WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T12:07:22Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 12:07
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ivan Ivančan'''-->~~{{stilska dorada}}		{{stilska dorada}}
	{{Infookvir znanstvenik		{{Infookvir znanstvenik
	\| ime = Ivan Ivančan		\| ime = Ivan Ivančan

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T02:32:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{stilska dorada}}
{{Infookvir znanstvenik
| ime = Ivan Ivančan
| slika = Dr. Ivan Ivančan.jpg
| slika_širina =
| naslov = Dr. Ivan Ivančan
| datum_rođenja = [[15. lipnja]] [[1927.]]
| mjesto_rođenja = [[Molve]]
| datum_smrti = [[3. kolovoza]] [[2006.]]
| mjesto_smrti = [[Molve]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[etnologija]] i [[etnokoreologija]]
| radna_institucija = [[Ansambl LADO]]
| alma_mater = [[Sveučilište u Zagrebu]]
| doktorski_mentor =
| poznat_po = etnologija i [[folklor]]istika
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Orden rada]] sa crvenom zastavom <br> [[Orden Republike]] sa srebrnim vijencem <br> [[Red Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića <br> [[Red hrvatskog pletera]]
| fusnote =
}}

'''Ivan Ivančan''' ([[Molve]], [[15. lipnja]] [[1927.]] - [[3. kolovoza]] [[2006.]]), hrvatski [[etnolog]], [[Etnokoreografija|etnokoreograf]] i [[Etnokoreologija|etnokoreolog]].

== Životopis ==

Rođen je u obitelji prosvjetnih djelatnika. Osnovnu školu pohađa u [[Krapina|Krapini]], a gimnaziju i glazbenu školu u [[Varaždin]]u i [[Zagreb]]u, gdje 1945. maturira na Prvoj muškoj realnoj gimnaziji. Završava studij kemijske tehnologije na [[Tehnički fakultet u Zagrebu|Tehničkom fakultetu]], a nakon toga i studij etnologije na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu, gdje je kasnije i doktorirao.

Radio je u [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografskom muzeju]] u Zagrebu, [[Institut za etnologiju i folkloristiku|Institutu za etnologiju i folkloristiku]] i [[Republički komitet za prosvjetu,kulturu, fizičku i tehničku kulturu|Republičkom komitetu za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu]]. Bio je dugogodišnji generalni i umjetnički ravnatelj [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske ''LADO'']]. Nakon umirovljenja živio je i radio u rodnim Molvama.

Bio je utemeljitelj i član mnogih stručnih, znanstvenih i folklornih udruženja i manifestacija u kojima je obnašao različite funkcije ([[Hrvatsko društvo folklorista|Društvo folklorista Hrvatske]], Savez udruženja folklorista Jugoslavije, Centar za mediteransku glazbu i ples (Tunis), [[International Folk Music Council]], Odbor za plesnu kulturu Prosvjetnog sabora Hrvatske, [[Škola hrvatskog folklora|Škola hrvatskog folklora]] (1963.), Zagrebačka škola scenske primjene folklora, [[Međunarodna smotra folklora|Međunarodna smotra folklora]] u Zagrebu, Balkanski festival folklora u Ohridu, Festival jugoslavenskog folklora u Kopru, [[Smotra međimurskog folklora|Smotra međimurskog folklora]] u Donjoj Dubravi, [[Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivana Ivančana|Folklorni ansambl ''Joža Vlahović'']], [[Hrvatsko društvo skladatelja]], [[Društvo baletnih umjetnika Hrvatske]], [[Hrvatsko društvo folklornih koreografa i voditelja]], [[Folklorni ansmbl ''Zagreb - Markovac'']], [[HKUD ''Osijek 1862.'']]). Pri [[Hrvatska autorska agencija|Hrvatskoj autorskoj agenciji]] zaštićeno je 117 Ivančanovih koreografija, dok je ostale radio za kazalište, film i televiziju.

Umjetnički je oblikovao otvorenje [[VIII. Mediteranske igre - Split 1979.|Mediteranskih igara u Splitu]] te [[Ljetna univerzijada 1987.|Univerzijade u Zagrebu]].

== Znanstveni rad ==

[[Etnokoreologija]] je u Hrvatskoj postala samostalnim područjem istraživanja tek Ivančanovim dolaskom u Institut za etnologiju i folkloristiku (1954.). Naime, do pedesetih godina ovoga stoljeća istraživanjem plesa su se bavili isključivo etnomuzikolozi. Usporedno sa sličnim studijama u Europi, Ivančan je prema stilu i strukturi plesova odredio [[Plesna zona|plesne zone]] na području Hrvatske. Aktivno sudjeluje u raspravi svjetski priznatih etnokoreologa koji su nastojali stvoriti univerzalnu terminologiju i kreirati analitičke metode istraživanja plesa. Predlaže pojam ''taktmotiv'' za najmanju jedinicu strukture plesa, odnosno za faktore koji se neće moći višeznačno tumačiti. Tijekom rada poduzima opsežna terenska istraživanja na području cijele Hrvatske koje detaljno opisuje u svojim knjigama.

Njegove koreografije postaju temeljem programa najkvalitetnijih hrvatskih folklornih ansambala, kao i mnogih europskih i svjetskih, koji svoju programsku koncepciju baziraju jednim dijelom na hrvatskim narodnim plesovima. S namjerom da osposobi folklorne koreografe i voditelje 1963. godine osniva ''[[Škola hrvatskog folklora|Školu hrvatskog folklora]]''. Poznavanje autentičnog materijala, terenski doživljaj, prenošenje vlastitog doživljaja na scenu te besprijekorno poznavanje scenskih zakona Ivančan ugrađuje i u temelje ''Zagrebačke škole scenske primjene folklora''. Ona će, kao takva, potaknuti slične stavove o scenskoj primjeni folklora u mnogim zemljama te im poslužiti kao uzor i postati svjetski priznata i cijenjena.

Dragocjen je njegov pregled izvora za istraživanje povijesti i podrijetla plesa u Hrvatskoj od XIII. stoljeća nadalje. U toj studiji Ivančan daje uvid u hrvatsku plesnu kulturu kroz stoljeća, a govori i o dometima i interesima hrvatske etnokoreologije do sredine osamdesetih godina ovog stoljeća. Komparativno raspravlja o plesovima, njihovoj povijesti i razvitku, ovisno o političkim vezama i odnosima u Europi.

Prema velikoj količini sabranih plesnih običaja i plesova, impozantnom broju izdanih knjiga, znanstvenih i stručnih radova, snimljenih filmova, TV emisija (20), magnetofonskih vrpci i fotografija, izdanih CD-a, Ivan Ivančan je bez sumnje daleko najplodniji hrvatski etnokoreolog. Sukladno mišljenju mnogih europskih etnokoreologa i koreografa koji u scenskoj prezentaciji vide spas od propasti i zaborava folklornih plesova, Ivančan piše i o problemima njihove scenske primjene. Razvija principe njene scenske primjene.

== Izbor iz bibliografije ==

*''Narodni plesovi Hrvatske 1'' (1956.)
*''Istarski narodni plesovi'' (1963.)
*''Narodni plesovi Hrvatske 2'' (1963.)
*''Podrijetlo i veze Korčulanskih kumpanija'' (1964.) (doktorska disertacija)
*''Narodni običaji korčulanskih kumpanija'' (1967.)
*''Narodni plesovi Hrvatske 3'' (1969.)
*''Folklor i scena: priručnik za rukovodioce folklornih skupina'' (1971.)
*''Narodni plesovi Dalmacije 1'' (1973.)
*''Narodni plesovi Dalmacije 2'' (1981.)
*''Narodni plesovi i igre u Lici'' (1981.)
*''Narodni plesovi Dalmacije 3'' (1982.)
*''Narodni plesni običaji Južne Dalmacije'' (1985.)
*''Narodni plesni običaji Banije i Pounja'' (1986.)
*''Narodni plesni običaji Međimurja'' (1987.)
*''Narodni plesovi i plesni običaji Požeške kotline'' (1988.)
*''Narodni plesni običaji Podravine 1'' (1989.)
*''Narodni plesni običaji Podravine 2'' (1991.)
*''Narodni plesni običaji u Hrvata'' (1996.)
*''Narodni plesni običaji Podravine 3'' (1998.)
*''Molve - Narodni život i običaji'' (1999.)
*''Sjećanja i snatrenja'' (2004.) (autobiografija)

== Izbor iz koreografija ==

*''Podravski svati'' (motiv podravske svadbe)
*''Ideju regruti'' (pjesme i plesovi Međimurja)
*''Međimurska pisana nedelja'' (pjesme i plesovi Međimurja)
*''Molvarski svati'' (fragment svadbe u podravskom selu Molve)
*''Fašenski svati u Hrvatskom zagorju''
*''Krčki tancadur''
*''Kolo iz Ražanca''
*''Zaspal Pave'' (istarski balun)
*''Smotra u Širokama'' (pjesme i plesovi Primoštena i okolice)
*''Op đikac, naš je Lapac'' (pjesme i plesovi Like)
*''Dubrovačka poskočica''
*''NA HATI'' (pjesme i plesovi Gradišćanskih Hrvata)
*''Žito žela'' (pjesme i plesovi Karlovačkog pokuplja)
*''Kad te moji svatovi probude'' (fragment Baranjskog svadbenog običaja)
*''Ej, Igrišće plandovišće'' (pjesme i plesovi Slavonije)
*''Ženina volja'' (pjesme i plesovi Posavine)
*''U bunjevca salaš bili'' (fragment svadbenog običaja Hrvata Bunjevaca)
*''Zagorski drmešari''
*''Primoštensko kolo''
*''Jedna mala ružica'' (pjesme i plesovi Međimurja)
*''Lastovske poklade''
*''Smotra u Šibeniku''

== Nagrade ==

*''[[Orden rada]] sa crvenom zastavom'' (1975.)
*''[[Orden Republike]] sa srebrnim vijencem'' (1984.)
*''Nagrada Saveza kulturno-umjetničkih društava Beograda'' za zasluge u kulturno-umjetničkom amaterizmu (1985.)
*''Kulturna nagrada Gradišćanskih Hrvata (1991.)
*''[[Red Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića'' (1996.)
*''[[Red hrvatskog pletera]]'' (1998.)

== Vidi još ==
*[[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]]
*[[Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivana Ivančana]]
*[[Dubravko Ivančan]]
*[[Mačevni plesovi]]

== Literatura ==
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66609 Tvrtko Zebec ''Uz 70. rođendan Ivana Ivančana'' (bibliografija radova Ivana Ivančana), ''Narodna umjetnost Vol.34No.2 1997.(PDF)] (pristupljeno 13. kolovoza 2012.
*[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=107 Natuknica Ivan Ivančan u ''[[Hrvatski biografski leksikon|Hrvatskom biografskom leksikonu]]'' na mrežnim stranicama Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža sa popisom literature] (pristupljeno 13. kolovoza 2012.)

== Izvori ==

*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=43487 Ivana Katarinčić ''Ivan Ivančan (1926-2006)'', Etnološka tribina Vol.36 No.29 2006. (PDF)] (pristupljeno 13. kolovoza 2012.)
*[http://www.mtraditional.com/ivancan.html Životopis na mrežnim stranicama ''Muzeja tradicijske glazbe Međimurja''] (pristupljeno 13. kolovoza 2012.)
*[http://www.zfa.hr/index.php?id=1&id1=17 Životopis na mrežnim stranicama ''Zagrebčkog folklornog ansambla dr. Ivana Ivančana''] (pristupljeno 13. kolovoza 2012.)

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.discogs.com/artist/Ivan+Ivan%C4%8Dan Izbor iz diskografije na www.discogs.com] (pristupljeno 13. kolovoza 2012.)
*[http://www.macevni-plesovi.org/ Mačevni plesovi]

[[Kategorija:Hrvatski etnolozi|Ivančan, Ivan]]
[[Kategorija:Folkloristi]]
[[Kategorija:Hrvatski koreografi]]

Ivan Ivančan - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica