WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-06T05:45:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Ivar Giaever
| slika = Ivar Giæver.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[5. travnja]] [[1929.]]
| mjesto_rođenja = [[Bergen]], [[Hordaland]], [[Norveška]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Norvežani|Norvežan]], [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST), Sveučilište College Park u [[Maryland]]u
| alma_mater = Norveški tehnološki institut u [[Trondheim]]u, Rensselaer politehnički institut u [[Troy (New York)|Troyu, SAD]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Tuneliranje]] [[Fizika čvrstog stanja]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1973.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Ivar Giaever''' ([[Bergen]], 5. travnja 1929.), američki [[fizičar]] norveškoga podrijetla. [[Diploma|Diplomirao]] (1952.) na Norveškom tehnološkom institutu ([[Engleski jezik|eng]]. ''Norwegian Institute of Technology'') u [[Trondheim]]u, [[doktor]]irao (1964.) na Rensselaer politehničkom institutu (eng. ''Rensselaer Polytechnic Institute'') u [[Troy (New York)|Troyu, SAD]], gdje je i radio od 1958. do 1969. Poslije se bavio [[Biofizika|biofizikom]]. Za istraživanja i otkrića u vezi s takozvanim tunelskim učinkom ([[tuneliranje]]) kod [[poluvodič]]a i [[Supravodljivost|supervodiča]] dobio s [[Leo Esaki|L. Esakijem]] i [[Brian Josephson|B. Josephsonom]] [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1973. <ref> '''Giaever, Ivar''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21907] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 4. veljače 2020.</ref>

== Tuneliranje ==
{{Glavni|Tuneliranje}}
[[datoteka:EffetTunnel.gif|mini|lijevo|250px|Budući da polumjer [[atomska jezgra|atomske jezgre]] iznosi oko 10-15 [[metar|m]], a brzina [[alfa-čestica|alfa-čestice]] koja se u njemu kreće iznosi oko 106 [[Metar u sekundi|m/s]], izlazi da alfa-čestica dolazi do vanjske površine približno 106/10-15 = 1021 puta u sekundi, odnosno da ona pobjegne iz jezgre nakon 1021 pokušaja. To je u stvari bit [[Tuneliranje|tuneliranja]] ili tunelskog učinka.]]
'''Tuneliranje''', '''tunelski efekt''' ili '''tunelski učinak''' je [[Kvantna mehanika|kvantnomehanička]] pojava pri kojoj postoji [[vjerojatnost]] da [[elementarna čestica]] svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni [[Klasična mehanika|klasične fizike]] ne dopuštaju. Primjerice, pri naletu čestice na središte odbojne [[sila|sile]] kojoj je [[Potencijalna energija|potencijalna energija]] veća od [[kinetička energija|kinetičke energije]] čestice, klasično je moguće samo odbijanje čestice. Ipak, zahvaljujući [[val]]nim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. Stoga postoji određena vjerojatnost (dana kvadratom modula valne funkcije) da se čestica nađe i u klasično zabranjenim područjima prostora. Ta vjerojatnost ovisi o visini i širini barijere, a pokusi potvrđuju da je, pri naletu mnoštva čestica, broj onih koje prođu barijeru proporcionalan kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti.

Tuneliranjem su protumačene mnogobrojne pojave u [[nuklearna fizika|nuklearnoj]] i [[Atomska fizika|atomskoj fizici]], poput [[Alfa raspad|alfa raspada]] [[atomska jezgra|atomskih jezgri]] ([[George Gamow]], 1928.), spontane [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]], emisije [[elektron]]a iz metalnih površina u [[supravodljivost|supravodičima]]. U posljednjem slučaju riječ je o posebnom tipu tuneliranja vezanom uz energijski procijep i promijenjenu gustoću stanja za normalno vodljive kvazičestice u supravodiču. Struja elektrona koji prolaze tuneliranjem kroz potencijalnu barijeru našla je primjenu u [[Pretražni mikroskop s tuneliranjem|pretražnom mikroskopu s tuneliranjem]], kojom se ispituje elektronska struktura površina vodljivih uzoraka.

==Izvori==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Giaever, Ivar}}
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija: Životopisi, Norveška]]

Ivar Giaever - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica