Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)wikizvor(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-21T21:17:24Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)wikizvor(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:17
Redak 67:		Redak 67:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|wikizvor =~~
	}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===
	*[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33566 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Kozarčanin, Ivo]		*[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33566 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Kozarčanin, Ivo]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '|'

2026-03-19T20:39:48Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:39
Redak 68:		Redak 68:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commonshr =~~
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.)\=(.)↵}}↵' u '}} '

2026-03-19T17:20:46Z

Zamjena teksta - '\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}↵' u '}} '

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 17:20
Redak 70:		Redak 70:
	\|commonshr =		\|commonshr =
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	~~\|wikicitat = Ivo Kozarčanin~~
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T17:20:02Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:20
Redak 69:		Redak 69:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commonshr =		\|commonshr =
	\\|wikizvor =		\|wikizvor =
	\|wikicitat = Ivo Kozarčanin		\|wikicitat = Ivo Kozarčanin
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:46:46Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:46
Redak 68:		Redak 68:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\\|commonshr =		\|commonshr =
	\\\|wikizvor =		\\|wikizvor =
	\|wikicitat = Ivo Kozarčanin		\|wikicitat = Ivo Kozarčanin
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:40:27Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:40
Redak 69:		Redak 69:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\\|commonshr =		\\|commonshr =
	\~~\|commonscathr =~~		\\\|wikizvor =
	\|wikizvor =
	\|wikicitat = Ivo Kozarčanin		\|wikicitat = Ivo Kozarčanin
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:38:29Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:38
Redak 68:		Redak 68:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commons =~~		\\|commonshr =
	\|commonshr =		\\|commonscathr =
	~~\|commonscat =~~
	\|commonscathr =
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	\|wikicitat = Ivo Kozarčanin		\|wikicitat = Ivo Kozarčanin

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:32:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Uklopi s razgovora}}
{{Infookvir književnik
| Ime = Ivo Kozarčanin
| boja = #77DD77
| slika = Ivo Kozarčanin.jpg
| veličina =
| opis slike =
| puno ime =
| pseudonim = ''I. K.'', ''I. K.-n.'', ''I. Mirožić'', <br> ''Jov. Kozarčanin'', <br> ''Ninač Razok''<ref name="LZMK-HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=264 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Kozarčanin, Ivo], Nevenka Videk (2009.) pristupljeno 11. listopada 2015.</ref>
| rođenje = [[14. listopada]] [[1911.]]
| smrt = [[4. veljače]] [[1941.]]
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja =
| vrsta =
| teme =
| period = [[1928.]] – [[1941.]]
| supruga = Marija Bengez
| suprug =
| djeca =
| djela = ''Mati čeka'', ''Sam čovjek'', ''Tuđa žena'', ''Tihi putovi''
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''Ivo Kozarčanin''' ([[Hrvatska Dubica]], [[14. listopada]] [[1911.]] – [[Zagreb]] [[4. veljače]] [[1941.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]], [[proza]]ik, [[književna kritika|književni kritičar]]. Djelovao i kao [[novinar]], a pisao je [[Lirika|liriku]], [[roman]]e, [[Novela|novele]], [[esej]]e i književne kritike. Bavio se i prevođenjem sa [[Slovenski jezik|slovenskog jezika]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/32530/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Kozarčanin, Ivo], pristupljeno 11. listopada 2015.</ref>

== Životopis ==
Ivo Kozarčanin rođen je u Hrvatskoj Dubici 1911. godine u obitelji Stjepana i Marije Kozarčanin. Ubrzo nakon rođenja seli u [[Mađarska|mađarsko]] mjesto [[Öreglak]], gdje je njegov otac Stjepan od [[1913.]] godine službovao kao željezničar. Nakon sloma [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] obitelj se vraća u [[Hrvatska Dubica|Hrvatsku Dubicu]] u kojoj je Kozarčanin polazio Nižu pučku školu (1918.-1922.).<ref name="ljetopis-27">[http://www.matica.hr/media/knjige/izabrana-djela-682/pdf/ljetopis-ive-kozarcanina.pdf Ljetopis Ive Kozarčanina], str. 27., u: Ivo Kozarčanin, ''Izabrana djela'', prir. Ante Stamać, pristupljeno 5. veljače 2017.</ref> Potom je iste godine u [[Bosanska Dubica|Bosanskoj Dubici]] upisao trgovačku školu.<ref name="ljetopis-27"/> Godine [[1923.]] dolazi u [[Zagreb]] i nastavlja školovanje na Građanskoj školi a od [[1926.]] godine u Državnoj muškoj učiteljskoj školi koju je završio [[1932.]] godine. [[1932.]] godine upisao je [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. Sljedeće godine, [[25. lipnja]], vjenčao se je s Marijom Bengez, učiteljicom iz Mihovljana.<ref name="ljetopis-27"/> Bračni par živio je u [[Zaprešić]]u od [[14. rujna]] [[1935.]] do [[8. rujna]] [[1938.]] godine kada su se preselili u [[Stenjevec]].<ref name="ljetopis-28">[http://www.matica.hr/media/knjige/izabrana-djela-682/pdf/ljetopis-ive-kozarcanina.pdf Ljetopis Ive Kozarčanina], str. 28., u: Ivo Kozarčanin, ''Izabrana djela'', prir. Ante Stamać, pristupljeno 5. veljače 2017.</ref> Od [[1938.]] godine urednik je kulturne rubrike ''Hrvatskog dnevnika''. Poginuo je nesretnim slučajem tako što ga je, dok je u dva sata ujutro na povratku kući prolazio pokraj Topničke vojarne u [[Ilica|Ilici]], ustrijelio stražar.

Pokopan je na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[https://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=313 Gradska groblja Zagreb - K], gradskagroblja.hr, pristupljeno 6. travnja 2018.</ref>

== Književno stvaralaštvo ==
Objavljivati je počeo vrlo rano, od [[1928.]] godine, kada je u časopisu ''Mladost'' objavio prvu pjesmu "Umiranje".<ref name="LZMK-HBL"/><ref name="ljetopis-28"/> Tiskao je pjesme, kritike i kratku prozu u brojnim časopisima. U ranom razdoblju njegovi su radovi uglavnom namijenjeni djeci i mladeži, pa tom žanru pripadaju i dvije njegove prve knjige, zbirke novela (''Mati čeka'', [[1934.]]) i pjesama (''Sviram u sviralu'', [[1935.]]). Nakon izlaska tih knjiga uglavnom se posvećuje [[književnost]]i za odrasle; suradnik je uglednih književnih [[časopis]]a ''[[Hrvatska revija|Hrvatske revije]]'' i ''[[Savremenik]]a''. Prevodi sa slovenskoga jezika. U knjizi ''Lirika'' (1935.), kojoj je [[suautor]] s [[Ivan Dončević|Ivanom Dončevićem]], [[Anton Nizeteo|Antonom Nizeteom]] i [[Radovan Žilić|Radovanom Žilićem]], objavljuje ciklus pjesama ''Tuga ljeta''. Tada počinje u časopisima objavljivati i pjesme koje će se [[1938.]] godine pojaviti u samostalnoj zbirci ''Mrtve oči''. Pjesme su mu prožete intenzivnim erotizmom, vrlo je čest motiv neuslišane ljubavi, samoće, erotske harmonije prekinute smrću. Slike pejsaža korelativne su emocionalnim stanjima lirskog subjekta. Kozarčaninova je poezija svojom erotičkom energijom, [[Rezignacija|rezignacijom]], ekspresivnom slikovnošću vezanom za prirodu, utjecala na [[pjesništvo]] [[Krugovaši|krugovaškog]] naraštaja pedesetih godina.

[[Datoteka:Ivo Kozarčanin spomen ploča Zaprešić.jpg|mini|lijevo|Spomen-ploča Ivi Kozarčaninu u [[Zaprešić]]u]]

Roman ''Tuđa žena'' ([[1937.]]) pisan je pod intenzivnim dojmom [[Miroslav Krleža|Krležina]] ''[[Povratak Filipa Latinovicza|Povratka Filipa Latinovicza]]'': fabula romana zasniva se na temi povratka u provinciju umjetnika koji se nada da će slikanjem i [[Kontemplacija|kontempliranjem]] pronaći izgubljenu unutarnju ravnotežu. Međutim, nesretna veza s nekadašnjom ljubavnicom, suočenje s provincijskom malograđanštinom i općom moralnom iskvarenošću - preosjetljivoga glavnog junaka vode u osamljivanje praćeno [[Rezignacija|rezignacijom]] i [[Depresija|depresijom]]. Život u provinciji postaje mu nepodnošljiv i on se vraća u grad. Premda je roman zasnovan na analizi psihe glavnog lika, njegova osjećaja neprilagođenosti i iskorijenjenosti, važnu ulogu imaju i socijalno-kritički komentari u kojima se analizira opće stanje hrvatskog društva te otkrivaju politički stavovi pisca.

Spoj socijalno-kritičkih i psihološko-analitičkih elemenata mnogo je uspješnije izveden u romanu ''Sam čovjek'' (1937.), jednom od najboljih djela međuratne hrvatske književnosti. Po žanrovskim oznakama taj roman nasljeduje posebnu inačicu tzv. ''Bildungsromana'', karakterističnu za [[Hrvatska književnost|hrvatsku književnost]] [[19. stoljeće|kraja 19.]] i [[20. stoljeće|početka 20. st.]]: bavi se odrastanjem i sazrijevanjem nadarenoga mladog junaka koji potječe iz provincije i nastoji se [[:wikt:integracija|integrirati]] u više građanske slojeve, ali ne uspijeva i završava u rastrojstvu kao ubojica (kao što osobnim slomom završavaju i junaci [[Ante Kovačić|Kovačića]], [[Vjenceslav Novak|Novaka]], [[Ksaver Šandor Gjalski|Gjalskoga]], [[Milutin Cihlar Nehajev|Nehajeva]] i dr.). Roman je podijeljen u dvije cjeline: prva, “Mračna mladost”, tematizira dječaštvo glavnog junaka Valentina, njegove rane godine provedene u zavičajnome mjestu negdje u Posavini, prilike u njegovoj obitelji, te gimnazijsko školovanje u velikom gradu; drugi dio, “Buga plače”, vezan je za potonje razdoblje, kad Valentin završivši gimnaziju nalazi posao, te za nesretnu ljubav i brak s Bugom. Svi dogadaji ispripovijedani su iz Valentinove [[Vizura|vizure]], on je središte svijesti u romanu tako da je njegova hipertrofirana emotivnost i neurotičnost utkana u stilsku strukturu pripovjednog teksta. Središnja dva dijela romana predočena su u analeptičkoj perspektivi, kao svojevrsna Valentinova retrospekcija: središnji narativni korpus romana uokviren je dvama monološkim fragmentima iz kojih naziremo da se glavni junak obraća nekom sugovorniku za vlastitim stolom (možda i hipotetičnom dvojniku), želeći mu ispripovjediti svoju životnu priču. Provodeći svojeg junaka kroz različite društvene sredine u međuratnoj Hrvatskoj, Kozarčanin kritički komentira aktualne političke i ekonomske prilike te [[Erozija|eroziju]] moralnosti. No osnovnu vrijednost romana čine njegove lirske i psihološko-analitičke dionice u kojima je dojmljivo iscrtano nekoliko impresivnih, duševno kompleksnih, tragički determiniranih literarnih karaktera. Najbolji su dijelovi romana u kojima se analizira ljudska osamljenost, bačenost u egzistenciju, nemoć uspostave harmoničnih i konstruktivnih odnosa s drugim osobama, nemogućnost realizacije intenzivna i skladna ljubavnog odnosa. Tim osobinama Kozarčanin anticipira potonju hrvatsku književnost egzistencijalističke inspiracije.

Kozarčaninove [[novela|novele]] (zbirka ''Tihi putovi'', 1939.) također se bave sudbinama hipersenzibilnih junaka, rastrzanih erotičkim žudnjama, neprilagođenih malograđanskoj sredini, progonjenih osjećajem osamljenosti i iskorijenjenosti.

== Djela ==
* ''Mati čeka'', Slovo, Zagreb, 1934.
* ''Lirika'', uredio [[Blaž Jurišić]], (ostali autori: Ivan Dončević, Anton Nizeteo, Radovan Žilić), Hrvatska revija, Zagreb, 1935.
* ''Sviram u sviralu'', Zaklada tiskare Narodnih novina, Zagreb, 1935.
* ''Sam čovjek'', Suvremena knjižnica Matice hrvatske, kolo 2, knj. 9, Matica hrvatska, Zagreb, 1937.
* ''Tuđa žena'', Suvremeni hrvatski pisci, knj. 59, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 1937.
* ''Mrtve oči'', Knjižnica Pododbora Matice hrvatske, knj. 8, Izdanje Pododbora Matice hrvatske, Zagreb, 1938.
* ''Tihi putovi'', Suvremena knjižnica Matice hrvatske, kolo 4, knj. 19, Izdanje Matice hrvatske, Zagreb, 1939.

=== Posmrtno ===
* ''Sam čovjek'', Nakladnički niz Jugoslavenski pisci, Zora, Zagreb, 1953.
* ''Mrlje na suncu'', Danas: suvremeni pisci Hrvatske, Zora, Zagreb, 1971.
* ''Pjesme. Novele. Sam čovjek. Kritike'', prir. [[Krsto Špoljar]], Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 131, Zora-Matica hrvatska, Zagreb, 1975.
* ''Tuđa žena ; Sam čovjek'', Nakladnički niz Hrvatski roman / Mladost, Mladost, Zagreb, 1978.
* ''Sam čovjek'', Konzor, Zagreb, 1996.
* ''Sam čovjek'', prir. [[Goran Rem]], Biblioteka Croatica : hrvatska književnost u 100 knjiga, kolo 2, knj. 39, Riječ, Vinkovci, 1998.
* ''Izabrana djela'', prir. [[Ante Stamać]], Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat =
|commonscathr =
|wikizvor =
|wikicitat = Ivo Kozarčanin
}}
=== Mrežna sjedišta ===
*[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33566 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Kozarčanin, Ivo]
*[http://proleksis.lzmk.hr/32530/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Kozarčanin, Ivo]
*[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=264 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Kozarčanin, Ivo] <small>(autorica: Nevenka Videk, 2009.)</small>
*[http://www.matica.hr/kolo/319/Pjesnik%20osamljenosti%20i%20tuge/ Matica.hr / Kolo 4 2011. – Ivana Sabljak: »Pjesnik osamljenosti i tuge«]
*[http://www.matica.hr/knjige/autor/397/ Matica.hr – Autori: Ivo Kozarčanin]

{{GLAVNIRASPORED:Kozarčanin, Ivo}}
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Hrvatski novelisti]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]

Ivo Kozarčanin - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)wikizvor(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}↵' u '}} '

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)wikizvor(.)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.)\=(.)↵}}↵' u '}} '

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'