Ivo Rubić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[regionalna geografija' u '[[regionalni zemljopis'

2025-06-14T04:06:06Z

Zamjena teksta - '[[regionalna geografija' u '[[regionalni zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 14. lipanj 2025. u 04:06
Redak 41:		Redak 41:
	Poslije rata pri zagrebačkom Sveučilištu osnovan je [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu\|Prirodoslovno-matematički fakultet]]. Rubić je pozvan za profesora [[Antropogeografija\|antropogeografije]]. Ondje je predavao u svojstvu [[docent]]a od 1946. do 1949. godine. Godine 1949. stekao je naslov izvanrednog profesora a od 1953. redoviti je profesor zemljopisa. Njegov je učenik bio budući hrvatski akademik [[Josip Roglić]]. Skupa su radili pri organizaciji novog Geografskog instituta te izrađivanju plana i programa nastave zemljopisa. Rubić i Roglić su važni i za političku povijest Hrvatske. Sudjelovali su u radu Komisije za razgraničenje Italije i Jugoslavije pri vladi NR Hrvatske i [[FNR Jugoslavija\|FNR Jugoslavije]] 1945./46. godine.<ref name="HPD Sveti Jure"/><ref name="LZMK"/><ref name="Gušić"/>		Poslije rata pri zagrebačkom Sveučilištu osnovan je [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu\|Prirodoslovno-matematički fakultet]]. Rubić je pozvan za profesora [[Antropogeografija\|antropogeografije]]. Ondje je predavao u svojstvu [[docent]]a od 1946. do 1949. godine. Godine 1949. stekao je naslov izvanrednog profesora a od 1953. redoviti je profesor zemljopisa. Njegov je učenik bio budući hrvatski akademik [[Josip Roglić]]. Skupa su radili pri organizaciji novog Geografskog instituta te izrađivanju plana i programa nastave zemljopisa. Rubić i Roglić su važni i za političku povijest Hrvatske. Sudjelovali su u radu Komisije za razgraničenje Italije i Jugoslavije pri vladi NR Hrvatske i [[FNR Jugoslavija\|FNR Jugoslavije]] 1945./46. godine.<ref name="HPD Sveti Jure"/><ref name="LZMK"/><ref name="Gušić"/>

	Područje njegova znanstvenog zanimanja i istraživanja bili su [[Jadran]] i [[Sredozemlje]], zatim [[antropogeografija]] ([[društveni zemljopis\|socijalni zemljopis]] hrvatskih otoka i priobalja), [[~~regionalna geografija~~\|regionalni]] i [[ekonomski zemljopis]] te teorijski pristup [[zemljopis]]u.<ref name="HPD Sveti Jure"/> Bio je suradnik [[LZMK\|Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža]].<ref name="LZMK"/> Bio je vodeći antropogeograf u Hrvatskoj i cijeloj ondašnjoj [[SFRJ\|Jugoslaviji]]. Borio se da zemljopisna znanost ne ostane ograničena samo na [[Geomorfologija\|geomorfologiju]] i [[Morfogenetika\|morfogenetiku]], nego da bude sveobuhvatna, u čemu se osjeća trag njegova [[Klasična Grčka\|klasičnog]] obrazovanja gdje ga je privlačila humanistička antropogeografska problematika, više od čisto prirodnjačke morfologije koju nikad nije zanemario.<ref name="Gušić"/>		Područje njegova znanstvenog zanimanja i istraživanja bili su [[Jadran]] i [[Sredozemlje]], zatim [[antropogeografija]] ([[društveni zemljopis\|socijalni zemljopis]] hrvatskih otoka i priobalja), [[regionalni zemljopis\|regionalni]] i [[ekonomski zemljopis]] te teorijski pristup [[zemljopis]]u.<ref name="HPD Sveti Jure"/> Bio je suradnik [[LZMK\|Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža]].<ref name="LZMK"/> Bio je vodeći antropogeograf u Hrvatskoj i cijeloj ondašnjoj [[SFRJ\|Jugoslaviji]]. Borio se da zemljopisna znanost ne ostane ograničena samo na [[Geomorfologija\|geomorfologiju]] i [[Morfogenetika\|morfogenetiku]], nego da bude sveobuhvatna, u čemu se osjeća trag njegova [[Klasična Grčka\|klasičnog]] obrazovanja gdje ga je privlačila humanistička antropogeografska problematika, više od čisto prirodnjačke morfologije koju nikad nije zanemario.<ref name="Gušić"/>

	Rubić je pokopan u crkvi svojih predaka u obiteljskoj grobnici, u Radobilji, na granici Kreševa i Katuna.<ref name="HPD Sveti Jure"/>		Rubić je pokopan u crkvi svojih predaka u obiteljskoj grobnici, u Radobilji, na granici Kreševa i Katuna.<ref name="HPD Sveti Jure"/>

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Hrvatski geografi' u '[[Kategorija:Hrvatski zemljopisci'

2025-06-13T02:28:49Z

Zamjena teksta - '[[Kategorija:Hrvatski geografi' u '[[Kategorija:Hrvatski zemljopisci'

←Starija inačica		Inačica od 13. lipanj 2025. u 02:28
Redak 76:		Redak 76:

	{{GLAVNIRASPORED:Rubić, Ivo}}		{{GLAVNIRASPORED:Rubić, Ivo}}
	[[Kategorija:Hrvatski ~~geografi~~]]		[[Kategorija:Hrvatski zemljopisci]]
	[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]]		[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]]
	[[Kategorija:Hrvati u Sloveniji]]		[[Kategorija:Hrvati u Sloveniji]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[socijalna geografija' u '[[društveni zemljopis'

2025-06-13T01:58:35Z

Zamjena teksta - '[[socijalna geografija' u '[[društveni zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 13. lipanj 2025. u 01:58
Redak 41:		Redak 41:
	Poslije rata pri zagrebačkom Sveučilištu osnovan je [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu\|Prirodoslovno-matematički fakultet]]. Rubić je pozvan za profesora [[Antropogeografija\|antropogeografije]]. Ondje je predavao u svojstvu [[docent]]a od 1946. do 1949. godine. Godine 1949. stekao je naslov izvanrednog profesora a od 1953. redoviti je profesor zemljopisa. Njegov je učenik bio budući hrvatski akademik [[Josip Roglić]]. Skupa su radili pri organizaciji novog Geografskog instituta te izrađivanju plana i programa nastave zemljopisa. Rubić i Roglić su važni i za političku povijest Hrvatske. Sudjelovali su u radu Komisije za razgraničenje Italije i Jugoslavije pri vladi NR Hrvatske i [[FNR Jugoslavija\|FNR Jugoslavije]] 1945./46. godine.<ref name="HPD Sveti Jure"/><ref name="LZMK"/><ref name="Gušić"/>		Poslije rata pri zagrebačkom Sveučilištu osnovan je [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu\|Prirodoslovno-matematički fakultet]]. Rubić je pozvan za profesora [[Antropogeografija\|antropogeografije]]. Ondje je predavao u svojstvu [[docent]]a od 1946. do 1949. godine. Godine 1949. stekao je naslov izvanrednog profesora a od 1953. redoviti je profesor zemljopisa. Njegov je učenik bio budući hrvatski akademik [[Josip Roglić]]. Skupa su radili pri organizaciji novog Geografskog instituta te izrađivanju plana i programa nastave zemljopisa. Rubić i Roglić su važni i za političku povijest Hrvatske. Sudjelovali su u radu Komisije za razgraničenje Italije i Jugoslavije pri vladi NR Hrvatske i [[FNR Jugoslavija\|FNR Jugoslavije]] 1945./46. godine.<ref name="HPD Sveti Jure"/><ref name="LZMK"/><ref name="Gušić"/>

	Područje njegova znanstvenog zanimanja i istraživanja bili su [[Jadran]] i [[Sredozemlje]], zatim [[antropogeografija]] ([[~~socijalna geografija~~\|socijalni zemljopis]] hrvatskih otoka i priobalja), [[regionalna geografija\|regionalni]] i [[ekonomski zemljopis]] te teorijski pristup [[zemljopis]]u.<ref name="HPD Sveti Jure"/> Bio je suradnik [[LZMK\|Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža]].<ref name="LZMK"/> Bio je vodeći antropogeograf u Hrvatskoj i cijeloj ondašnjoj [[SFRJ\|Jugoslaviji]]. Borio se da zemljopisna znanost ne ostane ograničena samo na [[Geomorfologija\|geomorfologiju]] i [[Morfogenetika\|morfogenetiku]], nego da bude sveobuhvatna, u čemu se osjeća trag njegova [[Klasična Grčka\|klasičnog]] obrazovanja gdje ga je privlačila humanistička antropogeografska problematika, više od čisto prirodnjačke morfologije koju nikad nije zanemario.<ref name="Gušić"/>		Područje njegova znanstvenog zanimanja i istraživanja bili su [[Jadran]] i [[Sredozemlje]], zatim [[antropogeografija]] ([[društveni zemljopis\|socijalni zemljopis]] hrvatskih otoka i priobalja), [[regionalna geografija\|regionalni]] i [[ekonomski zemljopis]] te teorijski pristup [[zemljopis]]u.<ref name="HPD Sveti Jure"/> Bio je suradnik [[LZMK\|Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža]].<ref name="LZMK"/> Bio je vodeći antropogeograf u Hrvatskoj i cijeloj ondašnjoj [[SFRJ\|Jugoslaviji]]. Borio se da zemljopisna znanost ne ostane ograničena samo na [[Geomorfologija\|geomorfologiju]] i [[Morfogenetika\|morfogenetiku]], nego da bude sveobuhvatna, u čemu se osjeća trag njegova [[Klasična Grčka\|klasičnog]] obrazovanja gdje ga je privlačila humanistička antropogeografska problematika, više od čisto prirodnjačke morfologije koju nikad nije zanemario.<ref name="Gušić"/>

	Rubić je pokopan u crkvi svojih predaka u obiteljskoj grobnici, u Radobilji, na granici Kreševa i Katuna.<ref name="HPD Sveti Jure"/>		Rubić je pokopan u crkvi svojih predaka u obiteljskoj grobnici, u Radobilji, na granici Kreševa i Katuna.<ref name="HPD Sveti Jure"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T09:22:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Ivo Rubić
| slika =
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[15. siječnja]] [[1897.]]
| mjesto_rođenja = [[Sumartin]]
| datum_smrti = [[2. travnja]] [[1961.]]
| mjesto_smrti = [[Rogač (Šolta)]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Geografija]]
| radna_institucija = [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu]]
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po = ''Naši otoci na Jadranu''
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| fusnote =
}}
'''Ivo Rubić''' ([[Sumartin]], [[15. siječnja]] [[1897.]] - [[Rogač (Šolta)]], [[2. travnja]] [[1961.]]), hrvatski [[zemljopisac]] i [[Antropogeografija|antropogeograf]].<ref name="HPD Sveti Jure">[[Stjepan Roglić]]: [http://www.hpd-sveti-jure.com/index.php/zabiokovlje/znamenite-osobe/98-dr-ivo-rubic.html ''Profesor Dr. Ivo Rubić''], HPD Sveti Jure, 19. studenoga 2012. Pristupljeno 14. studenoga 2017.</ref><ref name="LZMK">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=53589 ''Ivo Rubić''], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija LZMK]], Zagreb. Pristupljeno 14. studenoga 2017.</ref><ref name="Gušić">[[Branimir Gušić]]: [http://dizbi.hazu.hr/object/13295 ''Prof. Dr Ivo Rubić (1897-1961) ''], ''[[Zbornik za narodni život i običaje]]'': Prof. Dr Ivo Rubić (1897-1961), [[HAZU]], 1964., str. 765-768. Pristupljeno 14. studenoga 2017.</ref>

== Životopis ==
===Mladost i obrazovanje===
Rodio se je na otoku [[Brač]]u, gdje mu je otac službovao kao financijski službenik. Otac mu se je rodio u [[Katuni]]ma u župi [[Radobilja|Radobilji]]. U Sumartinu je završio osnovnu školu. Bio je izvrstan učenik. Obitelj nije bila imovinskog stanja za ga moći dalje školovati. Smjestili su ga u splitsko sjemenište gdje je stekao gimnazijsku naobrazbu. Ratne 1915. završio je srednju školu. Poslijeratne 1919. završio je [[bogoslovlje]] u Zadru.<ref name="HPD Sveti Jure"/><ref name="Gušić"/>

Zaredio se je za svećenika. Oduševio se zemljopisom. Dobio je stipendiju za studij zemljopisa na novoosnovanom [[Filozofski fakultet u Ljubljani|Filozofskom fakultetu u Ljubljani]]. Studirao na sveučilištima u Zagrebu, Beču i Ljubljani. Doktorska promocija mu je bila 1923. godine u Ljubljani.

===Znanstveno-istraživačko rad===
Od godine 1924. bio je asistentom na Zemljopisnom institutu ljubljanskog Sveučilišta. Zaslužan za razvoj zemljopisne znanosti u Sloveniji. Dio je hrvatskog naraštaja zemljopisaca koja je u Ljubljani osnovala [[Geografsko društvo Slovenije|Geografsko društvo]] 1922. godine, kojem je iste godine postao prvi predsjednik i doživotni član. U tom je društvu bio predavačem sljedeće dvije godine. Također je u tom razdoblju pridonio slovenskoj znanosti osnovavši slovenski zemljopisni znanstveni časopis koji je bio glasilo društva, časopis ''[[Geografski vestnik]]''. Za taj je list pisao stručne članke.

Jedan je od osnivača i [[Hrvatsko geografsko društvo|Hrvatskog geografskoga društva]]. Za profesora je položio 1924. godine te je još iste godine predavao u Splitu na biskupskoj klasičnoj gimnaziji. Predavao na Ženskoj realnoj gimnaziji sve do 1941. godine i talijanske okupacije Splita. Pridonio je osnivanju [[Pomorski muzej u Splitu|Pomorskog muzeja]] u Splitu, kojem je bio prvi rukovoditelj. Taj muzej otvoren je 1925. godine. Usavršavao se je u Berlinu gdje je 1930./31. studirao [[antropogeografija|antropogeografiju]] i u Francuskoj.

Domoljubnim pisanjem zamjerio se [[Fašistička Italija|fašističkoj Italiji]]. Napisao je knjigu ''Talijani na Primorju Kraljevine Jugoslavije'' zbog čega su ga fašisti označili neprijateljem i bio je predmetom njihovih napada. Jedan od glavnih propagatora hrvatskoga mora, primorja i pomoraca, zainteresirao široke mase i mladež za probleme mora i pomorstva. Živo djelovao na osnivanju i organiziranju [[Jadranska straža|Jadranske straže]], društva koje je u međuratnom razdoblju promicalo pomorsku orijentaciju države i preduvjete za budući položaj ondašnje države na Sredozemlju.

U [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svjetskom ratu]] prebjegao je odmah u [[NDH]]. Prvo je bio u Zagrebu 1941., pa sljedeće tri godine u [[Brod na Savi|Brodu na Savi]] [[učitelj]] i [[nastavnik]], a školske godine 1944./45. bio je u Križevcima učitelj i nastavnik. Od 1946. radi u Geografskome zavodu [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskoga fakulteta u Zagrebu]].

Poslije rata pri zagrebačkom Sveučilištu osnovan je [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematički fakultet]]. Rubić je pozvan za profesora [[Antropogeografija|antropogeografije]]. Ondje je predavao u svojstvu [[docent]]a od 1946. do 1949. godine. Godine 1949. stekao je naslov izvanrednog profesora a od 1953. redoviti je profesor zemljopisa. Njegov je učenik bio budući hrvatski akademik [[Josip Roglić]]. Skupa su radili pri organizaciji novog Geografskog instituta te izrađivanju plana i programa nastave zemljopisa. Rubić i Roglić su važni i za političku povijest Hrvatske. Sudjelovali su u radu Komisije za razgraničenje Italije i Jugoslavije pri vladi NR Hrvatske i [[FNR Jugoslavija|FNR Jugoslavije]] 1945./46. godine.<ref name="HPD Sveti Jure"/><ref name="LZMK"/><ref name="Gušić"/>

Područje njegova znanstvenog zanimanja i istraživanja bili su [[Jadran]] i [[Sredozemlje]], zatim [[antropogeografija]] ([[socijalna geografija|socijalni zemljopis]] hrvatskih otoka i priobalja), [[regionalna geografija|regionalni]] i [[ekonomski zemljopis]] te teorijski pristup [[zemljopis]]u.<ref name="HPD Sveti Jure"/> Bio je suradnik [[LZMK|Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža]].<ref name="LZMK"/> Bio je vodeći antropogeograf u Hrvatskoj i cijeloj ondašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Borio se da zemljopisna znanost ne ostane ograničena samo na [[Geomorfologija|geomorfologiju]] i [[Morfogenetika|morfogenetiku]], nego da bude sveobuhvatna, u čemu se osjeća trag njegova [[Klasična Grčka|klasičnog]] obrazovanja gdje ga je privlačila humanistička antropogeografska problematika, više od čisto prirodnjačke morfologije koju nikad nije zanemario.<ref name="Gušić"/>

Rubić je pokopan u crkvi svojih predaka u obiteljskoj grobnici, u Radobilji, na granici Kreševa i Katuna.<ref name="HPD Sveti Jure"/>

== Djela ==
(izbor)<ref name="HPD Sveti Jure"/><ref name="LZMK"/><ref name="Gušić"/>

* ''Naši otoci na Jadranu'' (1926.) <ref>Ivo Rubić, ''Naši otoci na Jadranu'', Centrala [[Jadranska straža|Jadranske straže]], Split, 1926.; četiri izdanja do 1928.</ref>
* ''Naša međa prema Italiji'' (1926.) <ref>Ivo Rubić, ''Naša međa prema Italiji'', Naklada pokrajinskog odbora [[Jugoslavenska Matica|Jugoslavenske Matice]] u Splitu, Split, 1926.</ref>
* ''Ispaša na Biokovi'' (1929.)
* ''Talijani na primorju Kraljevine Jugoslavije'' (1930.) <ref>Ivo Rubić, ''Talijani na primorju Kraljevine Jugoslavije'', Jugoslavenski bureau, Split, 1930.</ref>
* ''Split i njegova okolica'' (1930.) <ref>Ivo Rubić, ''Split i njegova okolica'', [[Jadranska straža]], Split, 1930.</ref>
* ''Nova Njemačka'' (1931.) <ref>Ivo Rubić, ''Nova Njemačka'', Hrvatska štamparija Gradske štedionice, Split, 1931.</ref>
* ''Jadranska straža i njena svrha'' (1932.) <ref>Ivo Rubić, ''Jadranska straža i njena svrha'', Glavni odbor [[Jadranska straža|Jadranske straže]], Split, 1932.</ref>
* ''Po zapadnom Mediteranu'' (1933.) <ref>Ivo Rubić, ''Po zapadnom Mediteranu'', [[Jadranska straža]], Split, 1933.</ref>
* ''Međe našeg Primorja'' (1936.)
* ''Mali oblici na obalnom reljefu istočnog Jadrana'' (1937.)
* ''Naši otoci na Jadranu'' (1952.) <ref>Ivo Rubić, ''Naši otoci na Jadranu'', Odbor za proslavu desetgodišnjice mornarice, Split, 1952.; pretisak: Ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Zadru, Zadar, 2017., {{ISBN|9789532471120}}</ref>
* ''Slavonski i Bosanski Brod'' (1953.) <ref>Ivo Rubić, ''Slavonski i Bosanski brod'', ''Zbornik za narodni život i običaje'' 36/1953.; članak je dostupan u digitalnom obliku u knjižnici [[HAZU]] na: [http://dizbi.hazu.hr/object/13200 dizbi.hazu.hr]</ref>
* ''Geografija svijeta: u četiri knjige'' (suautor, 1954.–1956.) <ref>Ivo Rubić, [[Rude Petrović]] et al., ''Geografija svijeta: u četiri knjige'', [[Seljačka sloga]], Zagreb, 1954-1956.</ref>
* ''Zemlja i čovjek: osnovi antropogeografije'' (1956.)
* ''Evropsko-azijsko-afrički Mediteran: kratka geografska studija'' (1959.) <ref>Ivo Rubić, ''Evropsko-azijsko-afrički Mediteran: kratka geografska studija'', [[Školska knjiga]], Zagreb, 1959.</ref>
* ''Antropogeografija Zadra'' (u rukopisu)

Rubić je također autor više udžbenika i brojnih znanstvenih radova.

== Izvori ==
;Bilješke i literatura
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
;Mrežna mjesta
*[http://dizbi.hazu.hr/object/linked/c2o/17718 ''Povezani zapisi: Rubić, Ivo''], DiZbi.HAZU - Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

{{GLAVNIRASPORED:Rubić, Ivo}}
[[Kategorija:Hrvatski geografi]]
[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvati u Sloveniji]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]