https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Ivica_Lovin%C4%8Di%C4%87Ivica Lovinčić - Povijest promjena2026-09-03T08:42:41ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ivica_Lovin%C4%8Di%C4%87&diff=388171&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-11T09:35:02Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ivica Lovinčić'''-->'''Ivica Lovinčić''' ([[Lučani (Otočac)|Lučani]] kod [[Otočac|Otočca]], 15. srpnja 1911. - [[Brinje]], 16. ožujka 1942.) bio je aktivist [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] i [[Orden narodnog heroja|narodni heroj Jugoslavije]].<br />
<br />
== Životopis ==<br />
Četiri razreda škole završio je u Brinju. Kao petnaestogodišnjak otišao je u [[Zagreb]] gdje mu je živjela sestra. Suprug joj je bio radnik u tvornici likera i bio je [[Sindikalizam|sindikalist]]. On je uspio mladog Lovinčića upisati u zanatsku školu i dovesti na praksu k sebi u tvornicu. Još u vrijeme izučavanja zanata, pod utjecajem zeta postao je [[Krajnja ljevica|ljevičar]] i sindikalist. Kad je 1929. završio naukovanje i postao strojobravar, radnici su ga u tvornici izabrali za svog omladinskog sindikalnog povjerenika. Prvi put je uhićen zbog sudjelovanja u [[Štrajk|štrajkovima]] zajedno sa zetom. Proveo je u zatvoru nekoliko mjeseci, ali je pušten zbog nedostatka dokaza, dok mu je zet protjeran u rodni [[Gorski kotar]]. Zbog svog sindikalnog rada vlasnik tvornice dao mu je otkaz 23. svibnja 1930. Nakon pauze uspio se zaposliti u tvornici sanitetskih uređaja gdje i dalje aktivno sudjelovao u sindikalnom radu i organiziranju štrajkova, često pod prismotrom policije. Nakon odsluženja vojnog roka u [[Ratna mornarica|mornarici]] u [[Šibenik|Šibeniku]], zaposlio se u tvornici za izradu papirne ambalaže kao strojobravar na održavanju strojeva, koja je po njemu dobila ime nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U svojim sindikalnim aktivnostima i sudjelovanju na radničkim prosvjedima upoznao je i [[Rade Končar|Radu Končara]] te još govorljivije radio na zaštiti radničkih prava. Dok je radio u toj tvornici, postao je 1940. godine i član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Neposredno pred [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|njemački napad na Jugoslaviju]] policija ga opet uhićuje zajedno s velikim brojem ljevičara i članova partije. Ovaj put ga uspijeva spasiti sestra nakon dva mjeseca mučnih traženja veza i podmićivanja. U lipnju 1941. kao član Partije odlazi po zadatku u [[Lika|Liku]], u rodni kraj, zbog pripreme ustanka. U Zagrebu su mu ostali supruga i dijete. U Brinju se povezuje s određenim [[Hrvati|Hrvatima]] i [[Srbi|Srbima]] iz okolnih sela koja su se osjećala ugroženima od [[Ante Pavelić|Pavelićeva]] režima i pripremaju se za napade na talijanske straže i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|ustaške postrojbe]]. Osnovan je prvi partizanski logor na brdu Svakuša iznad sela Lučana neposredno uz Brinje. Tu su obučavali pobunjenike u rukovanju oružjem, propagandnoj djelatnosti i zakonitostima [[Gerilsko ratovanje|gerilskog ratovanja]]. Dijelili su po selima propagandni materijal i planirali oružane akcije. Prva oružana akcija u kotaru Brinje izvedena je 26. kolovoza 1941. Bio je to napad na Janka Vukovića i njegovu u [[Žuta Lokva|Žutoj Lokvi]], kada je Vuković ubijen. Akciju je predvodio Ivica Lovinčić i imala je veliki odsjek u brinjskom kraju. Talijani su za njim raspisali potjernicu i ucijenili mu glavu na 100.000 lira. Ustanci su imali još jedan logor i to na brdu Panos koji se mogao puno lakše obraniti od onoga u Svakuši u slučaju napada, a napad je uskoro uslijedio, ali je uspješno odbijen. I dalje je neumorno agitirao među narodom, češće tajno ulazio u Brinje radeći na propagiranju ustanka. Uhvaćen je na prijevaru u Brinju: dobio je poruku od "povjerljivog" čovjeka da je nabavio pet bombi, jedan pištolj i nešto streljiva, i kad je došao po to s jednim mladićem [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|skojevcem]], uhvatio ga je talijanski časnik onesvjestivši ga udarcem kundakom puške u glavu. Uhvaćen je i mladi skojevac. Strijeljani su 16. ožujka 1942. Za narodnog heroja proglašen je 14. prosinca 1949. godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=Leksikon Ličana|author=Ivica Mataija|authorlink=|coauthors=|origdate=2017|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=194 & 195|publisher=Državni arhiv u Gospiću|location=Gospić|others=|quote=|accessdate=3. siječnja 2021.|isbn=978-953-7034-34-4|id=}}</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]</div>WikiSysop