WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T12:20:06Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 12:20
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ivan Esih'''-->~~{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Ivan Esih		\| Ime = Ivan Esih
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T04:54:45Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 04:54
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ivan Esih'''-->{{~~Književnik~~		<!--'''Ivan Esih'''-->{{Infookvir književnik
	\| Ime = Ivan Esih		\| Ime = Ivan Esih
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T02:40:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
| Ime = Ivan Esih
| boja = #B0C4DE
| slika =
| veličina = 130px
| opis slike =
| puno ime =
| pseudonim = Ivan Martinov
| rođenje = [[7. kolovoza]] [[1898.]]
| smrt = [[23. siječnja]] [[1966.]]
| zanimanje = [[književnik]]
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| period pisanja =
| vrsta =
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}'''Ivan Esih''' ([[Ljubuški]], [[7. kolovoza]] [[1898.]] - [[Zagreb]], [[23. siječnja]] [[1966.]]) hrvatski je publicist, prevoditelj, [[poliglot]] i leksikograf. Svoje tekstove potpisivao je i pseudonimom Ivan Martinov.

== Obrazovanje ==
Osnovnu školu završio je u [[Travnik]]u, gdje je pohađao klasičnu gimnaziju od [[1908.]] do [[1916.]] godine. Nakon što je maturirao u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1916. godine, odlazi na studij u [[Prag]] i [[Zagreb]] gdje je polagao slavistiku, filozofiju i njemački jezik, te doktorirao [[1923.]] radom iz psihologije (''Problem sna u psihologiji'').

== Karijera ==
Nakon završetka školovanja radio je kao gimnazijski profesor, bibliotekar, arhivist, stručni i znanstveni suradnik u Institutu za književnost. Od 1921. objavljuje kraće prozne tekstove, književne, kazališne i likovne kritike, eseje i članke o književnosti, kulturi i povijesti u brojnim domaćim i inozemnim publikacijama.

Pisao je o [[Gradišćanski Hrvati|Gradišćanskim Hrvatima]], T. Masaryku, Hasanaginici u češkoj književnosti, slovačko–hrvatskim kulturnim vezama, bugarskoj i norveškoj književnosti, Grcima i Južnim Slavenima, gotskom podrijetlu Hrvata, sociologiji i karakteru naroda, razvitku i suvremenom stanju sociologije u Hrvatskoj, doprinosu Hrvata stranim kulturama i čovječanstvu, hrvatskim duhovnim vrednotama, junačkim motivima u dramskom pjesništvu, kulturi književnog jezika (Deset jezičnih zapovjedi), [[Ivo Pilar|Ivi Pilaru]], [[Grgo Martić|fra Grgi Martiću]], ulozi Čeha i Slovaka u izgradnji hrvatske kulture, značajnim Hrvatima, orijentalnoj zbirci [[Safvet-beg Bašagić|Safvet-bega Bašagića]] u [[Bratislava|Bratislavi]], razlikama između hrvatskog i srpskog književnog jezika, nauci o hrvatskom jeziku itd.

Važno je istaknuti da je sastavio rječnike hrvatskog, njemačkog i talijanskog jezika, rječnik turcizama i početnicu njemačkog jezika.
Za vrijeme svoje bogate publicističke aktivnosti koja je trajala skoro 45 godina (od [[1921.]] do [[1965.]] godine) surađivao je u mnogim listovima i časopisima (''[[Hrvatska sloga]]'', ''[[Obzor (Zagreb, 1886.)|Obzor]]'', ''Hrvat'', ''[[Vijenac]]'', ''Hrvatski list'', ''Večer'', ''[[Jutarnji list]]'', sarajevski ''Napredak'', ''Nova Europa'', ''Hrvatska revija'', ''Književnik'', ''Savremenik'', ''Nova Hrvatska'', ''Prosvjetni život'', ''Republika'' (u [[Beograd|Beogradu]] i [[Zagreb|Zagrebu]]), ''Kolo'', ''Riječka revija'', ''Život'', ''Telegram'' i dnevnicima poslije rata. Uređivao je ''Omladinu'', ''Službeni glasnik Odjela za prosvjetu Banovine Hrvatske'' i ''Prosvjetni život''.

Zapaženi su njegovi brojni prijevodi s bugarskog, češkog, danskog, engleskog, njemačkog, turskog, latinskog, rumunjskog i grčkog te prjevodi s hrvatskog na bugarski, češki i slovački. I danas je na cijeni njegov prijevod s danskog popularne knjige za djecu “Pale sam na svijetu” [[Jens Sigsgaard|Jensa Sigsgaarda]] i prijevod romana “Zameo ih vjetar” [[Margaret Mitchell]]. Surađivao je u hrvatskoj, bugarskoj i ukrajinskoj enciklopediji, leksikonima i starijim izdanjima [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog Zavoda]]. Sastavio je rječnike hrvatskog, njemačkog i talijanskog jezika, rječnik turcizama i početnicu njemačkog jezika. Bio je član različitih društava, komisija i odbora te član Slavenskog društva u [[Prag|Pragu]] i [[Sofija|Sofiji]] dopisni član Saveza bugarskih pisaca.

== Djela ==
* ''Što su Hrvati dali stranim kulturama i čovječanstvu'', 1938; 
* ''Hrvatski pravopisni rječnik za pravilnost i čistoću hrvatskog jezika'', Zagreb 1940. 
* ''Abeceda u slikama za hrvatsku djecu'', Zagreb 1941. 
* ''Njemačko – hrvatski rječnik'' (koautor V. Esih), Zagreb 1941. 
* ''Hrvatsko – njemački rječnik'', Zagreb 1941. 
* ''Njemačka početnica za samouke i naprednije'', Zagreb 1942. 
* ''Hrvatsko-talijanski rječnik'' (suautor A. Velzek), Zagreb 1941. 
* ''Talijansko – hrvatski rječnik'' (suautor A. Velzek), Zagreb 1942. 
* ''Turcizmi, Rječnik turskih, arapskih i perzijskih riječi u hrvatskom književnom jeziku i pučkom govoru, s pregledom nove turske abecede i slovnice'', Zagreb 1942. 
* ''Polarni junaci, Hrvati na sjevernom polu, Eskimi i njihove priče'', Zagreb 1944. 

== Vanjske poveznice ==
*[http://Hrvatski%20leksikon,%20Zagreb%201996. Hrvatski leksikon, Zagreb 1996.]
*[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=18361 Enciklopedija.hr]
*[http://ljubusaci.com/2016/02/28/ivan-esih/ Ljubušaci: Ivan Esih]

{{GLAVNIRASPORED:Esih, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski leksikografi]]

Ivan Esih - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica