WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T11:46:13Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:46
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ivan Trnski'''-->~~[[Datoteka:Ivan Trnski 1898 Povjest književnosti hrvatske i srpske.png\|mini\|'''Ivan Trnski''']]		[[Datoteka:Ivan Trnski 1898 Povjest književnosti hrvatske i srpske.png\|mini\|'''Ivan Trnski''']]
	'''Ivan Trnski''' ([[Nova Rača]] kod [[Bjelovar]]a, [[1. svibnja]] [[1819.]] - [[Zagreb]], [[30. lipnja]] [[1910.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] književnik, prevoditelj i zagonetač. Pisao je pjesme, [[pripovjetka\|pripovijetke]], [[drama\|dramske]] [[igrokaz]]e i [[zagonetka\|zagonetke]]. Prvi je predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika\|Društva hrvatskih književnika]] i počasni građanin grada [[Zagreb]]a.		'''Ivan Trnski''' ([[Nova Rača]] kod [[Bjelovar]]a, [[1. svibnja]] [[1819.]] - [[Zagreb]], [[30. lipnja]] [[1910.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] književnik, prevoditelj i zagonetač. Pisao je pjesme, [[pripovjetka\|pripovijetke]], [[drama\|dramske]] [[igrokaz]]e i [[zagonetka\|zagonetke]]. Prvi je predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika\|Društva hrvatskih književnika]] i počasni građanin grada [[Zagreb]]a.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T07:05:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Ivan Trnski 1898 Povjest književnosti hrvatske i srpske.png|mini|'''Ivan Trnski''']]
'''Ivan Trnski''' ([[Nova Rača]] kod [[Bjelovar]]a, [[1. svibnja]] [[1819.]] - [[Zagreb]], [[30. lipnja]] [[1910.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, prevoditelj i zagonetač. Pisao je pjesme, [[pripovjetka|pripovijetke]], [[drama|dramske]] [[igrokaz]]e i [[zagonetka|zagonetke]]. Prvi je predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i počasni građanin grada [[Zagreb]]a.

== Životopis ==
Obitelj mu je podrijetlom iz sela [[Novigrad Podravski|Novigrada Podravskog]]. Rodio se u učiteljskoj obitelji u selu Staroj Rači kod Bjelovara. Osnovnu školu završio je [[1830.]] u [[Grubišno Polje|Grubišnom Polju]]. Nakon očeve smrti prelazi u biskupsko sirotište u Zagrebu gdje pohađa [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] i završava ju 1837. godine,<ref name="DK">[http://library.foi.hr/m3/kautor.asp?B=31&rbr=900&A=0000000004 Digitalna knjižnica: Ivan (vitez) Trnski] Preuzeto 3. prosinca 2011.</ref><ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 912., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> a trogodišnji tečaj za administrativnog graničnog časnika završio je u [[Graz]]u. Kao višegodišnji upravni časnik Krajiške uprave unaprijeđen je [[1867.]] u potpukovnika, a [[1869.]] u pukovnika. Bio je privremeni upravitelj [[Bjelovarska županija|Bjelovarske županije]] od srpnja [[1871.]] godine do veljače [[1872.]] godine, kada je smijenjen od bana na prijedlog ugarskog ministra predsjednika M. Lonyaya. Bio je predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] [[1901.]] godine.<ref>[http://www.matica.hr/www/mh2www.nsf/oMatici2?ReadForm&pred Matica hrvatska: Predsjednici Matice hrvatske 1842-2003.] Preuzeto 3. prosinca 2011.</ref> Pomogao je pri osnutku Matičina ''[[Vijenac (časopis)|Vijenca]]'' kojemu daje i ime te [[1869.]] godine u njegovom prvom broju objavljuje pjesmu ''Pjesma uz vienac''.<ref name="Kolo">[http://www.matica.hr/kolo/kolo2010_5.nsf/AllWebDocs/Ivan_Trnski__pjesnik__dana_stare_slave_ Matica hrvatska: Kolo: Božidar Petrač: Ivan Trnski, pjesnik »dana stare slave«] Preuzeto 3. prosinca 2011.</ref> Umro je u [[Zagreb]]u [[30. lipnja]] [[1910.]] godine.

== Književni rad ==
Pisao je pjesme ([[davorija|davorije]], prigodnice i popularne napjeve; ''Oj jesenske duge noći'') te pripovijesti, prevodio s engleskog, njemačkog, ruskog i češkog jezika ([[William Shakespeare|Shakespearea]], [[Friedrich Schiller|Schillera]] i [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškina]] - ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Evgenij Onjegin]]''), bavio se pitanjima jezika i [[metrika|metrike]]. Neki ga zbog rasprave ''O hrvatskom stihotvorstvu'' (''Vijenac'', 1874.) nazvaše ''ocem hrvatske metrike''. Suvremenici su ga slavili kao svojeg ovjenčanog pjesnika (za ilirskog pokreta su ga veličali kao najvećeg lirskog pjesnika) i borca za narodna prava, dok ga je kasnija kritika odredila kao vještog [[versifikator]]a i ustrajnog [[prigodničar]]a. Bio je glavni organizator (1900.) i prvi predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]].<ref name="DK" /> Suradnik je mnogih časopisa - od [[Ljudevit Gaj|Gajeve]] ''[[Danica (časopis)|Danice]]'' (1835.) do ''[[Savremenik]]a'' (1910.). Surađivao je i u listovima ''[[Neven]]u'' i ''Vijencu''. Književnost je smatrao prvenstveno sredstvom za rješavanje nacionalnih problema, stoga nije ostavio djelo trajnije književne vrijednosti. U hrvatskoj književnosti bio je djelatan punih sedamdeset i pet godina.<ref name="Kolo" />

Dva su hrvatska književnika, dva su hrvatska pjesnika svojom dugovječnošću i svojom poezijom na poseban način obilježila hrvatsku književnost. Devetnaesto stoljeće obilježio je Ivan Trnski, dvadeseto [[Dragutin Tadijanović]].<ref>http://www.matica.hr/kolo/315/ivan-trnski-pjesnik-dana-stare-slave-20718/ Preuzeto 29. listopada 2017.</ref>

Pjesničke zbirke: ''Pjesme krijesnice''; ''Popijevke i milosnice mladenke''.

Ostala djela: ''Jezerkinje'', ''Pripovijesti''.

== Zagonetke ==
Trnski je također značajan kao autor [[zagonetka|zagonetaka]] (čistih zagonetaka, [[anagram]]a odn. [[premetaljka|premetaljki]], [[akrostih]]ova, kombinacija...), koje je s prekidima objavljivao tokom 50 godina. Objavljivao ih je u ''[[Zora dalmatinska|Zori dalmatinskoj]]'' ([[Zadar]]), ''Nevenu'' (Zagreb), ''[[Glasonoša|Glasonoši]]'' ([[Karlovac]]), ''[[Prosvjeta|Prosvjeti]]'' (Zagreb) i ''[[Nada|Nadi]]'' ([[Sarajevo]]).

Prvu zagonetku objavio je početkom [[1845.]] godine u ''Zori dalmatinskoj'', dok mu je prva zagonetka u ''Nevenu'' objavljena [[15. siječnja]] [[1852.]] godine (br. 3, str. 46.), a posljednja vjerojatno u broju 46 od [[23. studenoga]] [[1854.]] godine. Objavio ih je dvadesetak, sve su bile stihovne i sve su objavljene pod nazivom "zagonetka", premda su bile različitih vrsta.

Koristio je [[pseudonim]] ''Skrivnatin'' ([[anagram]] od Ivan Trnski) ili ''Skrevnatin'' (anagram od Ivan Ternski).

==Politički rad==
[[1865.]] godine slunjski je zastupnik u Saboru, a [[1871.]] godine biva izabran za velikoga župana Bjelovarske županije.<ref name="DK" />

==Djela==
* ''Pjesme'', (1842.)
* ''Zvekan opet na svietu'', (1844.)
* ''Kriesnice'', I-II, (1863.-65.)
* ''Učitelj Dobrašin'', (1871.)
* ''Svakolika mu djela'', I-II, (1881.,1882.)
* ''Ana Lovićeva'', (1890.)
* ''Jezerkinje'', (1896.)
* ''Ban Berislavić'', (1896.)
* ''Božićna slava i mir božanje'', (1897.)
* ''Iz slavenske rodbine'', (1904.)
* ''Slava Krapine'', (1905.)
* ''Pripovijesti'', (1910.)

==Literatura==
* ''[[Opća enciklopedija JLZ]]'', Zagreb, 1977-1982.
* [[Stjepan Horvat]]: ''Leksikon zagonetača Jugoslavije'', Bjelovar
* [[Željko Karaula]]: ''Ivan vitez Trnski - bjelovarski "župan" s najkraćim mandatom'', u: Studije iz povijesti Bjelovara, Bjelovar, 2011., 65.-72.
* [[Željko Karaula]]: ''Veliki župani bjelovarski (1872.-1924./1941.-1945.), (katalog izložbe), Zagreb-Bjelovar, HAZU, 2011., 15.-18.
* [[Slavko Peleh]]: ''Ivan Trnski i zagonetke'', ''Zagonetač'' (''Čvor-razbibriga'' broj 271), ..., 131, 1/2 - Bjelovar, 13. XI. 1976.
* Slavko Peleh: ''Zagonetanje posljednjeg ilirca'', ''Večernji list'', ..., 6416, .. - 28/29. VI. 1980.
* [[Jovan G. Vuković]]: ''Literate enigmate'', Sombor, 1991. (str. 40.)

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://library.foi.hr/knjige/knjiga.aspx?C=2015&broj=1&U= Digitalna knjižnica: Trnskova djela]

== Wikizvor ==
*"[[s:Udri naši|Udri naši]]", pjesma iz [[1848.]]

{{GLAVNIRASPORED:Trnski, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]

[[Kategorija:Hrvatski enigmatičari]]
[[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]]
[[Kategorija:Matica hrvatska]]

Ivan Trnski - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica