Ivo Goldstein - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2'

2025-04-08T01:45:56Z

Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:45
Redak 30:		Redak 30:
	* ''Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku'' (2006.) <ref>Ivo Goldstein, [[Borislav Grgin]], [http://www.scribd.com/doc/291922194/IVO-GOLDSTEIN-I-BORISLAV-GRGIN-Europa-i-Sredozemlje-u-Srednjem-Vijeku-1#scribd ''Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku''], [[Novi Liber]], Zagreb, 2006. {{ISBN\|953604546X}}, www.scribd.com</ref><ref>[[Ivan Botica]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75656 ''Sinteza europskoga srednjovjekovlja iz hrvatskoga pera''], [[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]], Vol.39 No.1, listopad 2007., [[Hrčak (portal)\|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>		* ''Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku'' (2006.) <ref>Ivo Goldstein, [[Borislav Grgin]], [http://www.scribd.com/doc/291922194/IVO-GOLDSTEIN-I-BORISLAV-GRGIN-Europa-i-Sredozemlje-u-Srednjem-Vijeku-1#scribd ''Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku''], [[Novi Liber]], Zagreb, 2006. {{ISBN\|953604546X}}, www.scribd.com</ref><ref>[[Ivan Botica]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75656 ''Sinteza europskoga srednjovjekovlja iz hrvatskoga pera''], [[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]], Vol.39 No.1, listopad 2007., [[Hrčak (portal)\|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>
	* ''Povijest zagrebačke [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasične gimnazije]]: (1607.-2007.)'' (2007.) <ref>Ivo Goldstein, [[Agneza Szabo]], ''Povijest zagrebačke Klasične gimnazije: (1607.-2007.)'', [[Novi Liber]] i [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasična gimnazija]], Zagreb, 2007., {{ISBN\|9789536045501}}</ref><ref>Vanja Dolenc, [[Filip Šimetin Šegvić]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=94899 ''400. obljetnica osnutka Klasične gimnazije u Zagrebu''], [[Pro tempore\|Pro tempore - časopis studenata povijesti]], No.4, listopad 2007., [[Hrčak (portal)\|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>		* ''Povijest zagrebačke [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasične gimnazije]]: (1607.-2007.)'' (2007.) <ref>Ivo Goldstein, [[Agneza Szabo]], ''Povijest zagrebačke Klasične gimnazije: (1607.-2007.)'', [[Novi Liber]] i [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasična gimnazija]], Zagreb, 2007., {{ISBN\|9789536045501}}</ref><ref>Vanja Dolenc, [[Filip Šimetin Šegvić]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=94899 ''400. obljetnica osnutka Klasične gimnazije u Zagrebu''], [[Pro tempore\|Pro tempore - časopis studenata povijesti]], No.4, listopad 2007., [[Hrčak (portal)\|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>
	* ''Hrvatska 1918-2008.''(2008.) <ref>Ivo Goldstein, ''Hrvatska 1918-2008.'', [[EPH]] i [[Novi Liber]], Zagreb, 2008., {{ISBN\|9789533000961}} i 9789536045570</ref><ref>[[Vladimir Geiger]], [http://www.matica.hr/vijenac/397/Niz%20otvorenih%20pitanja%20/ ''Niz otvorenih pitanja''], [[Vijenac (časopis)\|Vijenac]] 397 - 21. svibnja 2009.,www.matica.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref><ref>Jelena Svirčić, [http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska-1918-2008 ''Hrvatska 1918.- 2008. (intervju s Ivom Goldsteinom)''], [[H-ALTER]], www.h-alter.org, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>		* ''Hrvatska 1918-2008.''(2008.) <ref>Ivo Goldstein, ''Hrvatska 1918-2008.'', [[EPH]] i [[Novi Liber]], Zagreb, 2008., {{ISBN\|9789533000961}} i 9789536045570</ref><ref>[[Vladimir Geiger]], [http://www.matica.hr/vijenac/397/Niz%20otvorenih%20pitanja%20/ ''Niz otvorenih pitanja''], [[Vijenac (časopis)\|Vijenac]] 397 - 21. svibnja 2009.,www.matica.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref><ref>Jelena Svirčić, [http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska-1918-2008 ''Hrvatska 1918. — 2008. (intervju s Ivom Goldsteinom)''], [[H-ALTER]], www.h-alter.org, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>
	* ''Dvadeset godina samostalne Hrvatske'' (2010.) <ref>Ivo Goldstein, ''Dvadeset godina samostalne Hrvatske'', [[Novi Liber]], Zagreb, 2010. {{ISBN\|9789533250014}}</ref><ref>Radoslav Zaradić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110782 ''Dvadeset godina samostalne Hrvatske''], [[Polemos\|Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira]], Vol.XIV No.27, lipanj 2011., [[Hrčak (portal)\|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>		* ''Dvadeset godina samostalne Hrvatske'' (2010.) <ref>Ivo Goldstein, ''Dvadeset godina samostalne Hrvatske'', [[Novi Liber]], Zagreb, 2010. {{ISBN\|9789533250014}}</ref><ref>Radoslav Zaradić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110782 ''Dvadeset godina samostalne Hrvatske''], [[Polemos\|Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira]], Vol.XIV No.27, lipanj 2011., [[Hrčak (portal)\|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>
	* ''Jasenovac i Bleiburg nisu isto'' (2011.) <ref>[[Slavko Goldstein]], Ivo Goldstein, [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=556971 ''Jasenovac i Bleiburg nisu isto''], [[Novi Liber]], Zagreb, 2011. {{ISBN\|9789533250090}}, [[CROSBI]], bib.irb.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref><ref>Franjo Šarčević, [http://www.prometej.ba/clanak/intervju/intervju-ivo-goldstein-povjesnicar-jasenovac-i-bleiburg-nisu-isto-288 ''Intervju: Ivo Goldstein, povjesničar: Jasenovac i Bleiburg nisu isto''], www.prometej.ba, studeni 2011., pristupljeno 19. veljače 2016.</ref><ref>Sanja Gladanac, [http://www.iis.unsa.ba/pdf/prilozi_41.pdf ''Slavko Goldstein, Ivo Goldstein, "Jasenovac i Bleiburg nisu isto"''], Prilozi 41/2012., Institut za istoriju Sarajevo, www.iis.unsa.ba, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>		* ''Jasenovac i Bleiburg nisu isto'' (2011.) <ref>[[Slavko Goldstein]], Ivo Goldstein, [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=556971 ''Jasenovac i Bleiburg nisu isto''], [[Novi Liber]], Zagreb, 2011. {{ISBN\|9789533250090}}, [[CROSBI]], bib.irb.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref><ref>Franjo Šarčević, [http://www.prometej.ba/clanak/intervju/intervju-ivo-goldstein-povjesnicar-jasenovac-i-bleiburg-nisu-isto-288 ''Intervju: Ivo Goldstein, povjesničar: Jasenovac i Bleiburg nisu isto''], www.prometej.ba, studeni 2011., pristupljeno 19. veljače 2016.</ref><ref>Sanja Gladanac, [http://www.iis.unsa.ba/pdf/prilozi_41.pdf ''Slavko Goldstein, Ivo Goldstein, "Jasenovac i Bleiburg nisu isto"''], Prilozi 41/2012., Institut za istoriju Sarajevo, www.iis.unsa.ba, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T11:29:40Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 11:29
Redak 2:		Redak 2:

	'''Ivo Goldstein''' ([[Zagreb]], [[16. ožujka]] [[1958.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] je [[povjesničar]], [[Sveučilište\|sveučilišni]] [[profesor]] [[Židovi u Hrvatskoj\|židovskog]] podrijetla.<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22545 Goldstein, Ivo], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.</ref>		'''Ivo Goldstein''' ([[Zagreb]], [[16. ožujka]] [[1958.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] je [[povjesničar]], [[Sveučilište\|sveučilišni]] [[profesor]] [[Židovi u Hrvatskoj\|židovskog]] podrijetla.<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22545 Goldstein, Ivo], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.</ref>
	Od 2012. [[veleposlanik]] je Hrvatske u [[Francuska\|Francuskoj]].<ref>{{~~cite web~~\|title=Goldstein ne želi iz Pariza, tražio od Oreškovića da ga ostavi\|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/goldstein-ne-zeli-iz-pariza-trazio-od-oreskovica-da-ga-ostavi-1095840/\|work=vecernji.hr\|accessdate=30. lipnja 2016.\|date=30. lipnja 2016.}}</ref>		Od 2012. [[veleposlanik]] je Hrvatske u [[Francuska\|Francuskoj]].<ref>{{Citiranje weba\|title=Goldstein ne želi iz Pariza, tražio od Oreškovića da ga ostavi\|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/goldstein-ne-zeli-iz-pariza-trazio-od-oreskovica-da-ga-ostavi-1095840/\|work=vecernji.hr\|accessdate=30. lipnja 2016.\|date=30. lipnja 2016.}}</ref>

	==Životopis==		==Životopis==
Redak 46:		Redak 46:

	== Kontroverze ==		== Kontroverze ==
	Za vrijeme obavljanja dužnosti veleposlanika RH u Parizu na centralnoj poziciji u sobi za prijam u Hrvatskom veleposlanstvu držao je izloženu uokvirenu fotografiju [[Tito\|Josipa Broza Tita]].<ref>{{~~cite web~~\|title='TA JE SLIKA TU SLUČAJNO!' Zašto hrvatski veleposlanik Ivo Goldstein u uredu u Parizu drži sliku Tita?\|url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ta-je-slika-tu-slucajno-zasto-hrvatski-veleposlanik-ivo-goldstein-u-uredu-u-parizu-drzi-sliku-tita/918002/\|work=jutarnji.hr\|accessdate=30. lipnja 2016.\|date=07. studenog 2013.}}</ref>		Za vrijeme obavljanja dužnosti veleposlanika RH u Parizu na centralnoj poziciji u sobi za prijam u Hrvatskom veleposlanstvu držao je izloženu uokvirenu fotografiju [[Tito\|Josipa Broza Tita]].<ref>{{Citiranje weba\|title='TA JE SLIKA TU SLUČAJNO!' Zašto hrvatski veleposlanik Ivo Goldstein u uredu u Parizu drži sliku Tita?\|url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ta-je-slika-tu-slucajno-zasto-hrvatski-veleposlanik-ivo-goldstein-u-uredu-u-parizu-drzi-sliku-tita/918002/\|work=jutarnji.hr\|accessdate=30. lipnja 2016.\|date=07. studenog 2013.}}</ref>

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T11:40:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Svecanost podizanja NATOve zastave Zagreb 14.jpg|mini|Ivo Goldstein [[2009.]] godine, prilikom svečanosti podizanja [[NATO]]-ve zastave ispred zgrade [[MORH]]-a u [[Zagreb]]u. ]]

'''Ivo Goldstein''' ([[Zagreb]], [[16. ožujka]] [[1958.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[povjesničar]], [[Sveučilište|sveučilišni]] [[profesor]] [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla.<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22545 Goldstein, Ivo], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.</ref>
Od 2012. [[veleposlanik]] je Hrvatske u [[Francuska|Francuskoj]].<ref>{{cite web|title=Goldstein ne želi iz Pariza, tražio od Oreškovića da ga ostavi|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/goldstein-ne-zeli-iz-pariza-trazio-od-oreskovica-da-ga-ostavi-1095840/|work=vecernji.hr|accessdate=30. lipnja 2016.|date=30. lipnja 2016.}}</ref>

==Životopis==
===Mladost i obrazovanje===
Goldsteinovi preci doselili su u Hrvatsku iz [[Erdelj]]a još u 19. stoljeću, najprije u [[Karlovac]], u kojem su, s prekidima, živjeli do polovice 20. stoljeća i bavili se [[Knjižara|knjižarskom]] djelatnošću.<ref>[http://www.kafotka.net/4366 Obitelj Goldstein - vjenčanje Alme Goldstein 1930.], www.kafotka.net, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref> Ivo Goldstein rođen je 1958. godine u Zagrebu u obitelji [[Slavko Goldstein|Slavka]] i Vere.<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/14093/zidovi-koji-su-izgradili-moderni-zagreb ''Židovi koji su izgradili moderni Zagreb''], Nacional 483/2005., arhiva.nacional.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.</ref> Osnovnu školu i [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] svršio je u Zagrebu gdje je, [[1976.]] godine, upisao studij povijesti na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]].<ref name="nsz">[http://www.nsz.hr/biografija-goldstein Biografija Goldstein], Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, www.nsz.hr, preuzeto 24. lipnja 2013.</ref> Studij je svršio [[1979.]] godine i sljedeće godine zapošljava se kao asistent na Katedri za opću povijest [[Srednji vijek|srednjega vijeka]] matičnog fakulteta.

===Historiografski i pedagoški rad===
Godine [[1984.]] magistrirao je radnjom pod naslovom ''Historiografski kriteriji [[Prokopije iz Cezareje|Prokopija iz Cezareje]]''.<ref name="nsz"/><ref>Dio radnje dostupan je, u djelomično prerađenom obliku, kao članak: Ivo Goldstein, [http://www.historiografija.hr/hz/1985/HZ_38_9_GOLDSTEIN.pdf ''Historiografija o Prokopiju iz Cezareje''], [[Historijski zbornik]] 38 (1985.), www.historipgrafija.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref> Usavršavao se u [[Pariz]]u na Visokoj školi društvenih znanosti, u [[Atena (grad)|Ateni]], te kasnije na Institutu "[[Imre Kertész]] Kolleg" u [[Jena|Jeni]].<ref>'''École des Hautes Études en sciences sociales''', [https://fr.wikipedia.org/wiki/%C3%89cole_des_hautes_%C3%A9tudes_en_sciences_sociales École des Hautes Études en sciences sociales], fr.wikipedia.org</ref> Doktorirao je [[1988.]] godine na Filozofskom fakultetu [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilišta u Beogradu]] <ref>[http://www.historiografija.hr/dokumenti/033_Damir_Agicic2_033.pdf ''Spomenica Josipa Adamčeka'', Damir Agičić, ''Doktorati iz povijesti u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata (1946-2008): Prilog istraživanju historije historijske znanosti''], [[fusnota]] 1, str. 519.</ref> radnjom pod naslovom ''[[Bizant]] na Jadranu od [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] do [[Bazilije I. Makedonac|Bazilija I.]] (6-9. stoljeće)''.<ref name="nsz"/> Iste godine postaje docent, 1996. godine izvanredni, te 2001. godine redovni profesor. Predaje i na poslijediplomskom studiju matičnog fakulteta, a od [[1990.]] godine i [[Interuniverzitetski centar Dubrovnik|Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku]]. Bio je pročelnik odsjeka za povijest i predstojnik [[Zavod za hrvatsku povijest|Zavoda za hrvatsku povijest]] Filozofskog fakulteta. Bio je gost predavač na fakultetima u [[Osijek]]u, [[Pula|Puli]], [[Mostar]]u i [[Rijeka|Rijeci]]. Predavao je i na Diplomatskoj akademiji [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske|Ministarstva vanjskih poslova RH]]. Bio je voditelj projekata "Hrvatska povijest u ranom srednjem vijeku" i "Židovski biografski leksikon", te suradnik na projektima "Hrvatska povijest - sinteze" [[Nikša Stančić|Nikše Stančića]] i "Hrvatska povijest 1102.-1526." [[Tomislav Raukar|Tomislava Raukara]].<ref>[https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=1478 Ivo Goldstein], [[Tko je tko u hrvatskoj znanosti]], tkojetko.irb.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref> Također je jedan od utemeljitelja i prvi predstojnik katedre za [[Judaistika|judaistik]]u zagrebačkog Filozofskog fakulteta.<ref>[http://manjine.hrt.hr/185368/novi-studij-judaistike Novi studij judaistike], [[HRT]], 15. listopada 201., www.hrt.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>

U početku se bavio [[Bizantologija|bizantologijom]] i [[Hrvatska povijest|hrvatskom poviješću]] [[Srednji vijek|srednjega vijeka]], ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i [[Povijest|poviješću]] [[Židovi|Židova]] u Hrvatskoj, a od sredine [[1990-ih|devedesetih godina]] bavi se hrvatskom poviješću [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref>[http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/biografija.php?id=8 Kratki životopis], [[Filozofski fakultet u Zagrebu]], www.ffzg.unizg.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.</ref>

Bio je predsjednikom Židovske vjerske zajednice "Bet Israel" <ref>[http://www.bet-israel.com/home/povijest-zajednice/ Povijest zajednice], Židovska vjerska zajednica "Bet Israel" u Hrvatskoj, www.bet-israel.com, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref> sa sjedištem u Zagrebu, a od veljače [[2013.]] godine [[veleposlanik]]om je [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Republika Francuska|Republici Francuskoj]]. Oženjen je i otac dvije kćeri.

==Djela==
Goldstein je autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. Urednikom je većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, [[Židovska općina Zagreb|Židovske općine Zagreb]] i nakladničke kuće [[Novi Liber]]. Napisao je više scenarija za [[Televizija|televiziju]], povremeno surađuje kao [[kolumnist]] i na druge načine u raznim medijima u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1994. godine jednim je od urednika godišnjaka ''[[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest|Radova Zavoda za hrvatsku povijest]]''. Od 1992. do 1997. bio je članom Predsjedništva [[Društvo za hrvatsku povjesnicu|Društva za hrvatsku povjesnicu]]. Sudionik je brojnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Prevodi s [[Engleski jezik|engleskoga]] jezika.

Značajnija djela <ref>Opširna [[bibliografija]] dostupna je na: [http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/biografija.php?id=8 Kratki životopis], [[Filozofski fakultet u Zagrebu]], www.ffzg.unizg.hr, ili [http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=046492 Ivo Gldstein], [[CROSBI]], bib.irb.hr</ref> kojima je Ivo Goldstein autor, suautor ili urednik su:

* ''Bizant na Jadranu'' (1992.) <ref>Ivo Goldstein, ''Bizant na Jadranu: Bizant na Jadranu od Justinijana I. do Bazilija I.'', [[Zavod za hrvatsku povijest]] Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1992.</ref><ref>[[Borislav Grgin]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78328 ''Ivo Goldstein: Bizant na Jadranu''], [[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]], Vol.25 No.1, listopad 1992., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.</ref><ref>[[Mirja Jarak]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=8495 ''Ivo Goldstein, Bizant na Jadranu (od Justinijana I.do Bazilija I.)''], Opuscula Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda, Vol.16 No.1, prosinac 1992., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>
* ''Hrvatski rani srednji vijek'' (1995.) <ref>Ivo Goldstein, [http://www.scribd.com/doc/126106861/Goldstein-Ivo-Hrvatski-Rani-Srednji-Vijek#scribd ''Hrvatski rani srednji vijek''], [[Zavod za hrvatsku povijest]] Filozofskog fakulteta u Zagrebu, [[Novi Liber]], Zagreb, 1995., {{ISBN|9536045028}} i 9531750432, www.scribd.com</ref><ref>[[Neven Budak]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77160 ''O knjizi Ive Goldsteina "Hrvatski rani srednji vijek"''], Ivo Goldstein, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77159 ''Odgovor na diskusiju Nevena Budaka''], [[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]], Vol.28 No.1, siječanj 1996., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>
* ''Kronologija - Hrvatska - Europa - svijet'' (1996.) <ref>Skupina autora, uredio Ivo Goldstein, ''Kronologija: Hrvatska, Europa, svijet: politička i vojna povijest, religija, književnost, likovne umjetnosti, znanost i tehnički razvoj, glazba, film, sport'', [[Novi Liber]], Zagreb, 1996., {{ISBN|9536045125}}</ref><ref>[[Nikša Stančić]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77072 ''"Kronologija", ur. Ivo Goldstein''], [[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]], Vol.29 No.1, siječanj 1997., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.</ref>
* [[Rječnik stranih riječi (Anić/Goldstein)|''Rječnik stranih riječi'']] (1999.)
* ''Holokaust u Zagrebu'' (2001.) <ref>Ivo Goldstein, [[Slavko Goldstein]], ''Holokaust u Zagrebu'' ,Židovska općina Zagreb i [[Novi Liber]], Zagreb, 2001., {{ISBN|9536045194}}</ref>
* ''[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]'' (2002.)
* ''Hrvatska povijest'' (2003.) <ref>Ivo Goldstein, ''Hrvatska povijest'', [[Novi Liber]], Zagreb, 2003., {{ISBN|9536045222}}</ref><ref>[[Goran Budeč]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=13928 ''Ivo Goldstein, Hrvatska povijest''], Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti [[HAZU]], Vol.21, ožujak 2004., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>
* ''Židovi u Zagrebu 1918-1941.'' (2004.) <ref>Ivo Goldstein, ''Židovi u Zagrebu 1918-1941.'', [[Novi Liber]], Zagreb, 2004., {{ISBN|9536045230}}</ref><ref>[[Petar Bagarić]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=81828 ''Ivo Goldstein, Židovi u Zagrebu 1918-1941''], [[Pro tempore|Pro tempore - časopis studenata povijesti]], No.3, siječanj 2006., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>
* ''Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku'' (2006.) <ref>Ivo Goldstein, [[Borislav Grgin]], [http://www.scribd.com/doc/291922194/IVO-GOLDSTEIN-I-BORISLAV-GRGIN-Europa-i-Sredozemlje-u-Srednjem-Vijeku-1#scribd ''Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku''], [[Novi Liber]], Zagreb, 2006. {{ISBN|953604546X}}, www.scribd.com</ref><ref>[[Ivan Botica]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75656 ''Sinteza europskoga srednjovjekovlja iz hrvatskoga pera''], [[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]], Vol.39 No.1, listopad 2007., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>
* ''Povijest zagrebačke [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasične gimnazije]]: (1607.-2007.)'' (2007.) <ref>Ivo Goldstein, [[Agneza Szabo]], ''Povijest zagrebačke Klasične gimnazije: (1607.-2007.)'', [[Novi Liber]] i [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasična gimnazija]], Zagreb, 2007., {{ISBN|9789536045501}}</ref><ref>Vanja Dolenc, [[Filip Šimetin Šegvić]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=94899 ''400. obljetnica osnutka Klasične gimnazije u Zagrebu''], [[Pro tempore|Pro tempore - časopis studenata povijesti]], No.4, listopad 2007., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>
* ''Hrvatska 1918-2008.''(2008.) <ref>Ivo Goldstein, ''Hrvatska 1918-2008.'', [[EPH]] i [[Novi Liber]], Zagreb, 2008., {{ISBN|9789533000961}} i 9789536045570</ref><ref>[[Vladimir Geiger]], [http://www.matica.hr/vijenac/397/Niz%20otvorenih%20pitanja%20/ ''Niz otvorenih pitanja''], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] 397 - 21. svibnja 2009.,www.matica.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref><ref>Jelena Svirčić, [http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska-1918-2008 ''Hrvatska 1918.- 2008. (intervju s Ivom Goldsteinom)''], [[H-ALTER]], www.h-alter.org, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>
* ''Dvadeset godina samostalne Hrvatske'' (2010.) <ref>Ivo Goldstein, ''Dvadeset godina samostalne Hrvatske'', [[Novi Liber]], Zagreb, 2010. {{ISBN|9789533250014}}</ref><ref>Radoslav Zaradić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110782 ''Dvadeset godina samostalne Hrvatske''], [[Polemos|Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira]], Vol.XIV No.27, lipanj 2011., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>
* ''Jasenovac i Bleiburg nisu isto'' (2011.) <ref>[[Slavko Goldstein]], Ivo Goldstein, [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=556971 ''Jasenovac i Bleiburg nisu isto''], [[Novi Liber]], Zagreb, 2011. {{ISBN|9789533250090}}, [[CROSBI]], bib.irb.hr, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref><ref>Franjo Šarčević, [http://www.prometej.ba/clanak/intervju/intervju-ivo-goldstein-povjesnicar-jasenovac-i-bleiburg-nisu-isto-288 ''Intervju: Ivo Goldstein, povjesničar: Jasenovac i Bleiburg nisu isto''], www.prometej.ba, studeni 2011., pristupljeno 19. veljače 2016.</ref><ref>Sanja Gladanac, [http://www.iis.unsa.ba/pdf/prilozi_41.pdf ''Slavko Goldstein, Ivo Goldstein, "Jasenovac i Bleiburg nisu isto"''], Prilozi 41/2012., Institut za istoriju Sarajevo, www.iis.unsa.ba, pristupljeno 19. veljače 2016.</ref>
* ''Zagreb 1941. - 1945.'' (2011.) <ref>Ivo Goldstein, ''Zagreb 1941. - 1945.'', [[Novi Liber]], Zagreb, 2011. {{ISBN|9789533250113}}</ref>
* ''Tito'' (2015.) <ref>Ivo i [[Slavko Goldstein|Slavko]] Goldstein, ''Tito'', [[Profil (tvrtka)|Profil knjiga]], Zagreb, 2015. {{ISBN|9789533134178}}, [http://www.historiografija.hr/news.php?id=1992 ''Predstavljanje knjige Slavka i Ive Goldsteina "Tito"''], www.historiografija.hr, pristupljeno 18. veljače 2016.</ref>

== Ocjene ==
Goldsteinov mentor prof. [[Miroslav Brandt]] opisao je u svojoj knjizi ''Život sa suvremenicima'' Goldsteinov rad:<ref>Miroslav Brandt. ''Život sa suvremenicima'', Zagreb, 1996., str. 190–191</ref>

{{citat2|Pokazalo se da temu dubinski uopće ne razumije, ali se veoma mnogo trudio da u časopisima objavljuje sitne priloge, da bi imao (kako bi sam govorio) što više publiciranih naslova. Neke od njih pokazivao mi je unaprijed, a kod jednog od njih ustanovio sam da u bilješkama navodi ne samo pisce i djela koje nije pročitao, nego i pisce koji ne postoje niti su ikada postojali. Na moj prigovor odgovorio je: ‘Tako to rade svi, pa zašto ne bih i ja!’ To mi je toga čovjeka razotkrilo do kraja kao pripravna na falsificiranje i znanstveno nepoštenje, i ja sam digao ruke od njegova daljega znanstvenog razvitka.}}

==Nagrade==
* 2005. [[Nagrada grada Zagreba]] za ukupni znanstveno-istraživački doprinos, te posebno za knjigu ''Židovi u Zagrebu 1918. - 1941.'' <ref name="nsz"/>
* 2007. [[Red Danice hrvatske]] s likom Ruđera Boškovića za ukupni znanstveni doprinos

== Kontroverze ==
Za vrijeme obavljanja dužnosti veleposlanika RH u Parizu na centralnoj poziciji u sobi za prijam u Hrvatskom veleposlanstvu držao je izloženu uokvirenu fotografiju [[Tito|Josipa Broza Tita]].<ref>{{cite web|title='TA JE SLIKA TU SLUČAJNO!' Zašto hrvatski veleposlanik Ivo Goldstein u uredu u Parizu drži sliku Tita?|url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ta-je-slika-tu-slucajno-zasto-hrvatski-veleposlanik-ivo-goldstein-u-uredu-u-parizu-drzi-sliku-tita/918002/|work=jutarnji.hr|accessdate=30. lipnja 2016.|date=07. studenog 2013.}}</ref>

==Izvori==
;Bilješke i literatura
{{izvori|2}}

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* Ivo Goldstein, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=76395 ''Srpsko-hrvatsko pomirenje u historiografiji - pretpostavka ili posljedica političkog pomirenja?''] (1999.), [[Hrčak (portal)|Hrčak]]
* Ivo Goldstein, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78356 ''Hrvatska povijest između Istoka i Zapada''], (1994.), [[Hrčak (portal)|Hrčak]]
* Ivo Goldstein, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=189103 ''O etnogenezi Hrvata u ranom srednjem vijeku''], (1989.), [[Hrčak (portal)|Hrčak]]

{{GLAVNIRASPORED:Goldstein, Ivo}}
[[Kategorija:Suvremeni hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Veleposlanici Republike Hrvatske]]