https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Ivo_Herge%C5%A1i%C4%87Ivo Hergešić - Povijest promjena2026-09-08T00:11:41ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ivo_Herge%C5%A1i%C4%87&diff=206791&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-08T17:01:53Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ivo Hergešić'''-->'''Ivo pl. Hergešić''' ([[Zagreb]], [[23. srpnja]] [[1904.]] – Zagreb, [[29. prosinca]] [[1977.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povijest književnosti|povjesničar književnosti]], [[književna kritika|književni kritičar]], [[filmska kritika|filmski kritičar]], [[kazališna kritika|kazališni kritičar]], [[teorija književnosti|teoretičar]], [[teatrolog]], [[prevoditelj]], [[novinar]], [[esej]]ist i [[diplomat]]. Pisao je o [[filmska poetika|filmskoj poetici]], [[studija|studije]], [[ogled|oglede]], radijska izvješća, [[likovna kritika|likovne kronike]] i [[feljton|feljtone]].<br />
<br />
== Životopis ==<br />
Rođen je 1904. godine u Zagrebu. U Zagrebu je maturirao na gimnaziji [[1923.]] godine. Studirao je [[pravo]], [[Medicina|medicinu]],<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/26118/ Proleksis enciklopedija: Hergešić, Ivo], preuzeto 26. listopada 2013.</ref> [[romanistika|romanistiku]] i [[germanistika|germanistiku]] te [[1927.]] godine položio [[rigoroz]]. Doktorat je stekao tezom o biografskoj pozadini [[Guy de Maupassant|Maupassantova]] "Le sentiment et la pensée dans l’oeuvre de Guy de Maupassant". Dvije se godine usavršavao na pariškoj [[Sorbonna|Sorbonni]], kod slavnog [[Ferdinand Baldensperger|Ferdinanda Baldenspergera]], najpoznatijeg onovremenog svjetskog komparatista. Dvogodišnje školovanje u Parizu oformilo je njegovu viziju komparativne književnosti, koju je otad temeljio na »francuskoj školi« ove grane literarne historiografije. Hergešić je ostao i teorijski i metodologijski ostao je pristašom te škole. Snažne sveze ova su dvojica komparatista zadržala i poslije, pa je na Hergešićev poticaj, profesor sa Sorbonne gostovao u Zagrebu i održao<br />
dva predavanja. <br />
<br />
Gotovo cijelo međuraće bio je novinar, urednik i zamjenik glavnog urednika Obzora. [[1936.]] godine dobio je mjesto naslovnog docenta komparativne književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali ta je epizoda u karijeri trajala kratko te se ubrzo vratio novinstvu. Druge polovice [[1930-ih]] tajnik je Francuskog instituta. [[1939.]] godine bio je član ravnateljstva zastupništva američke filmske kompanije [[Twentieth Century Fox]]. Poslije rata bio je zastupnik iste kompanije 1945–47. Tijekom rata bio je u diplomaciji. 1941–45. bio je kancelar portugalskoga konzula u Zagrebu. Studirao je medicinu. [[1950-ih]] radi na [[Radio-Zagreb|Radio-Zagrebu]]. Urednik je od 1950–53. Slijedi rad u kazalištu. 1953–56. direktor je [[Kazalište Komedija|Zagrebačkoga gradskoga kazališta »Komedija«]]. <br />
<br />
Utemeljio je, [[1956.]] godine, studij odsjeka [[komparativna književnost|komparativne književnosti]] na Filozofskom fakultetu [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] u Zagrebu.<ref>[http://www.ffzg.unizg.hr/kompk/index.php?show=page.php&idPage=26 Filozofski fakultet u Zagrebu: Odsjek za komparativnu književnost], preuzeto 26. listopada 2013.</ref> Isprva je bio izvanredni, a od [[1962.]] godine redoviti profesor i pročelnik do umirovljenja, [[1971.]] godine. Hergešićev je rad u komparatistici napravio veliki odmak od dotadašnje prakse. U međuraću je hrvatsko književnoslovlje u istraživanju i tumačenju tradicije velikim dijelom bilo konzervativno, a Hergešić je primio jednu suvremenu tendenciju u pristupu njezinim fenomenima, dok je u ovoj znanstvenoj grani još uvijek postojao zazor prema »stranim<br />
utjecajima« u djelima hrvatskih pisaca "zbog tobožnje ugroze nacionalnog identiteta ili devalvacije estetskog digniteta preko tih utjecaja, koji se dignitet odmjeravao<br />
parametrima romantičarskoga pogleda na originalnost književnih tekstova".<br />
Zaslužan je za to što se hrvatska [[hispanistika]] znanstveno osamostalila. Začetnik je teorijskog razmišljanja o filmu u hrvatskoj znanosti. <br />
<br />
[[Hrvatska književnost|Hrvatsku književnost]] Hergešić je promatrao u kontekstu europske, odn. [[Svjetska književnost|svjetske književnosti]]. Sustavno je naglašavao stvaralačku recepciju stranih uzora u hrvatskoj književnosti, ali sustavno naglašava nacionalnu autohtonost hrvatske književnosti.<br />
<br />
Pisao je o [[romantizam|romantizmu]], [[Baudelaire|Baudelaireu]], književnoj situaciji u Francuskoj, o prijevodima i prevođenju, [[Luigi Pirandello|Pirandellu]], hrvatskim tiskovinama, [[Shakespeare|Shakespeareu]], [[Moliere|Moliereu]], [[Goethe|Goetheu]] i inima.<br />
<br />
Sastavio je antologiju francuske lirike i njemačkih pripovjedaka. Priredio je zbirku kulturno-političkih eseja francuskih pisaca. Bavio se hrvatskom modernom. Bavio se i trivijalnom književnošću, malo znanim ili posve neznanim inozemnim piscima. Tumačio je sociološke i književne aspekte tzv. trivijalne književnosti, vrsno opisavši [[Marija Jurić Zagorka|Mariju Jurić Zagorku]].<br />
<br />
Javlja se u: ''Obzoru'', ''Savremeniku'', ''Književniku'', ''[[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]'', ''Jutarnjem listu'', ''Hrvatskom kolu'', ''Komediji'', ''Annales de l’Institut français de Zagreb'', ''[[Vjesnik]]u'', ''[[Borba (novine)|Borbi]]''.<br />
<br />
=== Prevoditelj ===<br />
Na hrvatski je preveo, priredio za tisak i popratio pogovorima djela pedesetak stranih pisaca: [[Charles Baudelaire]], [[Albert Camus]], [[Miguel de Cervantes]], [[Dante Alighieri]], [[Gustave Flaubert]], [[James Joyce]], [[Thomas Mann]], [[Laurence Sterne]] i dr.<br />
Prevodi je djela iz [[francuska književnost|francuske]], [[njemačka književnost|njemačke]], [[talijanska književnost|talijanske]], [[španjolska književnost|španjolske]], [[engleska književnost|engleske]] i [[nizozemska književnost|nizozemske književnosti]].<br />
<br />
== Djela ==<br />
Nepotpun popis:<br />
* ''Europski romantizam'', Zagreb, 1931.<br />
* ''Poredbena ili komparativna književnost'', Zagreb, 1932.<br />
* ''Zola i naše doba'', Zagreb, 1933.<br />
* ''Francuski pisci na hrvatskoj pozornici u Zagrebu (1840–1934)'', Zagreb, 1934.<br />
* ''O prijevodima i prevođenju'', Zagreb, 1934.<br />
* ''Pirandellov humorizam'', Zagreb, 1935.<br />
* ''Strani i domaći'', Zagreb, 1935.<br />
* ''Zapadnjački pogledi na književnost'', Zagreb, 1935.<br />
* ''Hrvatske novine i časopisi do 1848.'', Zagreb, 1936.<br />
* ''Uvod u predavanja iz poredbene književnosti'', Zagreb, 1937. <br />
* ''Književni portreti'', 1–3, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb, 1955., Zagreb 1957., Narodna knjiga, Cetinje 1959.<ref>[http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?v1=pirandello&rm=results&f1=xml&last_PAGER_offset=0&show_full=1&path=ffkk-libri%232581 ffzg.hr: Hergešić, Ivo: Književni portreti], preuzeto 26. listopada 2013.</ref><br />
* ''Shakespeare–Molière–Goethe'', Zagreb, 1957, (2. izd. 1978., 3. izd. 1982.)<br />
* ''Književne kronike 1948–1957'', Zagreb, 1958.<br />
* '' Književni portreti: novi izbor'', Zagreb, 1967.<br />
* ''Književnici-nobelovci'', Zagreb, 1969.<br />
* ''Izabrana djela'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 122., Zagreb 1983., 323–402.<br />
* ''Zapisi o teatru'', Zagreb, 1985.<br />
* ''Likovne kronike. Feljtoni. Zapisi.'', Zagreb, 1994.<br />
* ''Izabrana književna djela'', 1-6, Ex libris, Zagreb, 2005. (knj. 1., ''Komparativna književnost''; knj. 2, ''Hrvatske novine i časopisi do 1848. - Hrvatske sudbine''; knj. 3., ''Književni portreti''; knj. 4., ''Hrvatska moderna''; knj. 5. ''Domaći i strani''; knj. 6., ''Iz korespodencije'')<ref>[http://www.exlibris.hr/b_hergesic.htm Ex libris: Djela Ive Hergešića], preuzeto 26. listopada 2013.</ref><br />
<br />
== Nagrade ==<br />
* [[1977.]]: [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo.<br />
<br />
== Spomen ==<br />
* [[2013.]] godine [[Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa]] ustanovilo je [[Nagrada Ivo Hergešić|Nagradu Ivo Hergešić]] za najbolju kazališnu predstavu sezone.<br />
<br />
== Literatura ==<br />
<br />
* Helena Peričić, “Ivo Hergešić - posrednik engleske književnosti u hrvatskoj kritici u razdoblju između dva svjetska rata”, ''Glasje'', Zadar, 4, 1997., 7-8, 132-153.<br />
* Helena Peričić, “Ivo Hergešić”, u: Helena Peričić, ''Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj književnoj kritici u razdoblju od 1914. do 1940. godine'', Zagreb, Hrvatsko filološko društvo, 2003., 193-213.<br />
* Helena Peričić, “Profesore Hergešiću, gdje ste?”, (Predgovor i Pogovor), u: Helena Peričić, ''U potrazi za Weimarom'', (književnokomparatistički ogledi), Zagreb, Meandar, 2006., 9-12 (Predgovor) i 197-203 (Pogovor). <br />
* Viktorija Franić Tomić, “O komparativnoj književnosti danas”, ''Croatica et Slavica Iadertina'', sv. 5, (2009), 281-290.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
<br />
* Dunja Detoni-Dujmić: [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=14527 Hrvatski biografski leksikon Ivo Hergešić]<br />
* Mirko Tomasović: [http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/537/Tomasovic%20173-203.pdf Prinosi Ive Hergešića Poredbenoj povijesti hrvatske književnosti]<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Hergešić, Ivo}}<br />
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski teatrolozi]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski kazališni kritičari]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski filmski kritičari]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski likovni kritičari]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski diplomati]]<br />
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski komparatisti]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]</div>WikiSysop