Ivan Rendić - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 00:32, 10. srpanj 2026.

2026-07-10T00:32:58Z

←Starija inačica		Inačica od 10. srpanj 2026. u 00:32
Redak 16:		Redak 16:
	\|potpis =		\|potpis =
	}}		}}
	'''Ivan Rendić''' ([[Imotski]], [[27. kolovoza]] [[1849.]] - [[Split]], [[29. lipnja]] [[1932.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] je kipar koji je većinu svog životnog vijeka proveo u [[Trst\|Trstu]]. Osim [[akademizam\|akademizma]] i [[realizam\|realizma]], Rendićevo stvaralaštvo bilo je pod utjecajem [[secesija\|secesije]] i novijih strujanja. Njegov opus čine nadgrobni spomenici, skulpture, vrlo funkcionalno oblikovane grobnice te arhitektonska djela.		'''Ivan Rendić''' ([[Imotski]], [[27. kolovoza]] [[kiparstvo u 1849.\|1849.]] - [[Split]], [[29. lipnja]] [[kiparstvo u 1932.\|1932.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] je kipar koji je većinu svog životnog vijeka proveo u [[Trst\|Trstu]]. Osim [[akademizam\|akademizma]] i [[realizam\|realizma]], Rendićevo stvaralaštvo bilo je pod utjecajem [[secesija\|secesije]] i novijih strujanja. Njegov opus čine nadgrobni spomenici, skulpture, vrlo funkcionalno oblikovane grobnice te arhitektonska djela.

	== Životopis ==		== Životopis ==

Suradnik10 u (test) 00:32, 10. srpanj 2026.

2026-07-10T00:32:24Z

←Starija inačica		Inačica od 10. srpanj 2026. u 00:32
Redak 85:		Redak 85:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~=== Sestrinski projekti ===~~

	~~=== Mrežna sjedišta ===~~
	*[http://www.knjiznicasupetar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=6&Itemid=4 Spomen zbirka Ivana Rendića]		*[http://www.knjiznicasupetar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=6&Itemid=4 Spomen zbirka Ivana Rendića]
	*[http://www.mojnet.com/video-ivan-rendic-kipar/1efe6f39dfbec92d0f05%20 Prilog [[Hrvatska radiotelevizija\|Hrvatske radiotelevizije]] ''Ivan Rendić kipar'']		*[http://www.mojnet.com/video-ivan-rendic-kipar/1efe6f39dfbec92d0f05%20 Prilog [[Hrvatska radiotelevizija\|Hrvatske radiotelevizije]] ''Ivan Rendić kipar'']
	*[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac407.nsf/AllWebDocs/Ukradena_skulptura_Ivana_Rendica_ Došen, Antonia. ''Ukradena skulptura Ivana Rendića'', Vijenac, Broj 407, 8. listopada 2009.]		*[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac407.nsf/AllWebDocs/Ukradena_skulptura_Ivana_Rendica_ Došen, Antonia. ''Ukradena skulptura Ivana Rendića'', Vijenac, Broj 407, 8. listopada 2009.]
	*[http://www.jutarnji.hr/ukraden-rendicev-kip-vrijedan-100-000-eura/259437/ Ukraden Rendićev kip vrijedan 100.000 eura, Jutarnji list, 15.09.2008.]		*[http://www.jutarnji.hr/ukraden-rendicev-kip-vrijedan-100-000-eura/259437/ Ukraden Rendićev kip vrijedan 100.000 eura, Jutarnji list, 15.09.2008.]




	{{GLAVNIRASPORED:Rendić, Ivan}}		{{GLAVNIRASPORED:Rendić, Ivan}}
	[[Kategorija:Hrvatski kipari~~\|Rendić, Ivan~~]]		[[Kategorija:Hrvatski kipari]]
	[[Kategorija:Životopisi, Imotski]]		[[Kategorija:Životopisi, Imotski]]
	[[Kategorija:Životopisi, Brač]]		[[Kategorija:Životopisi, Brač]]
	[[Kategorija:Životopisi, Trst]]		[[Kategorija:Životopisi, Trst]]
			[[Kategorija:Životopisi, Split]]

Suradnik10 u (test) 00:31, 10. srpanj 2026.

2026-07-10T00:31:19Z

←Starija inačica		Inačica od 10. srpanj 2026. u 00:31
Redak 21:		Redak 21:

	Kiparstvom se počinje baviti već u ranoj mladosti zahvaljujući kamenoklesarskoj tradiciji na otoku [[Brač]]u gdje je proveo djetinjstvo. Prvu poduku dobiva u Trstu kod drvorezbara G. Moscotta, a [[1867.]] godine upisuje Likovnu akademiju u [[Venecija\|Veneciji]] koju završava [[1871.]] godine. U periodu od [[1872.]] do [[1876.]] godine usavršavao se u ateljeima firentinskih kipara uključujući i [[Giovanni Dupré\|Giovannija Dupréa]]. Svojim akademizmom Dupré je utjecao na Rendićev kasniji razvoj, na formiranje njegovog vlastitog jezika te je došao u doticaj s realističkim oblikovanjem djela. Njegovo obrazovanje u Veneciji i Firenci bilo je omogućeno financijskom potporom [[Josip Juraj Strossmayer\|Josipa Jurja Strossmayera]], biskupa i mecene brojnih umjetnika, i N. Tommasea. U ovom periodu svog života Rendić ženi Olgu Florio i boravi još u [[Zagreb\|Zagrebu]], [[Samobor\|Samoboru]], [[Đakovo\|Đakovu]] i [[Crna Gora\|Crnoj Gori]]. Rendić se vraća u [[Zagreb]] [[1877.]] godine, otvara atelje te izvodi velik broj javnih i privatnih narudžbi. Postaje članom Društva umjetnosti koje se ponovno osnovalo [[1879.]] godine te je proglašen prvim hrvatskim kiparom. Nakon potresa u Zagrebu [[1880.]] godine ponovo odlazi u [[Trst]] jer Zagreb nije mogao osigurati stalan rad jednom samostalnom umjetniku. U Trstu živi i intenzivno radi do [[1921.]] godine. Tijekom 1886. i 1887. godine zasut je narudžbama, a broj njegovih djela prelazi dvije stotine. U ovom periodu nastaju neka od njegovih najvećih djela. Priređuje izložbu u Trstu 1887., a 1895. godine sudjeluje na Hrvatskoj narodnoj umjetničkoj izložbi u Zagrebu na kojoj uz njega izlažu: [[Vlaho Bukovac\|Vlaho Bukovac]], [[Robert Frangeš-Mihanović\|Robert Frangeš-Mihanović]], [[Nikola Mašić\|Nikola Mašić]], [[Bela Čikoš Sesija\|Bela Čikoš Sesija]], [[Menci Klement Crnčić]] i dr. Rendić se priprema za veliku Svjetsku izložbu u [[Pariz\|Parizu]] [[1900.]] godine, na koju ipak ne odlazi, a 1908. godine sudjeluje na [[Prva dalmatinska umjetnička izložba\|Prvoj dalmatinskoj umjetničkoj izložbi]] sa još 27 autora. Nekoliko godina kasnije, na Braču pokušava osnovati klesarsku školu, ali ne uspijeva. Oduzeta mu je narudžba za izvedbu [[mauzolej obitelji Petrinović u Supetru\|mauzoleja F. Petrinovića]], djela koje je smatrao svojim životnim radom. Do smrti je živio u bijedi u [[Supetar\|Supetru]] na Braču, a kraj je dočekao u splitskoj bolnici. Zbog svoje potpore [[hrvatski preporod\|hrvatskom preporodu]] bio je nerijetko meta napada talijanaša i talijanskih ekspanzionista, pogotovo dok je radio u [[Trst]]u.		Kiparstvom se počinje baviti već u ranoj mladosti zahvaljujući kamenoklesarskoj tradiciji na otoku [[Brač]]u gdje je proveo djetinjstvo. Prvu poduku dobiva u Trstu kod drvorezbara G. Moscotta, a [[1867.]] godine upisuje Likovnu akademiju u [[Venecija\|Veneciji]] koju završava [[1871.]] godine. U periodu od [[1872.]] do [[1876.]] godine usavršavao se u ateljeima firentinskih kipara uključujući i [[Giovanni Dupré\|Giovannija Dupréa]]. Svojim akademizmom Dupré je utjecao na Rendićev kasniji razvoj, na formiranje njegovog vlastitog jezika te je došao u doticaj s realističkim oblikovanjem djela. Njegovo obrazovanje u Veneciji i Firenci bilo je omogućeno financijskom potporom [[Josip Juraj Strossmayer\|Josipa Jurja Strossmayera]], biskupa i mecene brojnih umjetnika, i N. Tommasea. U ovom periodu svog života Rendić ženi Olgu Florio i boravi još u [[Zagreb\|Zagrebu]], [[Samobor\|Samoboru]], [[Đakovo\|Đakovu]] i [[Crna Gora\|Crnoj Gori]]. Rendić se vraća u [[Zagreb]] [[1877.]] godine, otvara atelje te izvodi velik broj javnih i privatnih narudžbi. Postaje članom Društva umjetnosti koje se ponovno osnovalo [[1879.]] godine te je proglašen prvim hrvatskim kiparom. Nakon potresa u Zagrebu [[1880.]] godine ponovo odlazi u [[Trst]] jer Zagreb nije mogao osigurati stalan rad jednom samostalnom umjetniku. U Trstu živi i intenzivno radi do [[1921.]] godine. Tijekom 1886. i 1887. godine zasut je narudžbama, a broj njegovih djela prelazi dvije stotine. U ovom periodu nastaju neka od njegovih najvećih djela. Priređuje izložbu u Trstu 1887., a 1895. godine sudjeluje na Hrvatskoj narodnoj umjetničkoj izložbi u Zagrebu na kojoj uz njega izlažu: [[Vlaho Bukovac\|Vlaho Bukovac]], [[Robert Frangeš-Mihanović\|Robert Frangeš-Mihanović]], [[Nikola Mašić\|Nikola Mašić]], [[Bela Čikoš Sesija\|Bela Čikoš Sesija]], [[Menci Klement Crnčić]] i dr. Rendić se priprema za veliku Svjetsku izložbu u [[Pariz\|Parizu]] [[1900.]] godine, na koju ipak ne odlazi, a 1908. godine sudjeluje na [[Prva dalmatinska umjetnička izložba\|Prvoj dalmatinskoj umjetničkoj izložbi]] sa još 27 autora. Nekoliko godina kasnije, na Braču pokušava osnovati klesarsku školu, ali ne uspijeva. Oduzeta mu je narudžba za izvedbu [[mauzolej obitelji Petrinović u Supetru\|mauzoleja F. Petrinovića]], djela koje je smatrao svojim životnim radom. Do smrti je živio u bijedi u [[Supetar\|Supetru]] na Braču, a kraj je dočekao u splitskoj bolnici. Zbog svoje potpore [[hrvatski preporod\|hrvatskom preporodu]] bio je nerijetko meta napada talijanaša i talijanskih ekspanzionista, pogotovo dok je radio u [[Trst]]u.

			Poznat po svojim šalama i neiscrpnom humoru. Sin [[Dunav Rendić]] također je bio umjetnik.<ref>M. Podrug: [https://www.dalmacijadanas.hr/preminuo-usred-vica-splicani-pamte-ironicnu-posljednju-salu-duhovitog-splitskog-kipara/ '' Preminuo usred vica: Splićani pamte ironičnu posljednju šalu duhovitog splitskog kipara'']. Dalmacija danas. 8. srpnja 2026. Pristupljeno 10. srpnja 2026.</ref>

	== Faze stvaranja ==		== Faze stvaranja ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-13T12:36:49Z

Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:36
Redak 84:		Redak 84:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commons =~~
	~~\|commonshr =~~
	~~\|commonscat = Ivan Rendić~~
	~~\|commonscathr = Ivan Rendić~~
	~~\|wikizvor =~~
	~~\|wikizvor_autor =~~
	~~\|wječnik =~~
	~~\|wikiknjige =~~
	~~\|wikicitat =~~
	}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===
	*[http://www.knjiznicasupetar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=6&Itemid=4 Spomen zbirka Ivana Rendića]		*[http://www.knjiznicasupetar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=6&Itemid=4 Spomen zbirka Ivana Rendića]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:38:43Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ivan Rendić'''-->~~{{infookvir likovni umjetnik		{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Ivan Rendić		\|ime = Ivan Rendić
	\|slika = Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg		\|slika = Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:24:22Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:24
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ivan Rendić'''-->{{~~Likovni~~ umjetnik		<!--'''Ivan Rendić'''-->{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Ivan Rendić		\|ime = Ivan Rendić
	\|slika = Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg		\|slika = Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T02:51:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime = Ivan Rendić
|slika = Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg
|veličina =
|opis =
|rođenje = [[27. kolovoza]] [[1849.]]
|smrt = [[29. lipnja]] [[1932.]]
|nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
|period = hrvatski kipar
|vrsta = [[kiparstvo]]
|praksa = [[Firenca]], [[Trst]], [[Zagreb]], [[Split]]
|utjecao =
|utjecali =
|djela = [[Andrija Medulić]], [[Julije Klović]], [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krsto I. Frankopan]], [[Nikola Jurišić]], [[Andrija Kačić Miošić]], [[August Šenoa]], [[Petar Preradović]], [[Ljudevit Gaj]], [[Ivan Gundulić]]
|nagrade =
|potpis =
}}
'''Ivan Rendić''' ([[Imotski]], [[27. kolovoza]] [[1849.]] - [[Split]], [[29. lipnja]] [[1932.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je kipar koji je većinu svog životnog vijeka proveo u [[Trst|Trstu]]. Osim [[akademizam|akademizma]] i [[realizam|realizma]], Rendićevo stvaralaštvo bilo je pod utjecajem [[secesija|secesije]] i novijih strujanja. Njegov opus čine nadgrobni spomenici, skulpture, vrlo funkcionalno oblikovane grobnice te arhitektonska djela.

== Životopis ==

Kiparstvom se počinje baviti već u ranoj mladosti zahvaljujući kamenoklesarskoj tradiciji na otoku [[Brač]]u gdje je proveo djetinjstvo. Prvu poduku dobiva u Trstu kod drvorezbara G. Moscotta, a [[1867.]] godine upisuje Likovnu akademiju u [[Venecija|Veneciji]] koju završava [[1871.]] godine. U periodu od [[1872.]] do [[1876.]] godine usavršavao se u ateljeima firentinskih kipara uključujući i [[Giovanni Dupré|Giovannija Dupréa]]. Svojim akademizmom Dupré je utjecao na Rendićev kasniji razvoj, na formiranje njegovog vlastitog jezika te je došao u doticaj s realističkim oblikovanjem djela. Njegovo obrazovanje u Veneciji i Firenci bilo je omogućeno financijskom potporom [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]], biskupa i mecene brojnih umjetnika, i N. Tommasea. U ovom periodu svog života Rendić ženi Olgu Florio i boravi još u [[Zagreb|Zagrebu]], [[Samobor|Samoboru]], [[Đakovo|Đakovu]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Rendić se vraća u [[Zagreb]] [[1877.]] godine, otvara atelje te izvodi velik broj javnih i privatnih narudžbi. Postaje članom Društva umjetnosti koje se ponovno osnovalo [[1879.]] godine te je proglašen prvim hrvatskim kiparom. Nakon potresa u Zagrebu [[1880.]] godine ponovo odlazi u [[Trst]] jer Zagreb nije mogao osigurati stalan rad jednom samostalnom umjetniku. U Trstu živi i intenzivno radi do [[1921.]] godine. Tijekom 1886. i 1887. godine zasut je narudžbama, a broj njegovih djela prelazi dvije stotine. U ovom periodu nastaju neka od njegovih najvećih djela. Priređuje izložbu u Trstu 1887., a 1895. godine sudjeluje na Hrvatskoj narodnoj umjetničkoj izložbi u Zagrebu na kojoj uz njega izlažu: [[Vlaho Bukovac|Vlaho Bukovac]], [[Robert Frangeš-Mihanović|Robert Frangeš-Mihanović]], [[Nikola Mašić|Nikola Mašić]], [[Bela Čikoš Sesija|Bela Čikoš Sesija]], [[Menci Klement Crnčić]] i dr. Rendić se priprema za veliku Svjetsku izložbu u [[Pariz|Parizu]] [[1900.]] godine, na koju ipak ne odlazi, a 1908. godine sudjeluje na [[Prva dalmatinska umjetnička izložba|Prvoj dalmatinskoj umjetničkoj izložbi]] sa još 27 autora. Nekoliko godina kasnije, na Braču pokušava osnovati klesarsku školu, ali ne uspijeva. Oduzeta mu je narudžba za izvedbu [[mauzolej obitelji Petrinović u Supetru|mauzoleja F. Petrinovića]], djela koje je smatrao svojim životnim radom. Do smrti je živio u bijedi u [[Supetar|Supetru]] na Braču, a kraj je dočekao u splitskoj bolnici. Zbog svoje potpore [[hrvatski preporod|hrvatskom preporodu]] bio je nerijetko meta napada talijanaša i talijanskih ekspanzionista, pogotovo dok je radio u [[Trst]]u.

== Faze stvaranja ==

=== Realizam i historicizam ===

Prva faza obuhvaća zadnja tri desetljeća 19. stoljeća i očituje se realizmom. Rendićeva umjetnost potpuna je reprodukcija stvarnosti bez uljepšavanja. U svoju skulpturu unosio je i neke druge elemente, poput idealizma, što je posljedica njegovih političkih, društvenih i filozofskih shvaćanja. Rendićeve portrete možemo podijeliti u dvije skupine: one koje je radio poznavajući portretiranu osobu i one koje je radio automatski, zanatski, bez poznavanja portretirane osobe. Prvu skupinu portreta čine portreti istaknutih osoba koji su uvijek sadržavali karakterističnost portretirane osobe i njegovo viđenje te osobe. Drugu skupinu čine portreti ljudi koje nije poznavao pa su rađeni puno hladnije, beživotnije, s dozom odbojnosti i tvrdoće, gotovo šablonizirano. Usprkos tome, s jednakom je pažnjom obrađivao površinu kose, lica, odjeće do najsitnijih detalja.

=== Pokušaj stvaranja vlastitog stila ===

Na prijelazu stoljeća mijenja se Rendićev stil i počinje druga faza njegova stvaranja koja obuhvaća prva tri desetljeća [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Ovu fazu karakterizira traganje za osobnim izrazom i uporaba nacionalnih elemenata proizašlih iz narodnog [[folklor|folklora]] i ostataka slavenske umjetnosti. Odbija suvremene zapadne utjecaje, ali ostaje vidljiva veza. U Rendićevom stilu prevladavao je oblik mjesečeve četvrti, motiv pojednostavljenog, stiliziranog cvijeta: ruže, ljiljana ili tulipana, motiv klasja žita te motiv koji je preuzeo iz narodnog nakita - naušnica s jagodom. Utjecaj [[Secesija|bečke secesije]] u Rendićevom stilu vidljiv je u nekoliko elemenata: odbacuje primjenu povijesnih stilova u arhitekturi, zanemaruje funkcionalne građevne principe, a slobodno oblikovana dekoracija postaje osnovnim elementom građevine ili spomenika.

== Umjetnička karijera ==

Rendić je radio u realističkom duhu, ali u njegovim djelima uočavamo i naturalizam. Nešto slabiji majstor bio je u kompoziciji, u poimanju širine i veličine oblika, ali odličan u uočavanju detalja i karakterne crte u čovjeku koju s lakoćom i jednostavnošću prenosi u glinu i kamen. Iako je djelovao u inozemstvu, ostao je dosljedan tadašnjem shvaćanju nacionalne kulture i umjetnosti, ali je bio slabo upoznat s tradicionalnim dalmatinskim kiparstvom.

=== Portreti ===

U svojim potretima pokušavao je istaknuti one osobine koje najbolje opisuju portretiranu osobu, ovisno o spolu. Portret kontese Vranicany iz 1875. godine najbolji je njegov ženski portret. [[Ivan Dežman|Dežmanov]] portret koji se odlikuje besprijekornom karakternom i fiziološkom obradom, oblim kraćenjem ruku u ramenima i dekorativnim postamentom izrađuje 1873. godine. Jedan od najboljih Rendićevih portreta je portret njegova prijatelja arheologa i povjesničara [[Šime Ljubić|Šime Ljubića]] iz 1895. godine. Prve promjene u Rendićevom stvaralaštvu uočljive su u stilizaciji portreta, slobodnijem oblikovanju draperije radi postizanja cjelovitosti i idealizaciji. To je vidljivo na bistama [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]], te kod poprsja splitskog načelnika Bulata. Kod poprsja [[Eugen Kumičić|Eugena Kumičića]] uklanjanjem odjeće sa torza i rezanjem ruku točno kod ramena Rendić postiže pravilnu kubičnu čistu formu, a pravi primjer potpune slobode oblikovanja je [[Ante Starčević|Starčevićev]] portret čiji gornji dio trupa pretvara u hrastov dub. Promjena je vidljiva i u oblikovanju alegorijskih figura. „Meditacija“ iz 1897. godine je kompozicija s naglašenom, stiliziranom draperijom koja sa sarkofagom na kojem sjedi čini harmoničnu cjelinu.

=== Nadgrobni spomenici ===

Nadgrobni spomenici odlikuju se historijskim stilovima (od egipatskog do novovjekovnih) koji su bili kombinirani prema umjetnikovim sklonostima ili sklonostima naručitelja. Prevladava romanički stil izražen u elementima poput romaničkog luka, bifora, [[lezena]]. Nadgrobni spomenik [[Ivan Perkovac|Ivanu Perkovcu]] iz 1874. godine u Samoboru predstavlja Rendićevo najbolje djelo iz njegove ranije faze u koju unosi patriotizam. Čista i jednostavna kompozicija, stilizacija antičkog sarkofaga i idealizirani alegorijski lik „Domovine“ najvažnije su značajke tog spomenika. Nadgrobni spomenik Emanuela Pristera u Zagrebu koji nastaje 1897. godine označava prekretnicu u stilskom razvoju Rendićevih djela. Kompozicija obiluje neusklađenim motivima, a najkvalitetnije je izveden ženski lik „Meditacije“ sa sarkofagom na kojem sjedi. Nadgrobni spomenik Stevanu Ivankoviću u [[Trst|Trstu]] jedno od Rendićevih najljepših i najpoznatijih ostvarenja ovog tipa. Niša pod lukom ukrašena je biljnim ornamentima i mozaicima, dok na sarkofagu ispred niše sjedi djevojka u hercegovačkoj odjeći i plete vijenac. Još jedno od najpoznatijih Rendićevih djela je i [[Mauzolej Gorup u Rijeci|mauzolej Gorup]] u [[Rijeka|Rijeci]], a predstavlja jednu od najmonumentalnijih historicističkih grobnica u neoromaničkom stilu. Mauzolej krasi visoki reljef "Rastanak", realistički prikaz naručitelja Josipa Gorupa i njegovo osmero djece.

=== Javni spomenici ===

Spomenici [[Andrija Kačić Miošić|Andriji Kačiću Miošiću]] postavljeni u [[Makarska|Makarskoj]] [[1890.]] godine i u [[Zagreb|Zagrebu]] godinu dana kasnije realistički su izvedena djela. Obje su figure dimenzionirane i uravnotežene. Spomenik [[Petar Preradović|Petru Preradoviću]] iz [[1895.]] godine najuspješnije je Rendićevo djelo. Krutost same izrade pojačava ukočen stav i grubu fizionomiju hrvatskog književnika. Postament je arhitektonski čist, pojednostavljen poput same skulpture. Rendić je izradio brojne portrete i drugih hrvatskih velikana poput [[Andrija Medulić|Andrije Medulića]], [[Julije Klović|Julija Klovića]], [[Krsto I. Frankopan Brinjski|Krste I. Frankopana]], [[Nikola Jurišić|Nikole Jurišića]] i [[August Šenoa|Augusta Šenoe]] na zagrebačkom [[Zrinjevac|Zrinjevcu]], koji se smatra najkvalitetnijim. Treba spomenuti i spomenik [[Ivan Gundulić|Ivanu Gunduliću]] u [[Dubrovnik|Dubrovniku]] te nerealizirani spomenik [[Niccolò Tommaseo|Nikole Tommasea]] u [[Šibenik|Šibeniku]]. Danas nam poznat samo po skicama figura, trebao je predstavljati njegovo najbolje ostvarenje.

=== Arhitektura ===

U Rendićevoj arhitekturi nema potpune primjene stilova, već se sastoji od građevnih i dekorativnih elemenata pojedinih stilova. Izgradio je dva važna arhitektonska djela. Prvi je zvonik crkve u Ložišću [[1886.]] godine, izrađen u [[romanika|romaničkom stilu]] odnosno slobodno komponiranim elementima romaničkog stila. Drugo djelo je Vila Jakić u [[Trst|Trstu]] sagrađena [[1896.]] godine koja pripada Rendićevoj drugoj fazi, tzv. „jugoslavenskom stilu“. Vila je funkcionalna građevina s jednim krilom nad šetalištem i krovnom terasom.

== Vidi još ==

* [[Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama]]
* [[Popis hrvatskih likovnih umjetnika]]
* [[Realizam u Hrvatskoj]]

== Galerija radova ==
<center>
<gallery>
Slika:August Šenoa poprsje dan.jpg|[[August Šenoa]] na Zrinjevcu u Zagrebu
Slika:Andrija Medulic.jpg | [[Andrija Medulić]] na Zrinjevcu u Zagrebu
Slika:Julije Klović (Rendić) - Zrinjevac.jpg| [[Julije Klović]] na Zrinjevcu u Zagrebu
Slika:Nikola Jurisic.jpg | [[Nikola Jurišić]] na Zrinjevcu u Zagrebu
Slika:Ljudevit Gaj memorial, Krapina.JPG| [[Ljudevit Gaj]] u Krapini
Slika:Petar Preradović kip Zagreb.jpg| [[Petar Preradović]] na Cvjetnom trgu u Zagrebu
Slika:Makarska, Andrija Kačić Miošić IMG 8281.JPG|[[Andrija Kačić Miošić]] u [[Makarska|Makarskoj]]
Slika:Grob Ferde Rusana.JPG|[[Ferdo Rusan]] na groblju sv. Andrije u [[Bjelovar]]u
Slika:Petar Preradović Mirogoj.jpg|Alegorijska slika (po ideji Franje Markovića) Domovine koja kiti grob svoga pjesnika Petra Preradovića<ref>http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=19825 (pristupljeno 29. lipnja 2013.)</ref>
</gallery>
</center>

== Literatura ==

*Kečkemet, Duško. ''Ivan Rendić; život i djelo'', Supetar: Skupština općine Brač, Savjet za prosvjetu i kulturu, Supetar, 1969.
*Gamulin, Grgo. ''Hrvatsko kiparstvo XIX. I XX. stoljeća'', Zagreb: Naklada NAPRIJED d.d., 1999., str. 56. – 77.
*Mohorovičić, Andrej. ''Enciklopedija likovnih umjetnosti 4''; Rendić, Ivan, Zagreb: Leksikografski zavod FNRJ, 1964., str. 73. – 74.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Ivan Rendić
|commonscathr = Ivan Rendić
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
=== Mrežna sjedišta ===
*[http://www.knjiznicasupetar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=6&Itemid=4 Spomen zbirka Ivana Rendića]
*[http://www.mojnet.com/video-ivan-rendic-kipar/1efe6f39dfbec92d0f05%20 Prilog [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] ''Ivan Rendić kipar'']
*[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac407.nsf/AllWebDocs/Ukradena_skulptura_Ivana_Rendica_ Došen, Antonia. ''Ukradena skulptura Ivana Rendića'', Vijenac, Broj 407, 8. listopada 2009.]
*[http://www.jutarnji.hr/ukraden-rendicev-kip-vrijedan-100-000-eura/259437/ Ukraden Rendićev kip vrijedan 100.000 eura, Jutarnji list, 15.09.2008.]

{{GLAVNIRASPORED:Rendić, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski kipari|Rendić, Ivan]]
[[Kategorija:Životopisi, Imotski]]
[[Kategorija:Životopisi, Brač]]
[[Kategorija:Životopisi, Trst]]

Ivan Rendić - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 00:32, 10. srpanj 2026.

Suradnik10 u (test) 00:32, 10. srpanj 2026.

Suradnik10 u (test) 00:31, 10. srpanj 2026.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''