .--->

Nasuprot tome, izbori na kojima se koristi [[sustav glasovanja s rangiranim glasovanjem|rangirani sustav glasovanja]] mogu uzeti u obzir sveukupne naznačene prioritete svakog glasača. Na primjer, [[jedinstveni prenosivi glas]] preraspodjeljuje prve prioritetne glasove za kandidate ispod praga. To omogućuje kontinuirano sudjelovanje na izborima od strane onih čiji bi se glasovi inače izgubili. Manje stranke mogu svojim glasačima prije glasovanja ukazati na to kako bi htjele prenijeti svoje glasove. [[Rangirani sustavi glasovanja]] često se koriste u Australiji i [[Irskoj]]. Druge metode uvođenja pravilnosti u izborni sustav mogu imati slične učinke.

== Vidi još ==
* [[Popis tema o demokraciji i izborima]]

== Izvori ==
{{reflist|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://assembly.coe.int/Main.asp?link=/Documents/WorkingDocs/Doc10/EDOC12107.htm PACE report on electoral thresholds, 2010]

{{GLAVNIRASPORED:Election Threshold}}
[[Kategorija:Izbori]]