Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:26:26Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:26
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ivan Zajec'''-->{{~~Likovni~~ umjetnik		<!--'''Ivan Zajec'''-->{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Ivan Zajec		\|ime = Ivan Zajec
	\|period = [[klasicizam]]		\|period = [[klasicizam]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T22:22:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime = Ivan Zajec
|period = [[klasicizam]]
|slika = Ivan_Zajec_1910s.jpg
|veličina = 240px
|opis = Spomenik [[France Prešeren|Franca Prešerena]] u Ljubljani
|rođenje = [[15. srpnja]] [[1869.]], [[Ljubljana]], [[Habsburška Monarhija]]
|smrt = [[30. srpnja]] [[1952.]], [[Ljubljana]], [[FNR Jugoslavija]]
|vrsta = [[kiparstvo]]
|praksa = [[Ljubljana]]
|utjecao =
|utjecali =
|djela = ''Spomenik [[France Prešeren|France Prešerenu]] u Ljubljani''
}}

'''Ivan Zajec ''' ([[Ljubljana]], [[15. srpnja]] [[1869.]] - [[Ljubljana]], [[30. srpnja]] [[1952.]]) bio je [[Slovenija|slovenski]] [[Klasicizam|klasicistički]] [[kipar]].

== Životopis==

Zajec je rođen u obitelji prvog slovenskog akademski obrazovanog kipara [[Franc Ksaver Zajec|Franca Ksavera Zajeca]]. U Ljubljani je pohađao osnovnu školu ([[1876.]] – [[1882.]]) i dvogodišnju večernju građevinsku školu, istovremeno je pomagao ocu u njegovu ateljeu, tako da je savladao tajne kiparskog zanata; klesanje, lijevanje, cizeliranje. Školovanje je morao prekinuti, nakon što mu je otac teško obolio i umro [[1888.]] No uz materijalnu pomoć rođakinje iz [[Krško|Krškog]] otišao je na studij kiparstva u [[Beč]]. isprva polazivši Obrtnu školu, odjel kiparstva [[1888.]] – [[1893.]]. Nakon toga upisao je kiparstvo na bečkoj Akademiji u klasi profesora Carla Kundmanna ([[1893.]] – [[1896.]]).
Već u toku studija skrenuo je pažnju na sebe svojom skulpturom ''Prestrašeni satir'' ([[1894.]] za koju je dobio Fügerovu medalju za kiparstvo

Nakon studija ostao je raditi u [[Beč]]u dvije godine u ateljeu kipara T. Friedla.
Godinu [[1899.]] proveo je na putovanju po [[Italija|Italiji]], te iste godine otvorio je vlastiti atelje u [[Beč]]u, koji se uglavnom bavio primijenjenom plastikom. Te iste godine pobijedio je na javnom natječaju za spomenik [[France Prešeren|Franca Prešerena]] u Ljubljani, koji je radio do [[1905.]] kad je svečano otkriven.<ref>[http://www.preseren.net/slo/2-7_upodobitve/03.asp PORTRETI DR. FRANCETA PREŠERNA na portalu France Prešeren, pristupljeno 14. srpnja 2010.]</ref>

Nakon povratka [[1909.]] u Ljubljanu, shvatio je da u njoj nema posla te se zbog toga preselio [[1912.]] u [[Trst]] te potom [[1913.]] u [[Rim]], tu je jedno vrijeme radio kao pomoćnik u ateljeu [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. Ratne godine [[1915.]] – [[1918.]] je proveo u internaciji na [[Sardinija|Sardiniji]]. Po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] vraća se u Ljubljanu i radi manje plastike. Od [[1920.]] je nastavnik (modeliranje i kiparstvo) na Tehničkoj srednjoj školi, a od [[1927.]] radi kao honorarni predavač modeliranja na odsjeku za arhitekturu ljubljanskog Tehničkog fakulteta. U mirovini je od [[1940.]], pred sam kraj života,- [[1950.]] dobio je najveću slovensku nagradu za životno djelo - [[Prešernova nagrada|Prešernovu nagradu]].<ref>''Enciklopedija Slovenije''. (2001). Knjiga 15. Ljubljana: Mladinska knjiga.</ref>

== Najzačajniji radovi==

* ''Prestrašeni satir '' (1892)
* ''Adam i Eva'' (1896.)
* ''Visoki reljef na fasadi crkve sv. Jakoba '', [[Ljubljana]] (1897.)
* ''Prešernov spomenik '', [[Ljubljana]] (1899.-1905.)
* ''Reljef na grobnici obitelji Majdič '', [[Kranj]] (1909.)
* ''Kentaur i Lapit '' (1927.)
* ''Žena, Muzika, Filozofija i Politika '' u zgradi Narodne skupštine, [[Beograd]] (1925.)

== Zanimljivosti==

* Zajec je nastupio za tadašnju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] na [[VIII. Olimpijske igre - Pariz 1924|VIII. Olimpijskim igrama - Pariz 1924]], kao sudionik u umjetničkom oblikovanju. Sa svojih 54 godine bio je najstariji olimpijac koji je ikad nastupio za Jugoslaviju<ref>[http://www.sports-reference.com/olympics/countries/YUG/ sports-reference]</ref>.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice==
*[http://nl.ijs.si:8080/fedora/get/sbl:4680/VIEW/ Ivan Zajec na portalu Slovenski biografski Leksikon]

[[Kategorija:Slovenski kipari|Zajec, Ivan]]

Ivan Zajec - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica