WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-04T03:34:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Infookvir političar
|ime= Ivo Josipović
|datum rođenja=[[28. kolovoza]] [[1957.]]
|mjesto rođenja=[[Zagreb]]
|datum smrti=
|mjesto smrti=
|malaslika=
|opis male slike=
|slika=16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja Ivo Josipovic 04082011 c 876.jpg
|veličina= 220px
|opis slike=
|podpredsjednik=
|podpremijer=
|zamjenik=
|stranka= [[Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez]] ''(od 2015.-2019.)''
[[SDP]] ''(do 2010.) (2019.-)'',
|potpis=
|supruga= [[Tatjana Josipović]]
|položaj= 3. [[predsjednik Republike Hrvatske]]
|čin2= [[Hrvatski sabor|Zastupnik u 6. sazivu Hrvatskog sabora]]
|nasljednik=[[Kolinda Grabar-Kitarović]]
|prethodnik= [[Stjepan Mesić]]
|predsjednik=
|mandat_start=[[19. veljače]] [[2010.]]
|mandat_kraj=[[18. veljače]] [[2015.]]
|mandat_start2=[[11. siječnja]] [[2008.]]
|mandat_kraj2=[[18. veljače]] [[2010.]]
|zanimanje=[[pravnik]], [[glazbenik]]
}}
'''Ivo Josipović''' ([[Zagreb]], [[28. kolovoza]] [[1957.]]), treći [[predsjednik Republike Hrvatske]] u mandatu od [[19. veljače]] [[2010.]] do [[18. veljače]] [[2015.]] Sveučilišni je profesor kaznenopravnih znanosti na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu, [[skladatelj]] i političar. Do izbora na dužnost predsjednika Republike Hrvatske bio je zastupnik u 5. i dijelu 6. saziva Hrvatskog sabora od [[2003.]] do [[2010.]] godine.

== Politička karijera ==

Prva poveznica Josipovića s politikom bila je članstvo u [[Savez komunista Hrvatske|SKH]]-a od 1980. godine, pri čemu nije obnašao ikakvu dužnost. Od 1998. sudjelovao je tijekom demokratskih promjena u Hrvatskoj u transformaciji SKH iz tadašnje društveno-političke organizacije u Socijaldemokratsku partiju (SDP) primjerenu demokratskom društvu. Napisao je prvi statut te stranke. Godine 1994. napušta politiku te se u potpunosti posvećuje pravu i umjetnosti. Na poziv [[Ivica Račan|Ivice Račana]] 2003. godine vraća se u politiku, postaje neovisnim zastupnikom izabranim na listi [[SDP]]-a u [[Peti saziv Hrvatskog sabora|Hrvatskom saboru]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=55 |accessdate=17. siječnja 2010. |title=Stranice Hrvatskog sabora - Zastupnici 5. saziva Hrvatskoga sabora |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150219052009/http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=55 |archivedate=19. veljače 2015. }}</ref> i potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a. U mandatu od 2005. bio je zastupnik u Gradskoj skupštini Grada [[Zagreb]]a. Godine 2007. ponovno je izabran u [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|Hrvatski sabor]]. U Saboru je radio u odborima za zakonodavstvo, pravosuđe i Ustav, poslovnik i politički sustav te bio članom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Član SDP-a<ref>{{Citiranje časopisa|title=Hrvatski sabor - Ivo Josipović|url=http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2194|accessdate=2018-08-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100712154704/http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2194|archivedate=12. srpnja 2010.}}</ref> postao je u kolovozu 2008., a članstvo mu je prema odredbama Ustava prestalo stupanjem na dužnost Predsjednika Republike 2010. godine. Završetkom mandata Predsjednika Republike nije se vratio u članstvo SDP-a, nezadovoljan politikom tadašnje vladajuće lijeve koalicije na čelu sa SDP-om i Zoranom Milanovićem, rekavši kako ne želi statirati u SDP-ovoj politici za koju misli da nije dobra.<ref>{{Citiranje novina|title=Josipović: Neću statirati u lošoj politici SDP-a!|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/josipovic-necu-statirati-u-losoj-politici-sdp-a-20150218|work=tportal.hr|accessdate=2018-08-11}}</ref> Josipović je u kampanji za drugi predsjednički mandat predlagao sveobuhvatne promjene Ustava koje bi bile ishodište strukturnih reformi, a koje je Zoran Milanović kao tadašnji šef SDP-a i premijer javno odbio.<ref>{{Citiranje novina|title=Milanović kontra Josipovića: Ne može brate svakih 10 godina promjena Ustava, to je rađeno u SFRJ|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/Milanovic-kontra-Josipovica-Ne-moze-brate-svakih-10-godina-promjena-Ustava-to-je-radeno-u-SFRJ/785591.aspx|accessdate=2018-08-11|language=hr}}</ref> Za predsjednika stranke Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez izabran je 31. svibnja 2015. na osnivačkoj skupštini u hotelu Internacional u Zagrebu.

=== Predsjednički izbori 2009. ===

Kandidaturu za predsjednika Republike u ime SDP-a osvojio je 12. srpnja 2009. na unutarstranačkim izborima, prvima te vrste u Hrvatskoj, pobijedivši protukandidata Ljubu Jurčića rezultatom 65 % - 35 %.<ref>http://www.liderpress.hr/default.aspx?sid=79982</ref><ref>http://www.voanews.com/croatian/archive/2009-07/2009-07-12-voa7.cfm</ref>
U anketama uoči prvoga kruga [[Hrvatski predsjednički izbori 2009.-2010.|izbora za predsjednika države 2009.]] uvjerljivo je vodio, te je [[27. prosinca]] [[2009.]] dobio 640.005 glasova od ukupno 4.495.528 ili 32,42 % glasova. U drugi krug izbora ušao je s drugoplasiranim [[Milan Bandić|Milanom Bandićem]], koji je kao nezavisni kandidat osvojio 14,83 % glasova.

U drugom krugu izbora, [[10. siječnja]] [[2010.]], Ivo Josipović je izabran za trećeg hrvatskog predsjednika s osvojenih 60,26 % glasova.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/2009Predsjednik/indexr2.html |accessdate=17. siječnja 2010. |title=Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske - Potpuni službeni rezultati izbora za predsjednika Republike Hrvatske - 2. krug |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100114045717/http://www.izbori.hr/2009Predsjednik/indexr2.html |archivedate=14. siječnja 2010. }}</ref>

==== Predsjednički mandat ====
Ceremonija svečane predsjedničke prisege održana je [[18. veljače]] [[2010.]] na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trgu sv. Marka]] u Zagrebu, a na dužnost je stupio 19. veljače 2010.<ref>[http://www.jutarnji.hr/i-bivsi-premijer-ivo-sanader--dosao-na-inauguraciju/571454/ Ivo Josipović prisegnuo!, www.jutranji.hr]</ref> [[Datoteka:20 obljetnica medjunarodnog priznanja RH Sprem Josipovic Milanovic Zagreb 15012012 2.jpg|mini|380px|Ivo Josipović s predsjednikom [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora|sedmog saziva]] Hrvatskog sabora [[Boris Šprem|Borisom Špremom]] i desetim [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednikom Vlade Republike Hrvatske]] [[Zoran Milanović|Zoranom Milanovićem]] na proslavi dvadesete obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske na [[Trg Petra Preradovića|Cvjetnom trgu]] 15. siječnja 2012. u [[Zagreb]]u.]] [[Datoteka: Josipovic-unger.jpg|270px|thumb|Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske i protektor Europske akademije znanosti i umjetnosti i dr. Felix Unger, predsjednik Europske akademije znanosti i umjetnosti.]]
Prvi grad koji je posjetio kao novoizabrani predsjednik 22. siječnja bio je [[Zadar]].<ref>http://www.ezadar.hr/clanak/ivo-josipovic-u-petak-22-sijecnja-u-zadru</ref><ref name="zadarskilist.hr">http://www.zadarskilist.hr/clanci/23012010/josipovic-ponosan-sam-na-izborni-rezultat-u-zadru</ref> Tom prigodom je bio na obilježavanju [[Operacija Maslenica|akcije Maslenica]].<ref name="zadarskilist.hr"/> Dana [[23. siječnja]] posjetio je [[Sinj]]. U razgovoru s alkarima izrazio mogućnost da Predsjednik Republike opet bude pokrovitelj [[Sinjska alka|Alke]].<ref>http://www.sbiportal.hr/slavonski-brod/rss/44035</ref> [[2011.]] na slobodu je nakon oslobađajuće presude pušten general [[Ivan Čermak]], a [[2012.]] i general [[Ante Gotovina]] i [[Mladen Markač]], te ih je Josipović tim povodom primio.<ref>https://hr.wikipedia.org/wiki/Ante_Gotovina#cite_note-6</ref> Nakon [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnih izbora u prosincu 2011.]] na kojima je pobijedila [[Kukuriku koalicija]] sastavljena od [[SDP]]-a, [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]]-a, [[IDS]]-a i [[HSU]]-a, za mandatara je imenovan [[Zoran Milanović]], predsjednik [[SDP]]-a. Zajedno sa predsjednicom vlade [[Jadranka Kosor|Jadrankom Kosor]] i drugim čelnicima država EU potpisao je [[9. prosinca]] [[2011.]] [[Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji]]. U siječnju 2012. održan je [[referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji]] na kojemu su se građani izjasnili da žele da [[Hrvatska]] postane [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|zemlja članica EU]]-a. Hrvatska je [[1. srpnja]] [[2013.]] postala 28. članica [[Europska unija|Europske unije]]. [[1. prosinca]] [[2013.]] održan je [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|referendum o ustavnoj definiciji braka]], na kojemu se je 65% glasača izjasnilo da u [[Ustav]] treba unijeti da je "brak zajednica žene i muškarca".<ref>Bojan Arežina, Ivica Kristolović, [http://www.vecernji.hr/za-i-protiv/referendum-906121/live Konačni rezultat: ZA 65,87 posto, PROTIV 33,51 posto], Večernji list, 2. prosinca 2013.</ref> Josipović je građane poticao da se izjasne protiv takvog postupka.<ref>[http://www.vecernji.hr/forum/tema/josipovic-izici-cu-na-referendum-i-glasovati-protiv-184750?page=2 Večernji.hr:Josipović: Izići ću na referendum i glasovati protiv]</ref> Posljednja godina Josipovićevog mandata obilježena je [[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|izborima za Europski parlament]], te [[Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.|razornim poplavama u istočnoj Hrvatskoj]].

=== Predsjednički izbori 2014. ===

Predsjednik Josipović najavio je kandidaturu za drugi petogodišnji mandat na [[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|predsjedničkim izborima 2014.]], te je temeljio svoj izborni program na ustavnim promjenama i decentralizaciji Hrvatske. Prvi krug predsjedničkih izbora održan je 28. prosinca 2014. a Ivo Josipović dobio je 38,46% glasova, odnosno 22.000 glasova više od svoje glavne suparnice [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]], kandidatkinje [[HDZ]]-a za koju je glasovalo 37,22% birača. Josipović i Grabar-Kitarović, kao kandidati sa najviše dobivenih glasova, natjecali su se u drugom krugu 11. siječnja 2015., a ključnu ulogu trebali su odigrati birači [[Ivan Sinčić|Ivana Vilibora Sinčića]], aktivista Živog zida koji je kao najmlađi predsjednički kandidat u povijesti, dobio gotovo 300.000 glasova, odnosno 16,4%. Na samu izbornu noć izlazne ankete su pokazale da Kolinda Grabar-Kitarović ima malu prednost nad predsjednikom Josipovićem, te su službeni rezultati potvrdili njenu pobjedu sa razlikom od 32.509 glasova ili 1,48%. Ivo Josipović u drugom krugu osvojio je 49,26% glasova, a njegova suparnica 50,74%, time je Josipović postao prvi predsjednik Republike koji nije osvojio drugi petogodišnji mandat. Josipović je novoizabranoj predsjednici Republike dužnost službeno predao u ponoć 18. veljače 2015. po isteku svog prvog mandata. Nakon poraza na izborima Josipović je osnovao vlastitu stranku [[Naprijed Hrvatska - Progresivni savez]].

=== Parlamentarni izbori 2015. ===

[[Naprijed Hrvatska - Progresivni savez]] potpisala je koalicijski sporazum sa [[Narodna stranka-Reformisti|Narodnom strankom-Reformistima]] bivšeg potpredsjednika [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] [[Radimir Čačić|Radimira Čačića]].

== Prijepori i kontroverze ==

=== Govor u Parlamentarnoj skupštini BiH ===

[[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]] upozorio je da predsjednik Josipović svojim izjavama u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[14. travnja|14.]] i [[15. travnja]] [[2010.]] uvodi Hrvatsku u "red svjetskih agresora".<ref>Jarić Dauenhauer, Nenad. "»Hebrang: Josipović je Hrvatsku uveo u red svjetskih agresora!«" // Jutarnji list, četvrtak, 15. travnja 2010., URL: [http://www.jutarnji.hr/hebrang--josipovic-je-hrvatsku-uveo-u-red-svjetskih-agresora/716549/ http://www.jutarnji.hr] {{ISSN|1331-5692}}</ref> Naime, Josipović se za službenoga posjeta [[BiH|Bosni i Hercegovini]] ispričao za pokušaje Hrvatske da podijeli BiH tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], održao je govor u Parlamentarnoj skupštini BiH u kojem je izrazio žaljenje što je i Republika Hrvatska dijelom svoje politike u devedesetima doprinijela stradanjima u Bosni i Hercegovini:

''„Politike koje su devedesetih - bilo to iz zloćudnosti, neznanja, arogancije ili ludosti vjerovale da je rješenje za Bosnu i Hercegovinu - podjela, posijale su u Bosni i Hercegovini ali i u svojim zemljama zlosretno sjeme. Zavedeni su narodi i pojedinci požnjeli rat, smrt i sakaćenje stotina tisuća, milijune raseljenih, uništena gospodarstva, uništene obitelji, a ovdje u Bosni i Hercegovini ostavili za sobom rastrgano tkivo jednoga nedvojbeno posebnoga društvenog i kulturnoga bića utemeljenog na multietničnosti i multikonfesionalnosti. Duboko žalim što je i Republika Hrvatska svojom politikom u devedesetim godinama prošlog stoljeća tome doprinijela. Duboko žalim što je takva hrvatska politika doprinijela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče.“'' <ref>{{Citiranje časopisa|author=P.P./HINA|title=Govor predsjednika Ive Josipovića u parlamentu BiH|url=https://vijesti.rtl.hr/novosti/17749/govor-predsjednika-ive-josipovica-u-parlamentu-bih/|accessdate=2018-08-11}}</ref>

Govor je izazvao snažno negodovanje HDZ-a. Premijerka Kosor prozvala je Josipovića da je prekršio Ustav, pozvala je k sebi bivše hrvatske premijere i ministre vanjskih poslova koji su ostali bliski HDZ-u, a zasjedalo je i Predsjedništvo HDZ-a.<ref>{{Citiranje novina|title=Kosor: Josipović je prekršio Ustav|url=https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/95955/kosor-josipovic-je-prekrsio-ustav|work=Slobodna Dalmacija|accessdate=2018-08-11|language=hr-HR}}</ref>

''"Vidim nespremnost da se prepoznaju i loše strane politike iz devedesetih godina, što i danas negativno utječu na naš narod, onaj u Hrvatskoj i onaj u BiH. Bilo bi mudro da je Vlada bila ta koja je potakla pomirenje"''<ref>{{Citiranje novina|title=Kosor smiruje loptu|url=https://vijesti.hrt.hr/70085/kosor-smiruje-loptu|work=Hrvatska radiotelevizija|accessdate=2018-08-11}}</ref>, rekao je Josipović na kritike iz HDZ-a.

U nastavku posjeta BiH predsjednik Josipović poklonio žrtvama [[pokolj u Ahmićima|pokolja u Ahmićima]] i [[pokolj u Križančevu Selu|pokolja u Križančevu Selu]]. S njim su po prvi put na istom mjestu bili vjerski lideri Islamske vjerske zajednice i Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, kao i predstavnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka koji su se poklonili žrtvama [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] u Srednjoj Bosni.

[[Tihomir Blaškić]], koji je na Haaškom sudu zbog zločina u Ahmićima najprije bio osuđen na 45 godina zatvora, da bi mu se u drugom stupnju kazna smanjila na devet, te da bi na kraju za zločine počinjene u tome selu bio potpuno oslobođen pozdravio je odlazak Josipovića u Ahmiće i Križančevo selo gdje je počinjen zločin nad Hrvatima. ''"To je pravi put za suradnju i povjerenje, te gradnju mostova između dva naroda. Upravo je taj potez predsjednika Josipovića prava državnička gesta i svijetlo koje vodi putem suradnje i izlaska iz kolektivne krivnje što je iznimno važno za daljnji suživot na prostorima BiH"''<ref>{{Citiranje novina|title=Blaškić: Josipovićev potez je pravi put za suradnju i povjerenje|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/blaskic-josipovicev-potez-je-pravi-put-za-suradnju-i-povjerenje-126135|accessdate=2018-08-11|language=hr}}</ref> – zaključio je Blaškić.

== Pravna i glazbena karijera ==

Na prijamnom ispitu za Pravni fakultet bio je drugoplasirani od dvije tisuće kandidata. Nakon prve godine primio je rektorovu nagradu kao odličan student.<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/ivo-josipovic-255 Ivo Josipović, Biografije, Večernji list] (pristupljeno 12. veljače 2014.)</ref>
Godine 1980. završio je studij prava na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]], a zatim studij skladanja na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]] (Stanko Horvat, 1983.). Autor je šezdesetak znanstvenih i stručnih radova s područja kaznenog i međunarodnog kaznenog prava te suradnik u više zakonskih projekata. Izvanredni je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i gost predavač na domaćim i inozemnim visokim učilištima. Zastupao je Hrvatsku pred međunarodnim sudovima (suzastupnik RH pri [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu]] u [[Haag]]u) i sudjelovao na više međunarodnih konferencija.

=== Nagrade i priznanja na polju glazbe ===

* Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a za umjetnost, za skladbe "Varijacije za glasovir " i "Passacaglia za gudače" (1981.)<ref name="Glazbene nagrade"/>
* Nagrada Europske radijske unije (EBU) za skladbu "Samba da camera", za gudački orkestar (1985.)<ref name="Glazbene nagrade"/>
* Prva nagrada žirija i prva nagrada publike na Međunarodnom natjecanju Glazbene mladeži za skladbu "Samba da camera", za gudački orkestar (1985.)<ref name="Glazbene nagrade"/>
* Nagrada Pajo Kolarić za skladbu "Drmeš za Pendereckog" (1987.)<ref name="Glazbene nagrade"/>
* Odlikovanje [[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića (1999.)<ref name="Glazbene nagrade"/>
* Diskografska nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] za skladbu "Samba da camera", za gudački orkestar (1999.)<ref name="Glazbene nagrade"/>
* Diskografska nagrada "Porin" za skladbu "Hiljadu lotosa", za mješoviti zbor i instrumentalni ansambl (2000.)<ref name="Glazbene nagrade"/>
* Nagrada Ministarstva kulture RH za glazbeno stvaralaštvo, za skladbu "Tuba ludens", za tubu i orkestar (2002.)<ref name="Glazbene nagrade"/>
* Nagrada Boris Papandopulo Hrvatskog društva skladatelja za skladbu "Tuba ludens", za tubu i orkestar (2002.)<ref name="Glazbene nagrade"/>
*Diskografska nagrada Porin za najbolji klasični autorski album "Passo Sempio" u izvedbi pijanistice Katarine Krpan (2012.)<ref>{{Citiranje novina|title=Ivo Josipović osvojio Porin za najbolji autorski klasični album|url=https://www.24sata.hr/news/ivo-josipovic-osvojio-porin-za-najbolji-autorski-klasicni-album-265919|accessdate=2018-08-09|language=hr}}</ref>

===Ostala priznanja i nagrade===

* Nagrada Rektora Sveučilišta u Zagrebu (najbolji student na Pravnom fakultetu, 1978.)<ref name="Glazbene nagrade">{{Citiranje časopisa |url=http://www.hds.hr/member/clan_hr.htm?CODE=101 |accessdate=17. siječnja 2010. |title=Stranice Hrvatskog društva skladatelja |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070627213301/http://www.hds.hr/member/clan_hr.htm?CODE=101 |archivedate=27. lipnja 2007. }}</ref>
* Čitatelji i uredništvo [[Banja Luka|banjalučkih]] ''Nezavisnih novina'' proglasili su 2010. Ivu Josipovića osobom godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.6yka.com/osoba-godine |accessdate=19. studenoga 2010. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111114221212/http://www.6yka.com/osoba-godine |archivedate=14. studenoga 2011. }}</ref><ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/121749/Default.aspx</ref>
*Počasni doktorat Ruskog državnog sveučilišta Immanuel Kant u Kalinjingradu<ref>{{Citiranje novina|title=Josipoviću u Rusiji dodijeljen počasni doktorat|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/josipovicu-u-rusiji-dodijeljen-pocasni-doktorat/490709.aspx|accessdate=2018-08-09|language=hr}}</ref>
*Počasni ambasador mira - Internacionalna liga humanista - liga za mir <ref>{{Citiranje časopisa|title=Kongres Internacionalne lige humanista u Zagrebu – Pravobranitelj za djecu|url=http://dijete.hr/en/kongres-internacionalne-lige-humanista-u-zagrebu/|accessdate=2018-08-09}}</ref>
*Grand PRix „Komunikator godine“, Hrvatsko udruženje za odnose s javnošću (HUOJ), 2011. godine.<ref>{{Citiranje novina|title=Ivo Josipović komunikator godine po izboru HUOJ-a|url=https://www.vecernji.hr/biznis/ivo-josipovic-komunikator-godine-po-izboru-huoj-a-350046|accessdate=2018-08-09|language=hr}}</ref>
*Osoba 2010. godine u regiji, Večernji list BiH, Mostar.<ref>{{Citiranje novina|title=Franjo Rajković osoba godine u Bosni i Hercegovini|url=https://www.vecernji.ba/franjo-rajkovic-osoba-godine-u-bosni-i-hercegovini-257890|accessdate=2018-08-09|language=hr}}</ref>
*Priznanje „Sloboda“, Međunarodni centar za mir Sarajevo, 2011. godine.<ref>{{Citiranje novina|title=Josipović primio nagradu "Sloboda"|last=Technabit - development studio|url=http://www.pogled.ba/clanak/josipovic-primio-nagradu-sloboda/9336|work=Pogled.ba|date=2011-02-14|accessdate=2018-08-09}}</ref>
*Nagrada za mir "Galileo 2000", Fondacija Premio Galileo 2000, Firenza, zbog "zalaganja za europsku viziju jugoistočne Europe, ljudska prava i međunarodnu pravdu"<ref>{{Citiranje novina|title=Josipović doputovao u Firencu|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/josipovic-doputovao-u-firencu-20110508|work=tportal.hr|accessdate=2018-08-09}}</ref>
*Europska medalja za toleranciju 2011., Europsko vijeće za toleranciju i pomirenje, Bruxelles.<ref>{{Citiranje novina|title=Josipović s Tadićem primio nagradu Medalja za toleranciju|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/josipovic-s-tadicem-primio-nagradu-medalja-za-toleranciju-464968|accessdate=2018-08-09|language=hr}}</ref>
*Europski govor godine, za govor u EU parlamentu prilikom potpisivanja pristupnog ugovora s EU, Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb, 2011.<ref>{{Citiranje novina|title=Za govor prilikom potpisivanja Ugovora s EU Josipović dobio nagradu za Europski govor godine|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/za-govor-prilikom-potpisivanja-ugovora-s-eu-josipovic-dobio-nagradu-za-europski-govor-godine/1536402/|work=jutarnji.hr|accessdate=2018-08-09|language=en}}</ref>
*Najosoba 2011. godine regije Jugoistočne i Srednje Europe, Regionalna neovisna agencija i Europsko udruženje menadžera, 2011.<ref>{{Citiranje novina|title=Ivo Josipović "osoba godine broj 1 u regionu"|url=https://www.akta.ba/vijesti/ivo-josipovic-osoba-godine-broj-1-u-regionu-/14482|work=Akta.ba|accessdate=2018-08-09|language=bs-Latn-BA}}</ref>
*Priznanje za izraženu socijalnu osjetljivost i posvećenost borbi protiv diskriminacije i poniženja svih ranjivih skupina u društvu, Sindikat umirovljenika Hrvatske, 2012.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Virtus dizajn|title=Virtus dizajn|url=http://www.sssh.hr/hr/print/ostalo/predsjednik-republike-odlikovao-suh-91|accessdate=2018-08-09}}</ref>
*Posebni ambasador za širenje Sportskih igara mladih u regiji, 2012.<ref>{{Citiranje novina|title=Josipović - Posebni ambasador Sportskih igara mladih|url=https://www.jutarnji.hr/sport/sport-mix/josipovic-posebni-ambasador-sportskih-igara-mladih/1649667/|work=jutarnji.hr|accessdate=2018-08-09|language=en}}</ref>
*Nagrada „Svetozar Pribičević“ za unaprjeđenje hrvatsko-srpskih odnosa, Srpsko narodno vijeće, 2012.<ref>{{Citiranje novina|title=Nagrada SNV-a Hrvatske Josipoviću i Tadiću|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/nagrada-snv-hrvatske-josipovicu-i-tadicu|work=Al Jazeera Balkans|date=2012-01-05|accessdate=2018-08-09|language=bs}}</ref>
*Priznanje za izuzetno zalaganje u promicanju vjerskih sloboda i tolerancije u povodu Svjetskog dana vjerske slobode, Udruga Sloboda Zagreb, 2012.<ref>{{Citiranje novina|title=Josipović dobio priznanje Udruge za vjersku slobodu|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/josipovic-dobio-priznanje-udruge-za-vjersku-slobodu.html|work=Dnevnik.hr|accessdate=2018-08-09|language=hr-HR}}</ref>
*Priznanje „Paul Harris“ za izniman doprinos promicanju rotarijanstva, [[Rotary Hrvatska|Rotary Distrikt 1913]], 2013.<ref>{{Citiranje novina|title=Predsjednik Ivo Josipović primio nagradu “Paul Harris”|url=http://www.glas-slavonije.hr/199878/3/Predsjednik-Ivo-Josipovic-primio-nagradu-Paul-Harris|work=Glas Slavonije|accessdate=2018-08-09}}</ref>
*Počasni član Otočnog sabora, zbog razumijevanja problema otočana i zalaganja za rješavanje konkretnih problema, 2013.<ref>{{Citiranje novina|title=Otočani|url=https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/clanak/id/202601/otocani-vrbovali-predsjednika-josipovica-za-razliku-od-vlade-on-razumije-nase-probleme|work=Slobodna Dalmacija|accessdate=2018-08-09|language=hr-HR}}</ref>
*Titula „Protector“ Europske akademija znanosti i umjetnosti, Salzburg 2013.<ref>{{Citiranje novina|title=Josipović 'zaštitnik' akademije u Salzburgu|url=http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/josipovic-zastitnik-akademije-u-salzburgu-232534|accessdate=2018-08-09|language=en}}</ref>
*Počasni doktorat Sveučilišta u Istanbulu za doprinos pravu i opći doprinos društvu, 2015.

== Privatni život ==

Rođen je, odrastao i školovao se u Zagrebu. Josipović je podrijetlom iz [[Baška Voda|Baške Vode]] odakle su se njegovi roditelji [[Ante Josipović|Ante]] i Milica doselili u Zagreb.<ref>[https://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/51858/Default.aspx Članak u Slobodnoj Dalmaciji od 24. travnja 2009.]</ref> Oženjen je Tatjanom Josipović, sveučilišnom profesoricom prava,<ref name="Biografija">[http://josipovic.net/biografija/ Biografija I. Josipovića na službenim stranicama]</ref> s kojom ima kćer Lanu.<ref name="Biografija"/>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Ivo Josipović}}
{{wikicitat}}
*[https://web.archive.org/web/20141209100716/http://josipovic.hr/ Službena stranica]
*[https://web.archive.org/web/20091128090642/http://www.izbori-hrvatska.com/josipovic-ivo Novosti o predsjedničkim izborima]
*[https://web.archive.org/web/20100712154704/http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2194 Ivo Josipović na službenim stranicama Hrvatskog Sabora]
*[https://web.archive.org/web/20070627213301/http://www.hds.hr/member/clan_hr.htm?CODE=101 Ivo Josipović na službenim stranicama Hrvatskog društva skladatelja]
*[https://www.youtube.com/watch?v=WkI28RZiZ6s Ivo Josipović Počasni predsjednik udruge Bolji Split]
*[https://web.archive.org/web/20070924210155/http://www.hds.hr/member/djela_hr.htm?CODE=101 Popis djela I. Josipovića na službenim stranicama Hrvatskog društva skladatelja]

{{Predsjednici RH|state=expanded}}

{{GLAVNIRASPORED:Josipović, Ivo}}
[[Kategorija:Hrvatski predsjednici]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]
[[Kategorija:SDP]]
[[Kategorija:Baška Voda]]

Ivo Josipović - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:18
Redak 119:		Redak 119:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{wikicitat}}~~
	*[https://web.archive.org/web/20141209100716/http://josipovic.hr/ Službena stranica]		*[https://web.archive.org/web/20141209100716/http://josipovic.hr/ Službena stranica]
	*[https://web.archive.org/web/20091128090642/http://www.izbori-hrvatska.com/josipovic-ivo Novosti o predsjedničkim izborima]		*[https://web.archive.org/web/20091128090642/http://www.izbori-hrvatska.com/josipovic-ivo Novosti o predsjedničkim izborima]

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 02:53
Redak 118:		Redak 118:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Ivo Josipović}}~~
	{{wikicitat}}		{{wikicitat}}
	*[https://web.archive.org/web/20141209100716/http://josipovic.hr/ Službena stranica]		*[https://web.archive.org/web/20141209100716/http://josipovic.hr/ Službena stranica]