WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T12:08:00Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 12:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ivan Degrel'''-->~~'''Ivan Degrel''' ([[Županja]], [[17. svibnja]] [[1909.]] - [[Florencio Varela]] kraj [[Buenos Aires]]a, [[27. svibnja]] [[1976.]]), hrvatski [[novinar]], [[skladatelj]], zborovođa, [[publicist]] i politički komentator iz [[Županja\|Županje]].<ref name="H.leksikon">Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 238, {{ISBN\|9539672813}}</ref>		'''Ivan Degrel''' ([[Županja]], [[17. svibnja]] [[1909.]] - [[Florencio Varela]] kraj [[Buenos Aires]]a, [[27. svibnja]] [[1976.]]), hrvatski [[novinar]], [[skladatelj]], zborovođa, [[publicist]] i politički komentator iz [[Županja\|Županje]].<ref name="H.leksikon">Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 238, {{ISBN\|9539672813}}</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-22T09:47:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Ivan Degrel''' ([[Županja]], [[17. svibnja]] [[1909.]] - [[Florencio Varela]] kraj [[Buenos Aires]]a, [[27. svibnja]] [[1976.]]), hrvatski [[novinar]], [[skladatelj]], zborovođa, [[publicist]] i politički komentator iz [[Županja|Županje]].<ref name="H.leksikon">Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 238, {{ISBN|9539672813}}</ref>

== Životopis ==
Rođen u Županji. U Osijeku je završio gimnaziju 1930. godine. Pravo studirao u Zagrebu i Beogradu. Diplomirao je u Zagrebu. Učio je i glazbu (harmoniju i skladanje) kod [[Franjo Dugan stariji|F. Dugana]] starijeg, [[orgulje|orgulja]] i sam je skladao. Bavio se i [[matematika|matematikom]].<ref name="Lončarević476"/>
Kao mnogo ondašnji katolički inteligenti počeo je pisati u [[Luč (časopis)|Luči]]. Bilo je to 1927. godine. Pisanjem je nastavio u ''Omladini'', ''Obitelji'' (kojoj je bio urednik i gdje je objavio životopisne crtice), ''Hrvatskoj straži'' (kojoj je bio urednik), ''Hrvatskoj prosvjeti'', ''Sv. Ceciliji'', [[Spremnost]]i, [[Hrvatski narod|Hrvatskom narodu]].<ref name="Lončarević476"/> Bio je djelatni član [[Hrvatski katolički pokret|Hrvatskoga katoličkog pokreta]]<ref name="Lončarević476"/> i time od 1932. član uredništva dnevnika Hrvatske straže.<ref name="H.leksikon"/><ref name="Lončarević476">[http://hrcak.srce.hr/file/201384 Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40/2(80) (2014) 467–488] Vladimir Lončarević: ''Kritika totalitarizama u časopisu Hrvatska prosvjeta (1914–1940)'', str. 476, 483-484 (pristupljeno 21. ožujka 2016.)</ref>
Uređivao je hrvatski dnevni list [[Hrvatska straža (dnevni list, Zagreb)|Hrvatsku stražu]] i istoimeni [[Hrvatska straža (tjednik, Zagreb)|tjednik]] (1933. - 1939.).<ref name="Lončarević476"/> Od 1934. godine pisao je i za časopis [[Hrvatska prosvjeta|Hrvatsku prosvjetu]] otkako je list otvorio stranice i za političke teme. Degrel je kao i kolege [[Konstantin Rimarić Volinski]], [[Marije Matulić]] i [[Emilio Pallua]] prigovore usmjerio protiv liberalizma i masonstva te kritizirali totalitarne političke filozofije i sustave. Degrelovi su politički komentari prožeti filozofijskim objekcijama. Osobito se bavi "njemačkim pitanjem". Degrel spada među krug autora koji su prepoznali Hegelov i Nietzscheov utjecaj na stvaranje velikonijemstva i nacionalsocijalizma.<ref name="Lončarević467">[http://hrcak.srce.hr/file/201384 Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40/2(80) (2014) 467–488] Vladimir Lončarević: ''Kritika totalitarizama u časopisu Hrvatska prosvjeta (1914–1940)'', str. 467 (pristupljeno 21. ožujka 2016.)</ref>

Uređivao je i tjednik [[Obitelj (tjednik)|Obitelj]] te [[Hrvatski glas]] od 1941. godine,<ref name="H.leksikon"/> , posljednjeg dnevnog katoličkog lista do danas, koji je prestao izlaziti kolovoza 1941. godine.<ref name="Lončarević476"/> U NDH je obnašao važne dužnosti u novinarskom i promidžbenom sektoru režima, no nije bio simpatizer Osovinskih sila. Obnašao je dužnost nadstojnika Hrvatskoga dojavnog ureda "Croatia" od rujna 1942. godine te je neko vrijeme bio odgovorni urednik [[Nova Hrvatska (dnevni list, Zagreb, 1941.)|Nove Hrvatske]]. Člankom "Bijeli rat" koji je napisao 1939. prije izbijanja drugoga svjetskog rata u Europi, predvidio je skoro izbijanje rata, što nije bilo neočekivano, ali je ispravno procijenio da će Njemačka vjerojatno izgubiti jer "srlja u rat". Na pitanje "Kako će završiti 'bijeli' rat (stanje međunarodnih odnosa koji se poslije drugog svjetskog rata nazivalo "[[hladni rat]]")?" predvidio je : "»Vjerojatno 'crvenim' (krvavim) ratom".<ref name="Lončarević476"/> Kao iskreni katolik osudio je nacionalsocijalizam. U članku "Njemačka - svjetski problem" iz 1939. godine., je naglasio da je materijalni red neposredno bitan za stanje mira ili rata, ali da je duhovni red važniji jer su učinci dublji i trajniji. Analizu je zasnovao proučavajući vrijeme od napoleonskih ratova do tada. [[Treći Reich]] i njegov nastanak okarakterizirao je da je ne samo reakcija na nesretno zaključenje Prvoga svjetskog rata, nego i kao pogodovanje njemačkoj težnji preuzimanja duhovne baštine Drugog Reicha (Bismarckova i Vilimova), ali potenciranije, surovije, da Njemačka postaje ne samo europski nego i svjetski bauk. Korijene toga vidi u Bismarckovom "poprušenju nijemstva" i Hegelovoj filozofiji. Slično je o Hegelovom prinosu njemačkom imperijalizmu pisao i krčki biskup [[Antun Mahnić]] (članak Centralistička Njemačka u Hrvatskoj prosvjeti).<ref name="Lončarević476"/>

Nakon rata je [[hrvatska emigracija|emigrirao]]. Prvo odredište bila je [[Austrija]], a nakon što je situacija postajala sve nesigurnija, 1948./[[1949.]] je kao mnogi otišao odatle u [[Argentina|Argentinu]].<ref name="H.leksikon"/>
Boravio je u Buenos Airesu. U Argentini je radio kao statičar u građevinskoj tvrtci te poslije kao projektant. U Argentini je nastavio i glazbeno usavršavanje. Završio je tečaj moderne kompozicije te je nastavio skladati. Skladao je većinom za mješovite zborove, orkestre i komorne sastave.<ref name="Lončarević476"/> U Buenos Airesu je preko dva desetljeća vodio Hrvatski pjevački zbor Jadran (osnovan 1947.). Vodio ga je od 1953. do smrti 1976. godine. Surađivao je s hrvatskim iseljeničkim listovima, poput [[Hrvatska revija|Hrvatske revije]].<ref name="H.leksikon"/>

Glavni smjerovi njegove djelatnosti bile su novinarstvo i glazba. Kao novinar bavio se socijalnim problemima (radničko osiguranje, npr.), političkim prilikama, vanjskom politikom, a u glazbi se okrenuo skladateljstvu. Skladao je uz oslonac na romantičarsku tradiciju, a motive je preuzimao iz hrvatskog pučkog melosa.<ref name="H.leksikon"/> Bavio se i glazbenom teorijom. Objavio je studiju "Suvremeni problemi glazbe" te se bavio [[Joseph Haydn|Haydnovim]] hrvatskim podrijetlom te utjecajem hrvatske gradišćanske pučke popijevke na Haydnovo skladanje.<ref name="Lončarević476"/>

Predavanja koja je održao u Društvu katoličkih studenata u Buenos Airesu objavio je 1970. godine u knjizi ''Kobna 1918.''.<ref name="Lončarević476"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Degrel, Ivan}}
[[Kategorija:Životopisi, Županja]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Hrvati u Argentini]]
[[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945.-1989.)]]

Ivan Degrel - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica