https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Ivo_de_GiulliIvo de Giulli - Povijest promjena2026-08-07T16:05:30ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ivo_de_Giulli&diff=178532&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-30T15:00:47Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ivo de Giulli'''-->Dr '''Ivo de Giulli''' ([[Dubrovnik]], [[1876.]] - [[Dubrovnik]], [[1957.]]) je bio hrvatski [[političar]], [[diplomat]], [[pravnik]] i javni radnik.<ref>[http://books.google.hr/books?id=tSwxAQAAIAAJ&q=%22Ivo+de+Giulli%22&dq=%22Ivo+de+Giulli%22&hl=hr Google Knjige] Anali Historijskog odjela Centra za znanstveni rad Jugoslavenske akademije u Dubrovniku, Svesci 13-14, 1976.</ref> Po struci je bio [[odvjetnik]]. Bio je [[Hrvat]].<ref>[http://www.archive.org/stream/southernslavsorj00cleviala/southernslavsorj00cleviala_djvu.txt Archive.org] The Southern Slav's Appeal. </ref><br />
<br />
Bio je gradskim vijećnikom u Dubrovniku.<ref>[http://books.google.hr/books?id=54E6AQAAIAAJ&q=%22Ivo+de+Giulli%22&dq=%22Ivo+de+Giulli%22&hl=hr Google Knjige] Jugoslavenski program: Spomenice jugoslavenskoga odbora u Londonu o jugoslavenskom pitanju predane francuskoj i britanskoj vladi g. 1915 i g. 1916. Izdao Odbor Narodnoga Vijeća SHS. za okupirane krajeve u Zagrebu, 1919.</ref><br />
<br />
Uređivao je i izdavao list [[Crvena Hrvatska (časopis)|Crvenu Hrvatsku]] od 1905. do 1907. godine. List se tiskao u tiskari njegove obitelji u Dubrovniku od ožujka 1906. godine.<ref>[http://books.google.hr/books?hl=hr&id=tSwxAQAAIAAJ&dq=%22Ivo+de+Giulli%22&q=%22%C5%A1tamparija+de+Giulli%22 Google Knjige] Anali Historijskog odjela Centra za znanstveni rad Jugoslavenske akademije u Dubrovniku, 1976.</ref><br />
<br />
Bio je značajnim dioničarom [[Hrvatska vjeresijska banka|Hrvatske vjeresijske banke]], moćnog predstavnika hrvatskog kapitala, jer je ta banka smjela osnivati podružnice diljem Austro-Ugarske. Ista je banka bila gospodarskim osloncem [[Samostalna organizacija Hrvatske stranke]].<ref name="Depolo">[http://hrcak.srce.hr/file/18171 Anali Dubrovnik 36 (1998.)] Pero Depolo: Političke struje u Dubrovniku i aneksija Bosne i Hercegovine (I. dio) </ref><br />
<br />
Zbog članstva u tom odboru, austrijske su sudske vlasti naredile uzapćenje njegove cjelokupne pokretnei nepokretne imovine, kao i [[Ante Trumbić|Anti Trumbiću]] i [[Julije Gazzari|Juliju Gazzariju]] iz Šibenika, zbog "veleizdaje".<ref>[http://books.google.hr/books?hl=hr&id=N-flAAAAMAAJ&dq=%22Ivo+de+Giulli%22&q=%22zbog+osiguranja%22 Google Knjige] Mogućnosti, opseg 20,Izd. 5-10, 1973. </ref><br />
Za vrijeme 1. svjetskog rata bio je članom [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]]<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/29378/ LZMK] Jugoslavenski odbor</ref>, čijeg je pariškog ureda bio šef.<ref>[http://books.google.hr/books?id=fAzTAAAAMAAJ&q=%22Ivo+de+Giulli%22&dq=%22Ivo+de+Giulli%22&hl=hr Google Knjige] Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, 1966.</ref> 1916. je uručio francuskom ministarstvu vanjskih poslova memorandum o hrvatskom pitanju; istovremeno pred [[Nikola Pašić|Pašićem]] branio Supila, za razliku od srpskih predstavnika u Odboru.<ref>[http://books.google.hr/books?id=kgiQAAAAIAAJ&q=%22Ivo+de+Giulli%22&dq=%22Ivo+de+Giulli%22&hl=hr&sa=X&ei=xGP9TqzcHJGssAbB69wT&ved=0CDkQ6AEwAzgU Google Knjige] Journal of Croatian studies<br />
, Opseg 38, 1997.</ref> Naime, jedino se de Giulli slagao sa Supilom koji je još 1915. razgovarajući s srbijanskim dužnosnicima rekao da ''Hrvati moraju znati u kakvu državnu zajednicu ulazu, drugim riječima da unutrašnje uređenje buduće Jugoslavije treba biti riješeno prije konačnog ujedinjenja.''<ref>[http://www.historiografija.hr/hz/1972/HZ_25-26_20_GANZA-ARAS.pdf Tereza Ganza Aras: Frano Supilo u svjetlu najnovijih istraživanja] </ref><br />
<br />
Smatrao je bitnim ravnopravnost vjera u budućoj državi, pa je stoga smatrao potrebnim da Kraljevina Srbija treba pokazati pred zajednicom europskih naroda ozbiljnu namjeru kojom bi promijenio pravoslavlju status povlaštene vjere u državi Srbiji, jer joj je ondje ustavom bio osiguran položaj državne vjere.<br />
<br />
Potpisnikom je varšavske konvencije o unifikaciji određenih relativnih pravila međunarodnog zračnog prometa od 12. listopada 1929. <!-- CONVENTION POUR L'UNIFICATION DE CERTAINES RÈGLES RELATIVES AU TRANPORT AÉRIEN INTERNATIONAL --><ref>[http://www.planalto.gov.br/ccivil_03/decreto/1930-1949/D20704.htm Presidência da República] D20704</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=-UsGm1DTWK8C&pg=PA242&dq=%22Ivo+de+Giulli%22&hl=hr#v=onepage&q=%22Ivo%20de%20Giulli%22&f=false Google Knjige]</ref><br />
<br />
U Kraljevini Jugoslaviji bio je [[generalni konzul|generalnim konzulom]] u [[Jeruzalem]]u. <br />
Nakon što je taj konzulat otvoren 31. prosinca 1936. godine, de Giulli je ukazom od 30. travnja 1937. postao generalnim konzulom, a dužnost je počeo obnašati 29. studenoga 1937. godine. Održavao je veze s kolonijom Židova koji su iselili s područja Kraljevine Jugoslavije u Palestinu nakon 1. svjetskog rata. Pratio je bit i probleme arapsko-židovskih odnosa.<ref>[http://www.benevolencija.eu.org/content/view/144/72/ Jewish Community of Bosnia and Herzegovina] Židovi u diplomatskim arhivima Kraljevine Jugoslavije (bošnjački)</ref><br />
<br />
Napisao je djelo:<br />
*''La vie maritime des Yugoslaves et leur marine marchande'', 1918.<ref>[http://books.google.hr/books/about/La_vie_maritime_des_Yugoslaves_et_leur_m.html?id=ogNjYgEACAAJ&redir_esc=y Google Knjige]</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Giulli, Ivo de}}<br />
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski diplomati]]</div>WikiSysop