Ivan Musić - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:41:47Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:41
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ivan Musić'''-->[[Slika:Don Ivan Musić 6.jpg\|minijatura\|desno\|150px\|don Ivan Musić]]~~
	'''Ivan Musić''' ([[Klobuk (Ljubuški, BiH)\|Klobuk]], [[Ljubuški]], [[24. prosinca]] [[1848.]] – [[Beograd]], [[1888.]]) – [[Hrvatska\|hrvatski]] [[Rimokatoličanstvo\|katolički]] [[svećenik]], vojvoda, vođa [[Hercegovački ustanak 1875.\|ustanka]] protiv Osmanlija.

	Rodio se u selu Klobuk kraj Ljubuškog [[1848.]] godine. Uz pomoć ujaka fra [[Anđeo Kraljević\|Anđela Kraljevića]], koji je bio [[biskup]], školovao se kao franjevački novak u [[Široki Brijeg\|Širokom Brijegu]]. Uzeo je redovničko ime Šimun. Ubrzo je otišao na studij medicine u [[Istanbul]]u, ali je umjesto toga završio bogosloviju u [[Mađarska\|mađarskom]] gradu [[Ostrogon]]u.

	[[Hercegovački ustanak 1875.\|U lipnju 1875. predvodio je ustanak Hrvata]] protiv Turaka [[Osmanlije\|Osmanlija]] u [[Gabela\|Gabeli]] na [[Neretva\|Neretvi]]. Pobijedio je Turke u dvije bitke. Njegovom zaslugom dio [[Hercegovina\|Hercegovine]] postao je [[Vojvodina Donja Hercegovina\|slobodno područje]]. Izabran je za vojvodu donje Hercegovine. Njegove pobjede znatno su pridonijele da se na [[Berlinski kongres\|Berlinskom kongresu]] [[1878.]] [[BiH]] dade na upravu Austro-Ugarskoj. <ref>http://www.don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=50&Itemid=58</ref>

	Odbio je nagrade i počasti. Priželjkivalo se da opet radi kao svećenik, no on je neočekivano otišao u Crnu Goru s Cvijetom Vukasović-Kuduz iz [[Stolac (BiH)\|Stoca]], a nakon toga u [[Beograd]]. Tamo je radio u pošti te kao policijski komesar i tumač. Umro je u Beogradu [[1888.]] godine.

	~~Smatra se, jednim od najznačnijih [[Hrvati u Bosni i Hercegovini\|Hrvata]] iz BIH u [[19. stoljeće\|19. stoljeću]]. Imao je dobro obrazovanje, bio je pravedan, kulturan i milosrdan.~~

	Po njemu je nazvana udruga koja promiče njegov život i djelovanje. Na mjestu njegove rodne [[kuća\|kuće]] otkrivena je spomen-ploča. Po njemu je nazvana ulica u Ljubuškom. U Kiseljaku se priprema otkrivanje spomenika i davanje imena ulici don Ivana Musića. O njemu je snimljen [[dokumentarni film]] [[2005.]] godine, povodom 130. godišnjice Hercegovačkog ustanka.
	Snimila ga je HTV Mostar. U filmu su sudjelovali dr. sc. don [[Ivica Puljić]], prof. dr. sc. fra [[Andrija Nikić]] i [[Stanislav Vukorep]] iz Čapljine.<ref>[http://www.don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=48&Itemid=55 Udruga "Vojvoda don Ivan Musić"] ''Djelatnosti i ciljevi''. Zadnje ažuriranje 7. prosinca 2008. (pristupljeno 17. srpnja 2017.)</ref>

	~~<!-- provjeriti~~
	Kći Ivana Musića, [[Delfa Ivanić]] (jedna od osnivačica [[Kolo srpskih sestara]]), rekla je da je njezin otac prešao na pravoslavlje u Srbiji i da se prethodno osjećao kao [[Srbi\|Srbin]] katoličke vjere:<ref>{{Citiranje knjige\|last=Milanović\|first=Jasmina\|authorlink=\|title=DELFA IVANIĆ, USPOMENE\|year=2012\|url=\|publisher=INSTITUT ZA SAVREMENU ISTORIJU\|pages=42\|location=Beograd\|isbn=978-86-7403-172-8}}</ref> "''Kada je došao u Srbiju godine 1881. godine, pravoslavlje je prihvatio krsnom svetkovinom Petrovdanom - danom kada je položio ustaničku i vojvodsku zakletvu na oltaru u srpskom [[Manastir Zavala\|manastiru Zavala]], u [[Popovo polje\|Popovom polju]], u donjoj Hercegovini, u nazočnosti svojih vjernih ustanika''." Njegova je kći govorila o obiteljskoj tradiciji, da su Musići potomci nećaka kneza [[Knez Lazar\|Lazara Hrebeljanovića]].<ref>{{Citiranje knjige\|last=Milanović\|first=Jasmina\|authorlink=\|title=DELFA IVANIĆ, USPOMENE\|year=2012\|url=\|publisher=INSTITUT ZA SAVREMENU ISTORIJU\|pages=5-6\|location=Beograd\|isbn=978-86-7403-172-8}}</ref>
	~~-->~~

	~~== Izvori ==~~
	~~{{izvori}}~~

	~~== Vidi još ==~~
	* [[Hercegovački ustanak 1875.]]
	* [[Vojvodina Donja Hercegovina]]

	~~== Vanjske poveznice ==~~
	*[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42543 Musić, Ivan] (Hrvatska enciklopedija)
	*[http://vojnapovijest.vecernji.hr/broj-52-vp/hercegovacki-ustanak-1875-godine-1014833 Hercegovački ustanak 1875. godine] (Vojna povijest Večernjeg lista)
	*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040529/bih03.asp Don Ivica Puljić: Turci su bili potučeni u Gabeli] Slobodna Dalmacija (objavljeno 29. svibnja 2004., pristupljeno 17. travnja 2017.)
	*[http://kamenjar.com/ustanak-don-ivana-musica/ Kamenjar.com] Ivo Lučić: ''Ustanak don Ivana Musića'' 18. lipnja 2015.
	*[http://kamenjar.com/hercegovacki-ustanak-1875-1878/ Kamenjar.com] K. Kraljević: ''Hercegovački ustanak (1875-1878)'' 18. lipnja 2015.

	~~{{GLAVNIRASPORED:Musić, Ivan}}~~
	~~[[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]]~~
	~~[[Kategorija:Životopisi, Ljubuški]]~~
	~~[[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]]~~
	~~[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]~~

Suradnik10 u (test) 04:36, 1. kolovoz 2023.

2023-08-01T04:36:15Z

←Starija inačica		Inačica od 1. kolovoz 2023. u 04:36
Redak 13:		Redak 13:
	Snimila ga je HTV Mostar. U filmu su sudjelovali dr. sc. don [[Ivica Puljić]], prof. dr. sc. fra [[Andrija Nikić]] i [[Stanislav Vukorep]] iz Čapljine.<ref>[http://www.don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=48&Itemid=55 Udruga "Vojvoda don Ivan Musić"] ''Djelatnosti i ciljevi''. Zadnje ažuriranje 7. prosinca 2008. (pristupljeno 17. srpnja 2017.)</ref>		Snimila ga je HTV Mostar. U filmu su sudjelovali dr. sc. don [[Ivica Puljić]], prof. dr. sc. fra [[Andrija Nikić]] i [[Stanislav Vukorep]] iz Čapljine.<ref>[http://www.don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=48&Itemid=55 Udruga "Vojvoda don Ivan Musić"] ''Djelatnosti i ciljevi''. Zadnje ažuriranje 7. prosinca 2008. (pristupljeno 17. srpnja 2017.)</ref>

			<!-- provjeriti
	Kći Ivana Musića, [[Delfa Ivanić]] (jedna od osnivačica [[Kolo srpskih sestara]]), rekla je da je njezin otac prešao na pravoslavlje u Srbiji i da se prethodno osjećao kao [[Srbi\|Srbin]] katoličke vjere:<ref>{{Citiranje knjige\|last=Milanović\|first=Jasmina\|authorlink=\|title=DELFA IVANIĆ, USPOMENE\|year=2012\|url=\|publisher=INSTITUT ZA SAVREMENU ISTORIJU\|pages=42\|location=Beograd\|isbn=978-86-7403-172-8}}</ref> "''Kada je došao u Srbiju godine 1881. godine, pravoslavlje je prihvatio krsnom svetkovinom Petrovdanom - danom kada je položio ustaničku i vojvodsku zakletvu na oltaru u srpskom [[Manastir Zavala\|manastiru Zavala]], u [[Popovo polje\|Popovom polju]], u donjoj Hercegovini, u nazočnosti svojih vjernih ustanika''." Njegova je kći govorila o obiteljskoj tradiciji, da su Musići potomci nećaka kneza [[Knez Lazar\|Lazara Hrebeljanovića]].<ref>{{Citiranje knjige\|last=Milanović\|first=Jasmina\|authorlink=\|title=DELFA IVANIĆ, USPOMENE\|year=2012\|url=\|publisher=INSTITUT ZA SAVREMENU ISTORIJU\|pages=5-6\|location=Beograd\|isbn=978-86-7403-172-8}}</ref>		Kći Ivana Musića, [[Delfa Ivanić]] (jedna od osnivačica [[Kolo srpskih sestara]]), rekla je da je njezin otac prešao na pravoslavlje u Srbiji i da se prethodno osjećao kao [[Srbi\|Srbin]] katoličke vjere:<ref>{{Citiranje knjige\|last=Milanović\|first=Jasmina\|authorlink=\|title=DELFA IVANIĆ, USPOMENE\|year=2012\|url=\|publisher=INSTITUT ZA SAVREMENU ISTORIJU\|pages=42\|location=Beograd\|isbn=978-86-7403-172-8}}</ref> "''Kada je došao u Srbiju godine 1881. godine, pravoslavlje je prihvatio krsnom svetkovinom Petrovdanom - danom kada je položio ustaničku i vojvodsku zakletvu na oltaru u srpskom [[Manastir Zavala\|manastiru Zavala]], u [[Popovo polje\|Popovom polju]], u donjoj Hercegovini, u nazočnosti svojih vjernih ustanika''." Njegova je kći govorila o obiteljskoj tradiciji, da su Musići potomci nećaka kneza [[Knez Lazar\|Lazara Hrebeljanovića]].<ref>{{Citiranje knjige\|last=Milanović\|first=Jasmina\|authorlink=\|title=DELFA IVANIĆ, USPOMENE\|year=2012\|url=\|publisher=INSTITUT ZA SAVREMENU ISTORIJU\|pages=5-6\|location=Beograd\|isbn=978-86-7403-172-8}}</ref>
			-->

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T13:20:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 13:20
Redak 13:		Redak 13:
	Snimila ga je HTV Mostar. U filmu su sudjelovali dr. sc. don [[Ivica Puljić]], prof. dr. sc. fra [[Andrija Nikić]] i [[Stanislav Vukorep]] iz Čapljine.<ref>[http://www.don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=48&Itemid=55 Udruga "Vojvoda don Ivan Musić"] ''Djelatnosti i ciljevi''. Zadnje ažuriranje 7. prosinca 2008. (pristupljeno 17. srpnja 2017.)</ref>		Snimila ga je HTV Mostar. U filmu su sudjelovali dr. sc. don [[Ivica Puljić]], prof. dr. sc. fra [[Andrija Nikić]] i [[Stanislav Vukorep]] iz Čapljine.<ref>[http://www.don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=48&Itemid=55 Udruga "Vojvoda don Ivan Musić"] ''Djelatnosti i ciljevi''. Zadnje ažuriranje 7. prosinca 2008. (pristupljeno 17. srpnja 2017.)</ref>

	Kći Ivana Musića, [[Delfa Ivanić]] (jedna od osnivačica [[Kolo srpskih sestara]]), rekla je da je njezin otac prešao na pravoslavlje u Srbiji i da se prethodno osjećao kao [[Srbi\|Srbin]] katoličke vjere:<ref>{{~~Cite book~~\|last=Milanović\|first=Jasmina\|authorlink=\|title=DELFA IVANIĆ, USPOMENE\|year=2012\|url=\|publisher=INSTITUT ZA SAVREMENU ISTORIJU\|pages=42\|location=Beograd\|isbn=978-86-7403-172-8}}</ref> "''Kada je došao u Srbiju godine 1881. godine, pravoslavlje je prihvatio krsnom svetkovinom Petrovdanom - danom kada je položio ustaničku i vojvodsku zakletvu na oltaru u srpskom [[Manastir Zavala\|manastiru Zavala]], u [[Popovo polje\|Popovom polju]], u donjoj Hercegovini, u nazočnosti svojih vjernih ustanika''." Njegova je kći govorila o obiteljskoj tradiciji, da su Musići potomci nećaka kneza [[Knez Lazar\|Lazara Hrebeljanovića]].<ref>{{~~Cite book~~\|last=Milanović\|first=Jasmina\|authorlink=\|title=DELFA IVANIĆ, USPOMENE\|year=2012\|url=\|publisher=INSTITUT ZA SAVREMENU ISTORIJU\|pages=5-6\|location=Beograd\|isbn=978-86-7403-172-8}}</ref>		Kći Ivana Musića, [[Delfa Ivanić]] (jedna od osnivačica [[Kolo srpskih sestara]]), rekla je da je njezin otac prešao na pravoslavlje u Srbiji i da se prethodno osjećao kao [[Srbi\|Srbin]] katoličke vjere:<ref>{{Citiranje knjige\|last=Milanović\|first=Jasmina\|authorlink=\|title=DELFA IVANIĆ, USPOMENE\|year=2012\|url=\|publisher=INSTITUT ZA SAVREMENU ISTORIJU\|pages=42\|location=Beograd\|isbn=978-86-7403-172-8}}</ref> "''Kada je došao u Srbiju godine 1881. godine, pravoslavlje je prihvatio krsnom svetkovinom Petrovdanom - danom kada je položio ustaničku i vojvodsku zakletvu na oltaru u srpskom [[Manastir Zavala\|manastiru Zavala]], u [[Popovo polje\|Popovom polju]], u donjoj Hercegovini, u nazočnosti svojih vjernih ustanika''." Njegova je kći govorila o obiteljskoj tradiciji, da su Musići potomci nećaka kneza [[Knez Lazar\|Lazara Hrebeljanovića]].<ref>{{Citiranje knjige\|last=Milanović\|first=Jasmina\|authorlink=\|title=DELFA IVANIĆ, USPOMENE\|year=2012\|url=\|publisher=INSTITUT ZA SAVREMENU ISTORIJU\|pages=5-6\|location=Beograd\|isbn=978-86-7403-172-8}}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T06:35:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:Don Ivan Musić 6.jpg|minijatura|desno|150px|don Ivan Musić]]
'''Ivan Musić''' ([[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuk]], [[Ljubuški]], [[24. prosinca]] [[1848.]] – [[Beograd]], [[1888.]]) – [[Hrvatska|hrvatski]] [[Rimokatoličanstvo|katolički]] [[svećenik]], vojvoda, vođa [[Hercegovački ustanak 1875.|ustanka]] protiv Osmanlija.

Rodio se u selu Klobuk kraj Ljubuškog [[1848.]] godine. Uz pomoć ujaka fra [[Anđeo Kraljević|Anđela Kraljevića]], koji je bio [[biskup]], školovao se kao franjevački novak u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Uzeo je redovničko ime Šimun. Ubrzo je otišao na studij medicine u [[Istanbul]]u, ali je umjesto toga završio bogosloviju u [[Mađarska|mađarskom]] gradu [[Ostrogon]]u.

[[Hercegovački ustanak 1875.|U lipnju 1875. predvodio je ustanak Hrvata]] protiv Turaka [[Osmanlije|Osmanlija]] u [[Gabela|Gabeli]] na [[Neretva|Neretvi]]. Pobijedio je Turke u dvije bitke. Njegovom zaslugom dio [[Hercegovina|Hercegovine]] postao je [[Vojvodina Donja Hercegovina|slobodno područje]]. Izabran je za vojvodu donje Hercegovine. Njegove pobjede znatno su pridonijele da se na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] [[1878.]] [[BiH]] dade na upravu Austro-Ugarskoj. <ref>http://www.don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=50&Itemid=58</ref>

Odbio je nagrade i počasti. Priželjkivalo se da opet radi kao svećenik, no on je neočekivano otišao u Crnu Goru s Cvijetom Vukasović-Kuduz iz [[Stolac (BiH)|Stoca]], a nakon toga u [[Beograd]]. Tamo je radio u pošti te kao policijski komesar i tumač. Umro je u Beogradu [[1888.]] godine.

Smatra se, jednim od najznačnijih [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]] iz BIH u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Imao je dobro obrazovanje, bio je pravedan, kulturan i milosrdan.

Po njemu je nazvana udruga koja promiče njegov život i djelovanje. Na mjestu njegove rodne [[kuća|kuće]] otkrivena je spomen-ploča. Po njemu je nazvana ulica u Ljubuškom. U Kiseljaku se priprema otkrivanje spomenika i davanje imena ulici don Ivana Musića. O njemu je snimljen [[dokumentarni film]] [[2005.]] godine, povodom 130. godišnjice Hercegovačkog ustanka.
Snimila ga je HTV Mostar. U filmu su sudjelovali dr. sc. don [[Ivica Puljić]], prof. dr. sc. fra [[Andrija Nikić]] i [[Stanislav Vukorep]] iz Čapljine.<ref>[http://www.don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=48&Itemid=55 Udruga "Vojvoda don Ivan Musić"] ''Djelatnosti i ciljevi''. Zadnje ažuriranje 7. prosinca 2008. (pristupljeno 17. srpnja 2017.)</ref>

Kći Ivana Musića, [[Delfa Ivanić]] (jedna od osnivačica [[Kolo srpskih sestara]]), rekla je da je njezin otac prešao na pravoslavlje u Srbiji i da se prethodno osjećao kao [[Srbi|Srbin]] katoličke vjere:<ref>{{Cite book|last=Milanović|first=Jasmina|authorlink=|title=DELFA IVANIĆ, USPOMENE|year=2012|url=|publisher=INSTITUT ZA SAVREMENU ISTORIJU|pages=42|location=Beograd|isbn=978-86-7403-172-8}}</ref> "''Kada je došao u Srbiju godine 1881. godine, pravoslavlje je prihvatio krsnom svetkovinom Petrovdanom - danom kada je položio ustaničku i vojvodsku zakletvu na oltaru u srpskom [[Manastir Zavala|manastiru Zavala]], u [[Popovo polje|Popovom polju]], u donjoj Hercegovini, u nazočnosti svojih vjernih ustanika''." Njegova je kći govorila o obiteljskoj tradiciji, da su Musići potomci nećaka kneza [[Knez Lazar|Lazara Hrebeljanovića]].<ref>{{Cite book|last=Milanović|first=Jasmina|authorlink=|title=DELFA IVANIĆ, USPOMENE|year=2012|url=|publisher=INSTITUT ZA SAVREMENU ISTORIJU|pages=5-6|location=Beograd|isbn=978-86-7403-172-8}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi još ==
* [[Hercegovački ustanak 1875.]]
* [[Vojvodina Donja Hercegovina]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42543 Musić, Ivan] (Hrvatska enciklopedija)
*[http://vojnapovijest.vecernji.hr/broj-52-vp/hercegovacki-ustanak-1875-godine-1014833 Hercegovački ustanak 1875. godine] (Vojna povijest Večernjeg lista)
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040529/bih03.asp Don Ivica Puljić: Turci su bili potučeni u Gabeli] Slobodna Dalmacija (objavljeno 29. svibnja 2004., pristupljeno 17. travnja 2017.)
*[http://kamenjar.com/ustanak-don-ivana-musica/ Kamenjar.com] Ivo Lučić: ''Ustanak don Ivana Musića'' 18. lipnja 2015.
*[http://kamenjar.com/hercegovacki-ustanak-1875-1878/ Kamenjar.com] K. Kraljević: ''Hercegovački ustanak (1875-1878)'' 18. lipnja 2015.

{{GLAVNIRASPORED:Musić, Ivan}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]]
[[Kategorija:Životopisi, Ljubuški]]
[[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]]
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]