WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T11:44:58Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ivan Očak'''-->~~'''Ivan Očak''', ([[Vrdnik]], [[2. siječnja]] [[1920.]] – [[Zagreb]], [[24. ožujka]] [[1994.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[povjesničar]].		'''Ivan Očak''', ([[Vrdnik]], [[2. siječnja]] [[1920.]] – [[Zagreb]], [[24. ožujka]] [[1994.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[povjesničar]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T05:58:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Ivan Očak''', ([[Vrdnik]], [[2. siječnja]] [[1920.]] – [[Zagreb]], [[24. ožujka]] [[1994.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]].

== Životopis ==
Ivan Očak rođen je u Vrdniku 1920. godine. Osnovnu školu počeo je u Vrdniku a završio u Zagrebu. Srednju obrtno-industrijsku školu i dva razreda Trgovačke akademije polazio je i završio u Zagrebu.<ref name="Krležijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1954 Očak, Ivan], krlezijana.lzmk.hr, pristupljeno 14. listopada 2017.</ref>

[[1941.]] godine je pristupio je [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskom pokretu]]. Nakon ranjavanja 1943. bio upućen na liječenje u Moskvu, gdje je [[1953.]] godine diplomirao povijest na Državnome sveučilištu Lomonosov, te do [[1972.]] godine radi pri Katedri za povijest Južnih i Zapadnih Slavena u Moskvi.<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=44696 Očak, Ivan], enciklopedija.hr, pristupljeno 14. listopada 2017.</ref> Doktorirao je povijesne znanosti [[1971.]] godine disertacijom ''Borba jugoslavenskih internacionalista za ideje Oktobra u Jugoslaviji 1918-1921''.<ref name="Krležijana"/> Nakon objavljivanja svojih rezultata arhivskih istraživanja i kontakata s preživjelim svjedocima o sudbinama nestalih u staljinskim čistkama bio je, [[21. rujna]] 1972. godine, uhićen u Moskvi, višekratno saslušavan i u listopadu iste godine proglašen nepoželjnom osobom.<ref name="Krležijana"/> Nakon povratka u Hrvatsku, u rujnu [[1973.]] godine, bavi se publicističkim i znanstvenim radom. Od [[1980.]] do [[1991.]] godine radi kao znanstveni savjetnik u Zavodu za hrvatsku povijest pri Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od [[1988.]] do [[1994.]] godine predaje je arhivistiku na Odsjeku za informatiku.

U svome povjesničarskome radu osobito se bavio vezama [[Rusija|Rusije]] i južnoslavenskih naroda u drugoj polovici [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref name="he"/> Proučavao je sudbine ljudi s prostora bivše Jugoslavije, koji su sudjelovali u [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji 1917. godine]]. U nizu rasprava i monografija pisao je o istaknutim predstavnicima radničkog i komunističkog pokreta i njihovu političkom djelovanju, tako o [[Rade Končar|Radi Končaru]] (1976.), [[Vladimir Ćopić|Vladimiru Ćopiću]] (1980.), [[Miroslav Krleža|Miroslavu Krleži]] (1982.), [[Pavle Gregorić|Pavlu Gregoriću]] (1982.), [[Stjepan Cvijić|Stjepanu]] i [[Đuro Cvijić|Đuri Cvijiću]] (1982.), [[Josip Čižinski|Milanu Gorkiću - Josipu Čižinskom]] (1988.).

== Djela ==
Nepotpun popis:
* ''Jugosloveni u Oktobru'', Narodna knjiga, Beograd, 1967.
* ''O Jugoslavenima u bjelogardejskim jedinicama u Rusiji za vrijeme građanskog rata: (1918-1920)'', Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1974.
* ''U borbi za ideje Oktobra: jugoslavenski povratnici iz sovjetske Rusije: (1918–1921)'', Stvarnost, Zagreb, 1976.
* ''Končar: sekretar partije'', Alfa, Zagreb, 1976. (suautor Jovo Popović)<ref name="he"/>
* ''Barabaš'', Kajkavsko spravišče, Zagreb, 1978.
* ''Jugoslavenski oktobarci: likovi i sudbine'', Školska knjiga, Zagreb, 1979.
* ''Vojnik revolucije: život i rad Vladimira Ćopića'', Spektar, Zagreb, 1980.
* ''Tito-Krleža, prijeratni susreti'', Kajkavsko spravišče, Zagreb 1981.
* ''Braća Cvijići'', Spektar-Globus, Zagreb, 1982.
* ''Krleža-Partija: (Miroslav Krleža u radničkom i komunističkom pokretu 1917-1941)'', Spektar, Zagreb, 1982.
* ''Pavle Gregorić-Brzi: građa za biografiju'', Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, 1982.
* ''Jugoslavenski emigranti iz Amerike u Sovjetskom Savezu: (između dva rata)'', Spektar, Zagreb, 1985.
* ''Gorkić: život, rad i pogibija'', Globus, Zagreb, 1988.
* ''Afera Diamantstein: prvi antikomunistički proces u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca (1919)'', Naprijed, Zagreb, 1988.
* ''Hrvatsko-ruske veze: druga polovica XIX. i početak XX. stoljeća'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [[Dragutin Pavličević]], ''Uz 70. godišnjicu života Ivana Očaka (Bibliografija radova dra Ivana Očaka)'' // ''Journal of the Institute of Croatian History'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=4492 sv. 23, br. 1, Listopad 1990.], str. 359. - 361., {{Hrčak|id=86642}}

{{GLAVNIRASPORED:Očak, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Povijest 1945. – 1989.]]

{{mrva-
|slika=
|govori o=
}}

Ivan Očak - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica