Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike' u ''

2026-04-03T23:40:54Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike' u ''

←Starija inačica		Inačica od 3. travanj 2026. u 23:40
Redak 117:		Redak 117:
	[[Kategorija:Dubrovački pjesnici]]		[[Kategorija:Dubrovački pjesnici]]
	[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]		[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
	~~[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]~~
	[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]		[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
	[[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]]<!--Gundulić je Hrvat, no SANU ga je stavila na popis kao Srbina-->		[[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]]<!--Gundulić je Hrvat, no SANU ga je stavila na popis kao Srbina-->

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T01:41:53Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 01:41
Redak 103:		Redak 103:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{~~Wikizvor~~ autor}}		{{HIEizvor autor}}

	* [https://archive.org/details/osman_1826-giv_gundulich/page/n5/mode/2up Osman] izdanje iz 1826. godine		* [https://archive.org/details/osman_1826-giv_gundulich/page/n5/mode/2up Osman] izdanje iz 1826. godine

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

2026-03-09T23:53:50Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2026. u 23:53
Redak 104:		Redak 104:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{Wikizvor autor}}		{{Wikizvor autor}}
	~~{{wikicitat\|Ivan Gundulić}}~~
	* [https://archive.org/details/osman_1826-giv_gundulich/page/n5/mode/2up Osman] izdanje iz 1826. godine		* [https://archive.org/details/osman_1826-giv_gundulich/page/n5/mode/2up Osman] izdanje iz 1826. godine
	* [http://www.google.hr/books?id=YA0HAAAAQAAJ&printsec=frontcover&dq=Gundulic&lr= Osman], izdanje iz 1854. godine		* [http://www.google.hr/books?id=YA0HAAAAQAAJ&printsec=frontcover&dq=Gundulic&lr= Osman], izdanje iz 1854. godine

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T11:46:21Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:46
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ivan Gundulić'''-->~~{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Gjivo Gundulić		\| Ime = Gjivo Gundulić
	\| boja =		\| boja =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:17:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Gjivo Gundulić
| boja =
| slika = De Gondola.jpg
| veličina = 220px
| opis slike = Ivan Gundulić (između 1622. – 1630., djelo nepoznatoga autora)
| puno ime = Gjivo Franov Gundulić
| pseudonim =
| rođenje = [[8. siječnja]] [[1589.]]
| smrt = [[8. prosinca]] [[1638.]]
| zanimanje = književnik
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = [[1621.]] – [[1633.]]
| vrsta =
| teme =
| period = [[barok]]
| supruga = Nika (rođ. Sorkočević)
| suprug =
| djeca = Fran, [[Šiško Gundulić|Šiško]], Mato, Mada i Dživa
| djela = ''Osman'', ''Dubravka'', ''Suze sina razmetnoga''
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''Gjivo Gundulić''' (od 19. stoljeća ''Ivan'', talijanski: Giovanni Gondola; nadimak ''Mačica''; [[Dubrovnik]], [[8. siječnja]] [[1589.]] – [[Dubrovnik]], [[8. prosinca]] [[1638.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Barok|barokni]] [[pjesnik]], [[epika|epik]], [[lirika|lirik]] i [[drama]]tik. Pripadnik je [[Dubrovačko plemstvo|dubrovačke plemićke]] obitelji [[Gundulić]]. Najznačajniji hrvatski barokni [[pisac]].

== Životopis ==
Rođen je kao najstariji sin pjesnika i vlastelina<ref>Marko Dragić, [http://inet1.ffst.hr/images/50013807/Dragic_barok.pdf ''Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna književnost): (fakultetski priručnik)''], Biblioteka Suvremena nastava, knj. 2, Filozofski fakultet Sveučilišta, Split, 2006., {{ISBN|978-953-7395-02-5}}, str. 44.</ref> [[Fran Gundulić stariji|Frana Gundulića]] i Džive Gradić. Obitelj Gundulić bila je poznata još u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], a njezini su članovi, kao pripadnici aristokracije, obavljali različite državno-administrativne poslove u [[Dubrovnik]]u i okolici.

Školovao se je samo u Dubrovniku završivši humanističku gimnaziju,<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=35 Gundulić, Ivan], Dunja Fališevac (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 29. rujna 2019.</ref> gdje su mu, uz ostale, učitelji bili [[Toskana]]c [[Camillo Camilli]], koji je dopunio [[Torquato Tasso|Tassov]] ''[[Oslobođeni Jeruzalem]]'' te svećenik [[Petar Palikuća]], koji je na [[Hrvatski jezik|hrvatski]] preveo ''Život Carla Borromea''. Nakon završetka školovanja [[25. svibnja]] [[1608.]] godine postaje član [[Veliko vijeće (Dubrovačka Republika)|Velikoga vijeća]]. Nastavljajući obiteljsku tradiciju, obavlja više državno-administrativnih službi u Dubrovniku i okolici; dva je puta bio [[knez]] u [[Konavle|Konavlima]] ([[1615.]] i [[1619.]]), a u Dubrovniku je uglavnom obavljao pravničke poslove. Godine [[1634.]] postaje senator<ref>Prema Fališevac, Dunja. „Predgovor“. U: ''Ivan Gundulić / Kralj od pjesnika'', ur. Dunja Fališevac), Mozaik knjiga, Zagreb, 2005., str. 7.; stariji je podatak [[1936.]] godina (v. Kravar, Zoran: ''Gundulić, Ivan'', u: ''Leksikon hrvatskih pisaca'' (ur. Dunja Fališevac, Krešimir Nemec, Darko Novaković), Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 262.).</ref>, a [[1638.]] godine član Maloga vijeća.

Živio je mirno i povučeno, zbog čega su mu suvremenici dali nadimak ''Mačica'' (značenje: [[Mačka|Mačkica]]). Godine [[1628.]] vjenčao se je s Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina (najstariji je [[Fran Gundulić]], koji je kasnije postao [[Austrijsko Carstvo|austrijski]] [[general]], te [[Šiško Gundulić|Šiško]], hrvatski pjesnik i Mato, koji se je borio u španjolsko-portugalskom ratu kao plaćenik) i dvije kćeri (Made i Džive).<ref name="Mirsela Čaušević">Mirsela Čaušević, [https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu%3A388/datastream/PDF/view ''Slika Turaka u ranonovovjekovnoj hrvatskoj književnosti: diplomski rad''], Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku, mentorica: Prof. dr. sc. Valnea Delbianco, Pula, 2015., str. 37., pristupljeno 29. rujna 2019.</ref>

Umro je u Dubrovniku nakon dvotjedne bolesti; pretpostavlja se da je uzrok [[smrt]]i bila upala porebrice.<ref name="Mirjana Knežević">Mirjana Knežević, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:881/preview ''O Gundulićevu „porodu od tmine“: završni rad''], Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Preddiplomski studij Hrvatskoga jezika i književnosti i Pedagogije, mentorica: prof. dr. sc. Zlata Šundalić, Osijek, 2014., str. 7., pristupljeno 29. rujna 2019.</ref> Zbog toga što je umro u 49. godini, nije imao prigodu biti izabran za kneza [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] (knez nije smio biti mlađi od 50 godina).

Pokopan je u Dubrovniku, u obiteljskoj grobnici, ispred velikog oltara u [[Franjevci|franjevačkoj]] [[Crkva|crkvi]].<ref name="hbl"/><ref name="Mirsela Čaušević"/>

== Književno stvaralaštvo ==
[[Datoteka:Fran Gundulic1.JPG|mini|lijevo|150px|Gundulićev spomenik u Dubrovniku, rad [[Ivan Rendić|Ivana Rendića]] iz 1893. godine]]

Književni rad Gundulić je započeo pisanjem [[drama]] u stihu i, vjerojatno, pjesama. U predgovoru svoje prve tiskane knjige ''Pjesni pokorne kralja Davida'' ([[Rim]], [[1621.]]) svoja mladenačka djela naziva „porodom od tmine“ jer im je svrha bila zabava, tj. ta djela nisu odgovarala [[protureformacija|protureformacijskoj]] [[poetika|poetici]] i [[ideologija|ideologiji]]. Od dramskih djela sačuvane su ''[[Arijadna (Gundulić)|Arijadna]]'', ''[[Prozerpina ugrabljena od Plutona]]'', ''[[Dijana (Gundulić)|Dijana]]'' i ''[[Armida]]'', dok su ''Galatea'', ''Posvetilište ljuveno'', ''Čerera'', ''Kleopatra'', ''Adon'' i ''Koraljka od Šira'' izgubljene. Za ''Dijanu'' (obrađuje mit o božici [[Dijana|Dijani]] zaljubljenoj u lijepoga mladića [[Endimion]]a) i ''Armidu'' (tematizira epizodu o Armidi i Rinaldu iz dvadesetoga pjevanja ''Oslobođenoga Jeruzalema'' Torquata Tassa) vjerovalo se, zbog kratkoće (svaka ima tek oko 90 stihova), da su samo odlomci, dok [[Milan Rešetar]] nije dokazao da je riječ o cjelovitim tekstovima – dramskim prizorima. Ispjevane su [[osmerac (stih)|osmercem]], uz mjestimičnu upotrebu dvostruko [[rima|rimovanoga]] [[dvanaesterac (stih)|dvanaesterca]].

Dakle, te su Gundulićeve drame većinom bili prijevodi s [[talijanski jezik|talijanskoga]] ili scenske adaptacije pripovjednih djela, obrađivale su poznate [[mitologija|mitološke]] i [[književnost|književne]] teme, a uključivale su [[glazba|glazbu]], [[balet]] i bogatu scenografiju. Na njima se temelji tradicija dubrovačke [[barok]]ne drame oslonjene na [[libreto]] rane talijanske [[opera|opere]] (takva drama doseže vrhunac u djelima [[Junije Palmotić|Junija Palmotića]]). U Gundulićevu sačuvanom dramskom opusu odražava se promjena tematike talijanskoga libreta – pastoralne teme zamjenjuju junačko-epski motivi.

''[[Pjesni pokorne kralja Davida]]'' djelo je kojim se Gundulić okreće drugačijem shvaćanju književnosti te se afirmira kao [[kršćanstvo|kršćanski]] autor. Ta zbirka sadrži slobodne prepjeve sedam pokornih [[psalam]]a i [[teologija|teološko]]-[[meditacija|meditativnu]] pjesmu ''Od veličanstva Božjijeh'', koja se danas smatra Gundulićevom najboljom kraćom pjesmom. Od pjesama „taštijeh i ispraznijeh“, za koje Gundulić u već spomenutom predgovoru tvrdi da ih je pisao u mladosti, ništa nije sačuvano. O njegovim svjetovnim nadahnućima svjedoči samo ''Ljubovnik sramežljiv'' (prijevod pjesme ''Amante timido'' [[Italija|talijanskoga]] pjesnika [[Girolamo Preti|Girolama Pretija]]) te dvije prigodne pjesme: [[panegirik]] ''Visini privedroj Ferdinanda II. velikoga kneza od Toskane'' i [[elegija]] ''Žalosno cviljenje u smrt gospođe Marije Kalandrice''.

[[Datoteka:Gundulicxivo.jpg|mini|150px|''Suze sina razmetnoga'' tiskane u [[Venecija|Mletcima]]]]

Godine [[1622.]] u [[Venecija|Veneciji]] izlazi prvo izdanje religiozne [[poema|poeme]]/[[barok]]nog plača ''[[Suze sina razmetnoga]]'', koja predstavlja inovaciju u vrstovnom sastavu starije hrvatske književnosti i uzor mlađim pjesnicima poput [[Ivan Bunić Vučić|Ivana Bunića]], [[Ignjat Đurđević|Ignjata Đurđevića]], a donekle i [[Slavonija|Slavonca]] [[Antun Kanižlić|Antuna Kanižlića]]. Djelo se sastoji od tri „plača“ (pjevanja): ''Sagrešenje'', ''Spoznanje'' i ''Skrušenje'', a pretpostavlja se da su na koncepciju poeme utjecali talijanski pjesnici [[Luigi Tansillo]] i [[Erasmo da Valvasone]]. Gundulić građu za svoje djelo pronalazi u paraboli o povratku i pokajanju rasipnoga sina iz ''[[Evanđelje po Luki|Evanđelja po Luki]]'' (Lk 15). ''Suze sina razmetnoga'' djelo je u kojemu se mogu prepoznati barokne karakteristike (bogata i [[concetto|končetozno]] razvijena [[metafora|metaforika]] i [[antiteza|antitetika]], česta upotreba [[figure (jezik)|figura]] nabrajanja), ali i opća polazišta duhovnoga života: ispraznost i prolaznost ovozemaljskih uživanja, potreba iskupljenja [[grijeh]]a te prihvaćanje načela [[kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Poema je postala uzorom tzv. baroknih plačeva u hrvatskoj književnosti.<ref>[http://www.matica.hr/knjige/autor/632/ Autori. Ivan Gundulić], ([[Milivoj Solar]], ''[http://www.matica.hr/knjige/828/ Književni leksikon]'', 2. izd., Matica hrvatska, Zagreb, 2011., str. 187.), matica.hr, pristupljeno 29. rujna 2019.</ref>

Dramom u stihu metaforički nazvanom ''[[Dubravka (Gundulić)|Dubravka]]'' (prvi put izvedena [[1628.]] godine) Gundulić se vraća [[kazalište|kazalištu]]. U starijoj književnopovijesnoj literaturi to se djelo, zbog brojnih idilsko-pastirskih scena, označavalo kao [[pastorala]], ali noviji su proučavatelji otkrili da ''Dubravku'' s baroknom dramom povezuje alegoričnost poprišta, likova i zapleta, a upravo je prozirna politička alegorija pridonijela njezinoj iznimnoj popularnosti. ''Dubravka'' je prvi put tiskana tek [[1837.]] godine, a od [[1888.]] godine često se izvodila u hrvatskim kazalištima. Uglazbili su je [[Ivan Zajc]], [[Antun Dobronić]], [[Jakov Gotovac]] i [[Ivo Malec]], a njezini stihovi o slobodi služili su kao krilatica hrvatskih nacionalnih ideologija (''O liepa, o draga, o slatka slobodo, / dar, u kom sva blaga višnji nam Bog je d'o, / uzroče istini od naše sve slave, / uresu jedini od ove Dubrave, / sva srebra, sva zlata, svi ljucki životi / ne mogu bit' plata tvoj čistoj l'jepoti.'')<ref>[https://archive.org/details/djelagun00gund/page/178 ''Djela Ivana Frana Gundulića''], Stari pisci hrvatski, knj. 9, JAZU, Zagreb, 1877., str. 179., pristupljeno 29. rujna 2019.</ref> (poznata i kao [[Himna slobodi (Ivan Gundulić)|Himna slobodi]]).

U posljednjem desetljeću života Gundulić stvara ''[[Osman (Gundulić)|Osmana]]'', svoje najznačajnije djelo. ''Osman'' je [[povijest|povijesno]]-romantični [[ep]] u 20 pjevanja (nedostaju 14. i 15. pjevanje) nastao pod utjecajem Tassova epa ''Oslobođeni Jeruzalem''. Gundulić je namjeravao prevesti Tassov ep (to napominje u posveti ''Pjesnima pokornim kralja Davida''), ali povijesne su mu prilike nametnule novu građu. Iako se na mnogim razinama prepoznaju sličnosti Gundulićeva ''Osmana'' i Tassova ''Oslobođenog Jeruzalema'' (opisi ženske ljepote, [[vitez (titula)|viteških]] dvoboja, kronografski i topografski opisi; tematsko-kompozicijska struktura – tri tipična svijeta tasovskoga epa: povijesni, romantični i [[eshatologija|eshatološki]]<ref>v. Kravar, Zoran: ''Leksikon hrvatskih pisaca'', Zagreb, 2000., str. 263.</ref>), Gundulić ne slijedi u potpunosti Tassova normativno-poetička načela: u ''Osmanu'' su, uz određene digresije, opjevani suvremeni politički događaji (vezani uz život i vladavinu turskog sultana [[Osman II.|Osmana II.]]). Mišljenja povjesničara književnosti o razlogu nedostatka 14. i 15. pjevanja ne podudaraju se, ali od [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prevladava pretpostavka da je prazninu u srednjem dijelu epa uvjetovao diskontinuitet pjesnikova rada ili nedovoljna koordinacija povijesnih i romantičnih epizoda.

Iako nije dovršen za vrijeme Gundulićeva života, njegov ''Osman'' ''"drži se vrhunskim ostvarenjem kako pjesnika tako i cjelokupne starije hrvatske književnosti, premda u povijesti književnosti postoje različita stajališta o njegovoj cjelovitosti i osobinama književnog izraza. Načelni mu je poetski uzor Tassov Oslobođeni Jerzualem, no tematika i kompozicija oba djela posve su različite: Osman opisuje kraj vladavine turskog sultana Osmana II. i njegov poraz u sukobu s Poljacima, a složena kompozicija upućuje kako na povijesne tako i na alegorijske i eshatološke razine razumijevanja"'' ([[Milivoj Solar]]).<ref>[http://www.matica.hr/knjige/osman-1175/ Knjige. Ivan Gundulić. Osman], matica.hr, pristupljeno 29. rujna 2019.</ref>

[[Pjerko Sorkočević]] napisao je dopunu 14. i 15. pjevanja u prvome izdanju ''Osmana'' (1826.), autor dopune budimskoga izdanja iz [[1827.]] godine nije poznat, a treći dopunjivač je [[Marin Zlatarić]], no njegova dopuna nije tiskana sve do [[1890.]] godine kada ju je u ''Vijencu'' objavio [[Đuro Šurmin]].<ref name="hbl"/> Na poziv [[Matica hrvatska|Matice ilirske]] [[Ivan Mažuranić]] napisao je dopunu 14. i 15. pjevanja i od [[1844.]] godine ''Osman'' se izdaje s njegovom dopunom.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11878 Mažuranić, Ivan], Iva Mandušić i Ankica Šunjić (2015.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 29. rujna 2019.</ref>

Najčešći stih Gundulićevih djela jest [[osmerac (stih)|osmerac]], a [[strofa]] [[katren]], no javljaju se i drugi oblici (dvostruko [[rima|rimovani]] [[dvanaesterac]], [[sestina]]).

=== Zaključak ===
Opsegom i vrstovnom raznolikošću svojega ukupnog opusa, privlačnošću svojih scenskih i epskih prizora, svojom baroknom frazom i oštrinom religioznih i misaonih uvida Gundulić nadvisuje većinu pisaca svojega vremena, pa je već odavno stekao status klasika. Nemjerljiv je njegov utjecaj na formiranje [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] jer je [[hrvatski narodni preporod]] pridao Gunduliću status kultnoga «[[Ilirski pokret|ilirskoga]]» autora.

Ivan Gundulić stekao je književnu slavu još za života, a u preporodno je doba dobio i do danas sačuvao status kanonskoga pisca [[starija hrvatska književnost|starije hrvatske književnosti]].

== Djela ==
* ''[[Pjesni pokorne kralja Davida]]'', s pjesmom ''Od veličanstva Božjijeh'', Rim, 1621.; Venecija, 1630., 1703.; Dubrovnik, 1828.
* ''[[Suze sina razmetnoga]]'', Venecija, 1622., 1670., 1703.; Dubrovnik, 1628.
* ''[[Arijadna (Gundulić)|Arijadna]]'', Ancona, 1633.; Dubrovnik, 1829., 1837.
* ''[[Osman (Gundulić)|Osman]]'', Dubrovnik, 1826.; Budim, 1827. (29 izd. do 1996.)
* ''[[Dubravka (Gundulić)|Dubravka]]'', Dubrovnik, 1837.; Zagreb, 1888. (22 izd. do 1999.)
* ''Djela'', Zagreb 1844.–1847., Knjiga I. ''Osman'' s dopunom Ivana Mažuranića, 1844.; Knjiga II. ''Različite pjesni'', 1847.
* ''Djela Ivana Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, 1877. (prir. A. Pavić), 1919.2 (prir. [[Đuro Körbler|Đ. Körbler]]), 1938.3 (prir. Đ. Körbler, pregledao M. Rešetar);
* ''Ivan Gundulić'' (izbor) (prir. M. Ratković i J. Ravlić), Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 12–13; Zagreb, 1962., 1964.

== Spomen ==
* [[1871.]]: Poprsje Ivana Gundulića u bronci izradio je kipar [[Ivan Rendić]]).<ref>[https://www.europeana.eu/portal/en/explore/people/55618-ivan-rendic.html Items by Ivan Rendić], europeana.eu, pristupljeno 30. rujna 2019. {{eng oznaka}}</ref>
* [[1898.]]: Na Gundulićevoj poljani u Dubrovniku podignut mu je spomenik (rad kipara Ivana Rendića).<ref name="hbl"/>
* Njegov portret osnovni je motiv na licu hrvatske novčanice od 50 [[Hrvatska kuna|kuna]].<ref>[https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/50-kuna 50 kuna], hnb.hr, pristupljeno 29. rujna 2019.</ref>

== Literatura ==
* [[Rafo Bogišić|Bogišić, Rafo]]: ''Drame Ivana Gundulića'', Republika, 1985., 2/4
* Bojović, Zlata: ''„Osman” Dživa Gundulića'', Beograd, 1986.; časopis ''Dubrovnik'', 1989., 3/4 (brojne studije o I. G. povodom 400. obljetnice njegova rođenja)
* Fališevac, Dunja: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Hrvatska književnost u evropskom kontekstu'' (ur. A. Flaker i K. Pranjić), Zagreb, 1978.
* Fališevac, Dunja: ''Stari pisci hrvatski i njihove poetike'', Zagreb, 1989.
* Fališevac, Dunja: ''Kaliopin vrt I'', Split, 1997.
* Fališevac, Dunja (ur.): Predgovor, u knj. ''Ivan Gundulić / Kralj od pjesnika'', Zagreb, 2005.
* ''Gundulićev san – Gundulić’s Dream'', katalog izložbe (ur. [[Slobodan Prosperov Novak|S. P. Novak]]), Zagreb, 1989.
* Körbler, Đuro: Predgovor, u knj. ''Djela Giva Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, 21919.
* Kravar, Zoran: ''Das Barock in der kroatischen Literatur'', Köln–Weimar–Wien, 1991.
* Kravar, Zoran: ''Nakon godine MDC'', Dubrovnik, 1993.
* Kravar, Zoran: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Leksikon hrvatskih pisaca'' (ur. D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković), Zagreb, 2000.
* Pantić, Miroslav: ''Poetika Gundulićevog „Osmana“'', u knj. ''Susreti s prošlošću'', Beograd, 1984.
* Pavić, Armin: Predgovor, u knj. ''Djela Ivana Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, 1877.
* Pavličić, Pavao: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Barokni stil u Dubrovniku'', Dubrovnik, 1995.
* Pavličić, Pavao: ''Studije o Osmanu'', Zagreb, 1996.
* Rešetar, Milan: Predgovor, u knj. ''Djela Giva Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, 31938;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor autor}}
{{wikicitat|Ivan Gundulić}}
* [https://archive.org/details/osman_1826-giv_gundulich/page/n5/mode/2up Osman] izdanje iz 1826. godine
* [http://www.google.hr/books?id=YA0HAAAAQAAJ&printsec=frontcover&dq=Gundulic&lr= Osman], izdanje iz 1854. godine
* [https://archive.org/details/osmanivanagundul00gund/page/n8/mode/2up Osman], izdanje Ivana Broza iz 1887. godine

{{Barokni književnici}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Gundulić, Ivan}}
[[Kategorija:Ivan Gundulić|*]]
[[Kategorija:Dubrovački književnici]]
[[Kategorija:Dubrovački pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]]

Ivan Gundulić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica