Ivan Martinac - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:39, 1. rujan 2025.

2025-09-01T02:39:52Z

←Starija inačica		Inačica od 1. rujan 2025. u 02:39
Redak 37:		Redak 37:

	U ranim godinama postao je legenda neprofesijskog filma, te autor čiji se naslovi vrte po prestižnim programima svjetske filmske avangarde. Odmah prvim radovima najavio se kao underground poetike, kontemplativna stila i stroge forme, a te su osobine odlikovale filmove realizirane u njegovu 'matičnom' kinoklubu Split te u profesionalnoj produkciji. Primjer tog su trilogija 'Suncokreti' ('Preludij', 'Trakavica i Avantira', 'Moja gospođa', 1960.) i 'Rondo' (1962.). Objavio je desetak knjiga poezije, snimio sedamdesetak [[kratki film\|kratkih filmova]] i jedan [[cjelovečernji film]].		U ranim godinama postao je legenda neprofesijskog filma, te autor čiji se naslovi vrte po prestižnim programima svjetske filmske avangarde. Odmah prvim radovima najavio se kao underground poetike, kontemplativna stila i stroge forme, a te su osobine odlikovale filmove realizirane u njegovu 'matičnom' kinoklubu Split te u profesionalnoj produkciji. Primjer tog su trilogija 'Suncokreti' ('Preludij', 'Trakavica i Avantira', 'Moja gospođa', 1960.) i 'Rondo' (1962.). Objavio je desetak knjiga poezije, snimio sedamdesetak [[kratki film\|kratkih filmova]] i jedan [[cjelovečernji film]].
	Od toga mu je oko pedeset filmova potpuno auktorsko ostvarenje. Početna faza snimanja mu je "beogradska", što je u svezi sa studijem arhitekture. Splitski dišpet donio mu je tijekom te faze međunarodno priznanje. Beogradski su ~~kinoamateri~~ tvrdili da se "u splitskom kino klubu uglavnom jede i pije", što i nije bilo daleko od istine, ali povrijeđeni ponos i dišpet učinio je svoje te je 1960. godine snimio svoj prvi "splitski" film ''Meštrović (Egzaltacija materije)'' kojim je polučio uspjeh. Na međunarodnome filmskom festivalu u Beču dobio je brončanu plaketu [[UNICA]]-e, prvo međunarodnog priznanje koje je dobila ondašnja amaterska kinematografija u Jugoslaviji. Od 1964. godine Ivan Martinac ponio je naslov "majstora amaterskog filma" koju mu je dodijelio [[Foto-kino savez Jugoslavije]].<ref name=Dunat/>{{is\|132}}		Od toga mu je oko pedeset filmova potpuno auktorsko ostvarenje. Početna faza snimanja mu je "beogradska", što je u svezi sa studijem arhitekture. Splitski dišpet donio mu je tijekom te faze međunarodno priznanje. Beogradski su [[kinoamater]]i tvrdili da se "''u splitskom kino klubu uglavnom jede i pije''", što i nije bilo daleko od istine, ali povrijeđeni ponos i dišpet učinio je svoje te je 1960. godine snimio svoj prvi "splitski" film ''Meštrović (Egzaltacija materije)'' kojim je polučio uspjeh. Na međunarodnome filmskom festivalu u Beču dobio je brončanu plaketu [[UNICA]]-e, prvo međunarodnog priznanje koje je dobila ondašnja amaterska kinematografija u Jugoslaviji. Od 1964. godine Ivan Martinac ponio je naslov "majstora amaterskog filma" koju mu je dodijelio [[Foto-kino savez Jugoslavije]].<ref name=Dunat/>{{is\|132}}

	Kroz Martinca i u Martinčevim djelima odiše rodni Split, "Sve je uvjetovano i dano samim Splitom. I gradom i ljudima...Martinac je čvrsto svoje noge zabetonirao u Split i ne može, i ne želi, i neće dopustiti ni jednoj mehaničkoj ili ljudskoj sili da pokuša nadvladati idealan spoj njegove vezanosti za grad i perfekcionističke scenografije cijeloga njegova opusa. " Zahvaljujući Martincu, rodni mu je grad preko njega i ostalih filmaša splitske škole [[alternativni film\|alternativnog filma]] postao jednim od najsnimanijih gradova na svijetu. Tu su filmovi: [[Monolog o Splitu (1962.)]], [[Grad se nastavlja (1976.)]], [[Kuća na pijesku (1985.)]], [[Grad u sivom (1992.)]]. <ref>Zdravko Mustać: [http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=735 ''In memoriam: Ivan Martinac (1938 – 2005) ''] [[Zapis (bilten)\|Zapis]], bilten Hrvatskoga filmskog saveza br. 51/2005. Pristupljeno 11. travnja 2020.</ref> Većina je Martinčevih filmova neraskidivo u svezi sa splitskom filmskom zajednicom i Splitom, sa kulturnim tradicijama i vizualnim (npr. arhitektonskim) strukturama grada Splita, zbog čega je Martinčev opus zanimljiv segment hrvatske filmske povijesti.<ref name=Dunat/>{{is\|131}}		Kroz Martinca i u Martinčevim djelima odiše rodni Split, "Sve je uvjetovano i dano samim Splitom. I gradom i ljudima...Martinac je čvrsto svoje noge zabetonirao u Split i ne može, i ne želi, i neće dopustiti ni jednoj mehaničkoj ili ljudskoj sili da pokuša nadvladati idealan spoj njegove vezanosti za grad i perfekcionističke scenografije cijeloga njegova opusa. " Zahvaljujući Martincu, rodni mu je grad preko njega i ostalih filmaša splitske škole [[alternativni film\|alternativnog filma]] postao jednim od najsnimanijih gradova na svijetu. Tu su filmovi: [[Monolog o Splitu (1962.)]], [[Grad se nastavlja (1976.)]], [[Kuća na pijesku (1985.)]], [[Grad u sivom (1992.)]]. <ref>Zdravko Mustać: [http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=735 ''In memoriam: Ivan Martinac (1938 – 2005) ''] [[Zapis (bilten)\|Zapis]], bilten Hrvatskoga filmskog saveza br. 51/2005. Pristupljeno 11. travnja 2020.</ref> Većina je Martinčevih filmova neraskidivo u svezi sa splitskom filmskom zajednicom i Splitom, sa kulturnim tradicijama i vizualnim (npr. arhitektonskim) strukturama grada Splita, zbog čega je Martinčev opus zanimljiv segment hrvatske filmske povijesti.<ref name=Dunat/>{{is\|131}}

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:37:21Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ivan Martinac'''-->~~{{Filmski umjetnik		{{Filmski umjetnik
	\|ime = Ivan Martinac		\|ime = Ivan Martinac
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T10:16:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Filmski umjetnik
|ime = Ivan Martinac
|slika =
|veličina = 230px
|opis slike =
|rodno ime =
|pseudonim =
|rođenje = [[28. ožujka]] [[film u 1938.|1938.]]
|mjesto rođenja = [[Split]], [[Hrvatska]]
|smrt = [[4. rujna]] [[film u 2005.|2005.]]
|mjesto smrti = [[Split]], [[Hrvatska]]
|zanimanje = redatelj, scenarist, montažer, produkcijski dizajner
|godine rada = 1960. — 2005.
|web = www.ivanmartinac.com
|supruga =
|suprug =
|važnije uloge =
|važniji filmovi = Meštrović (Egzaltacija materije)
|oscar =
|emmy =
|tony =
|zlatni globus =
|bafta =
|cesar =
|goya =
|afi =
|olivier =
|saturn =
|ostale_nagrade =
}}
'''Ivan Martinac''' ([[Split]], [[28. ožujka]] [[film u 1938.|1938.]] — [[Split]], [[4. rujna]] [[film u 2005.|2005.]]), hrvatski [[filmski redatelj]], [[filmski scenarist|scenarist]],<ref name=imdb>(eng.) [https://www.imdb.com/name/nm0553256/?ref_=fn_al_nm_1 ''Ivan Martinac''] na IMDB-u. Pristupljeno 11. travnja 2020.</ref> [[montažer]], [[produkcijski dizajner]],[[pjesnik]] i kino pedagog

== Životopis ==
Rodio se je u Splitu 1938. godine. Dok je studirao arhitekturu u Beogradu, počeo je snimati filmove prema vlastitim scenarijima. Nastavio je u Kinoklubu Split i u produkciji profesionalnih filmskih kuća. Velike stvarateljske energije, britkih misliju, nadahnjujući za suradnike, poticao je na bavljenje filmom i na stvaranje generacije splitskih kreativaca okupljenih oko [[Kino klub Split|Kinokluba Split]]. Svestrani umjetnik i intelektualac s naslovom 'majstora eksperimentalnog filma'.
Arhitektonska naobrazba utjecala mu je na rad, pa je gledatelj dojma da Martincu montažom češće upravljaju izražajna sredstva kao što su ritam, kompozicija, linija, ploha, boja, struktura, a ne logika zbivanja ili pravila filmskoga plana. Martinčev osnovni element filma je kvadrat, sličica, a ne kadar ili zbivanje u kadru.<ref name=Dunat/>{{is|133}}

U ranim godinama postao je legenda neprofesijskog filma, te autor čiji se naslovi vrte po prestižnim programima svjetske filmske avangarde. Odmah prvim radovima najavio se kao underground poetike, kontemplativna stila i stroge forme, a te su osobine odlikovale filmove realizirane u njegovu 'matičnom' kinoklubu Split te u profesionalnoj produkciji. Primjer tog su trilogija 'Suncokreti' ('Preludij', 'Trakavica i Avantira', 'Moja gospođa', 1960.) i 'Rondo' (1962.). Objavio je desetak knjiga poezije, snimio sedamdesetak [[kratki film|kratkih filmova]] i jedan [[cjelovečernji film]].
Od toga mu je oko pedeset filmova potpuno auktorsko ostvarenje. Početna faza snimanja mu je "beogradska", što je u svezi sa studijem arhitekture. Splitski dišpet donio mu je tijekom te faze međunarodno priznanje. Beogradski su kinoamateri tvrdili da se "u splitskom kino klubu uglavnom jede i pije", što i nije bilo daleko od istine, ali povrijeđeni ponos i dišpet učinio je svoje te je 1960. godine snimio svoj prvi "splitski" film ''Meštrović (Egzaltacija materije)'' kojim je polučio uspjeh. Na međunarodnome filmskom festivalu u Beču dobio je brončanu plaketu [[UNICA]]-e, prvo međunarodnog priznanje koje je dobila ondašnja amaterska kinematografija u Jugoslaviji. Od 1964. godine Ivan Martinac ponio je naslov "majstora amaterskog filma" koju mu je dodijelio [[Foto-kino savez Jugoslavije]].<ref name=Dunat/>{{is|132}}

Kroz Martinca i u Martinčevim djelima odiše rodni Split, "Sve je uvjetovano i dano samim Splitom. I gradom i ljudima...Martinac je čvrsto svoje noge zabetonirao u Split i ne može, i ne želi, i neće dopustiti ni jednoj mehaničkoj ili ljudskoj sili da pokuša nadvladati idealan spoj njegove vezanosti za grad i perfekcionističke scenografije cijeloga njegova opusa. " Zahvaljujući Martincu, rodni mu je grad preko njega i ostalih filmaša splitske škole [[alternativni film|alternativnog filma]] postao jednim od najsnimanijih gradova na svijetu. Tu su filmovi: [[Monolog o Splitu (1962.)]], [[Grad se nastavlja (1976.)]], [[Kuća na pijesku (1985.)]], [[Grad u sivom (1992.)]]. <ref>Zdravko Mustać: [http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=735 ''In memoriam: Ivan Martinac (1938 – 2005) ''] [[Zapis (bilten)|Zapis]], bilten Hrvatskoga filmskog saveza br. 51/2005. Pristupljeno 11. travnja 2020.</ref> Većina je Martinčevih filmova neraskidivo u svezi sa splitskom filmskom zajednicom i Splitom, sa kulturnim tradicijama i vizualnim (npr. arhitektonskim) strukturama grada Splita, zbog čega je Martinčev opus zanimljiv segment hrvatske filmske povijesti.<ref name=Dunat/>{{is|131}}

Najistaknutija Martinčeva ostvarenja ('Monolog o Splitu', '[[Armagedon ili kraj (1964.)]]', '[[Mrtvi dan (1965.)]]', '[[Fokus (1967.)]]', '[[Sve ili ništa (1968.)]]') pomno su montažno ritmizirane poetske refleksije o životu i smrti, prostoru i vremenu, a istodobno strukturalna traganja za 'čistim filmom', koja nastavlja i u cjelovečernjem djelu, '[[film stanja|filmu stanja]]' 'Kuća na pijesku' (1985.).

Zaljubljen u film, osobito u djelo [[Luc Besson|Bressona]] i Dreyera, uspoređivan s Antonionijem i drugim europskim modernistima, hvaljen i nagrađivan, ali katkada nedovoljno shvaćen u vlastitoj zemlji, iznimno cijenjen u inozemstvu, Martinac je svome Splitu, kojemu je bio najvjerniji portretist, i hrvatskome filmu, gdje ga je pratio glas osebujnoga filmskoga genija i mislioca, ostavio opus neprocjenjive umjetničke vrijednosti.

1981. Jedan je od najistaknutijih i najvidljivijih filmskih kritičara, ujedno i vodeći specijalist za one nedominantne filmske vrste: [[animacija|animaciju]] i [[dokumentarac]].



O Martincu je napravljena istoimena monografija povodom 41. obljetnice filmskog stvarateljstva (1960. - 2001.).<ref name=Čelan>[[Joško Čelan]]: [http://www.ivanmartinac.com/wp-content/uploads/2016/06/Stvaranje-kao-otkupljenje-Jos%CC%8Cko-C%CC%8Celan-2005..pdf ''Stvaranje kao otkupljenje''] Slobodna Dalmacija./Ivanmartinac.com. Pristupljeno 11. travnja 2020.</ref>

== Filmografija ==
Izbor iz filmova:<ref name=imdb/><ref name=Mustać>Zdravko Mustać: [http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=735 ''In memoriam: Ivan Martinac (1938 – 2005) ''] [[Zapis (bilten)|Zapis]], bilten Hrvatskoga filmskog saveza br. 51/2005. Pristupljeno 11. travnja 2020.</ref><ref name=Dunat>Silvana Dunat: [http://www.hfs.hr/doc/ljetopis/hfl57-58-web.pdf ''Ivan Martinac – monolog s filmom ''] Hrvatski filmski ljetopis 57-58/2009., Hrvatski filmski savez, Zagreb.</ref>{{is|131, 132, 134, 137}}
* [[Grad u sivom (1992.)]],
* [[Kuća na pijesku (1985.)]],
* [[Grad se nastavlja (1976.)]],
* [[Autoput Zagreb – Split (1971.)]],
* [[Sve ili ništa (1968.)]],
* [[Lijepo je imati grobnicu – vječnu kuću (1967.)]],
* [[Fokus (1967.)]],
* [[I'm Mad (1967.)]],
* [[U sjećanju odjekuju koraci (1967.)]],
* [[Angelus (1966.)]],
* [[Autoportret (1966.)]],
* [[Mrtvi dan (1965.)]],
* [[Armagedon ili kraj (1964.)]],
* [[Lice (1962.)]],
* [[Rondo (1962.)]],
* [[Monolog o Splitu (1962.)]],
* [[Tragovi čovjeka (1961.)]],
* [[Inocenti (1961.)]],
* [[Lavirint (1961.)]],
* [[Meštrović (Egzaltacija materije) (1960.)]], (prvo međunarodno priznanje jugoslavenskom kinoamaterizmu, brončana plaketa UNICA-e na festivalu u Beču)<ref>[[Međunarodna unija kinoamatera]], poslije [[Međunarodna unija neprofesionalne kinematografije]].</ref>
* [[Suncokreti (1961.)]], trilogija: ''Preludij'', ''Trakavica'' i ''Avantira, moja gospođa''

== Citati ==
* {{citat|Moj je film montiran u kvadrat.|<ref name=Mustać/><ref name=Dunat/>{{is|133}} }}
* {{citat|Kamera je kameno oko, poput onog s bista zaštitnika grada|<ref name=Dunat/>{{is|134}} }}

== Nagrade i priznanja ==
* brončana plaketa UNICA-e 1960. na festivalu u Beču za film ''Meštrović (Egzaltacija materije)''
* naslov ''majstora amaterskog filma'' 1964., dodijelio Foto-kino savez Jugoslavije

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{imdb ime|id=0553256|ime=Ivan Martinac}}

{{GLAVNIRASPORED:Martinac, Ivan}}
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]