Ivan Coronini - Povijest promjena

Suradnik10: s de.wikipedije

2026-01-11T01:39:47Z

s de.wikipedije

←Starija inačica		Inačica od 11. siječanj 2026. u 01:39
Redak 37:		Redak 37:

	== Životopis ==		== Životopis ==
	Iz grofovske obitelji. Vojničku karijeru započeo kao kadet u [[Napoleonski ratovi\|protunapoleonskim]] ratovima. Od 1836. je među odgojiteljima Franje Josipa. <ref name=hbl/>		Iz austrijske grofovske obitelji [[Coronini von Cronberg]], dalekog talijanskog podrijetla iz Bergama. Vojničku karijeru započeo kao kadet u [[Napoleonski ratovi\|protunapoleonskim]] ratovima. Od 1836. je među odgojiteljima Franje Josipa. <ref name=hbl/>

	Kada je na prijedlog ratnoga ministra kralj [[31. prosinca]] [[1849.]] odredio da se u [[Temišvar]]u ustanovi banatsko-srpsko zemaljsko-vojničko upraviteljstvo, pod koje će spadati ~~tamiški~~ [[Banat]] i srpska vojvodina, za prvog vojnog upravitelja imenovan je podmaršal Ivan grof Coronini.		Kada je na prijedlog ratnoga ministra kralj [[31. prosinca]] [[1849.]] odredio da se u [[Temišvar]]u ustanovi banatsko-srpsko zemaljsko-vojničko upraviteljstvo, pod koje će spadati [[Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat\|tamiški Banat i srpska vojvodina]], za prvog vojnog upravitelja imenovan je podmaršal Ivan grof Coronini. Po njemu je nazvano novopodignuto selo Coronini (danas u Karaš-severinskoj županiji ) koje je dao podići na mjestu bivšeg sela Alibega u Rumunjskoj.

	Kolovoza 1851. imenovan je za guvernera Srpske Vojvodine. Zapovijedao je korpusom u vrijeme [[Krimski rat\|Krimskog rata]] koji je 1854. [[zaposjedanje Vlaške i Moldavije 1854.-1857.\|zauzeo Vlašku]]<ref name=hbl>Redakcija: CORONINI CRONBERG, Johann Baptist. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 11.1.2026. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/coronini-cronberg-johann-baptist>. </ref>, kad je Habsburška Monarhija u svojstvu neutralnog posrednika zaposjela Moldaviju i Vlašku radi čuvanja neutralne zone između dviju zaraženih strana te očuvanja ''status quo'' na Balkanu.<ref>[https://mek.oszk.hu/03400/03407/html/385.html ''XI. THE AGE OF ABSOLUTISM IN TRANSYLVANIA (1849–1867) (Zoltán Szász). 2. POLITICAL LIFE IN THE ERA OF ABSOLUTISM. The Impact of the Crimean War. '']. HISTORY OF TRANSYLVANIA Volume III. From 1830 to 1919., Atlantic Research and Publications. 2002. {{ISBN\|0-88033-497-5}}. Pristupljeno 11. siječnja 2026.</ref>		Kolovoza 1851. imenovan je za guvernera Srpske Vojvodine. Zapovijedao je korpusom u vrijeme [[Krimski rat\|Krimskog rata]] koji je 1854. [[zaposjedanje Vlaške i Moldavije 1854.-1857.\|zauzeo Vlašku]]<ref name=hbl>Redakcija: CORONINI CRONBERG, Johann Baptist. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 11.1.2026. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/coronini-cronberg-johann-baptist>. </ref>, kad je Habsburška Monarhija u svojstvu neutralnog posrednika zaposjela Moldaviju i Vlašku radi čuvanja neutralne zone između dviju zaraženih strana te očuvanja ''status quo'' na Balkanu.<ref>[https://mek.oszk.hu/03400/03407/html/385.html ''XI. THE AGE OF ABSOLUTISM IN TRANSYLVANIA (1849–1867) (Zoltán Szász). 2. POLITICAL LIFE IN THE ERA OF ABSOLUTISM. The Impact of the Crimean War. '']. HISTORY OF TRANSYLVANIA Volume III. From 1830 to 1919., Atlantic Research and Publications. 2002. {{ISBN\|0-88033-497-5}}. Pristupljeno 11. siječnja 2026.</ref>

	Nakon smrti [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] imenovan je hrvatskim banom. Kao tuđinac nije odviše mario za Hrvate te je bio omražen. Po dolasku u Zagreb izjavljuje: "''Prestar sam da učim hrvatski, a sve kad bih i mogao, ne bih htio!''". Coronini uvodi režim jake ruke, a naročito progoni omladinu. Zabranjuje činovnicima nošenje narodnog odijela. 27. travnja 1860. raspuštena je "Čitaonica". Za njegovog banovanja kralj je sazvao tzv. pojačano [[Državno vijeće]], koje je trebalo raspravljati o organizaciji [[Habsburška Monarhija\|Monarhije]] (s radom je počelo 31. svibnja, a zaključeno 28. rujna 1860.). Dok je ono još vijećalo, kralj je uvidio da treba umiriti nezadovoljne Hrvate, pa je na preporuku biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Strossmayera]] za bana [[19. lipnja]] [[1860.]] imenovan [[Josip Šokčević]].		Nakon smrti [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] imenovan je hrvatskim banom. Kao tuđinac nije odviše mario za Hrvate te je bio omražen. Po dolasku u Zagreb izjavljuje: "''Prestar sam da učim hrvatski, a sve kad bih i mogao, ne bih htio!''". Coronini uvodi režim jake ruke, a naročito progoni omladinu. Zabranjuje činovnicima nošenje narodnog odijela. 27. travnja 1860. raspuštena je "Čitaonica". Za njegovog banovanja kralj je sazvao tzv. pojačano [[Državno vijeće]], koje je trebalo raspravljati o organizaciji [[Habsburška Monarhija\|Monarhije]] (s radom je počelo 31. svibnja, a zaključeno 28. rujna 1860.). Dok je ono još vijećalo, kralj je uvidio da treba umiriti nezadovoljne Hrvate, pa je na preporuku biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Strossmayera]] za bana [[19. lipnja]] [[1860.]] imenovan [[Josip Šokčević]].

			Poslije je odlikovan [[Red zlatnog runa\|Redom zlatnog runa]].

	==Izvori==		==Izvori==

Suradnik10 u (test) 01:28, 11. siječanj 2026.

2026-01-11T01:28:37Z

←Starija inačica		Inačica od 11. siječanj 2026. u 01:28
Redak 34:		Redak 34:
	\|fusnote =		\|fusnote =
	}}		}}
	'''Ivan grof Coronini-Cronberg''', pravim imenom ''Johann Baptist Coronini-Cronberg'' ([[16. studenog]] [[1794.]] - [[26. srpnja]] [[1880.]]), [[general]], [[hrvatski ban]] od [[1859.]] do [[1860.]] godine i [[banski namjesnik]]. Promicatelj germanizacije i apsolutizma.<ref name=hbl/>		'''Ivan grof Coronini-Cronberg''', pravim imenom ''Johann Baptist Coronini-Cronberg'' ([[16. studenog]] [[1794.]] - [[26. srpnja]] [[1880.]]), [[general]] topništva (Feldzeugmeister), [[hrvatski ban]] od [[1859.]] do [[1860.]] godine i [[banski namjesnik]]. Promicatelj germanizacije i apsolutizma.<ref name=hbl/>

	== Životopis ==		== Životopis ==

Suradnik10 u (test) 01:27, 11. siječanj 2026.

2026-01-11T01:27:27Z

←Starija inačica		Inačica od 11. siječanj 2026. u 01:27
Redak 7:		Redak 7:
	\|malaslika =		\|malaslika =
	\|opis male slike =		\|opis male slike =
	\|datum rođenja = [[16. studenog]] [[1794.]]		\|datum rođenja = [[Gorica]], [[16. studenog]] [[1794.]]
	\|datum smrti = [[26. srpnja]] [[1880.]]		\|datum smrti = dvorac Sv. Petar kod Gorice, [[26. srpnja]] [[1880.]]

	\|mandat_start = [[1859.]]		\|mandat_start = 28. srpnja [[1859.]]
	\|mandat_kraj = [[1860.]]		\|mandat_kraj = 19. travnja [[1860.]]
	\|podban =		\|podban =
	\|prethodnik = [[Josip Jelačić]]		\|prethodnik = [[Josip Jelačić]]
Redak 41:		Redak 41:
	Kada je na prijedlog ratnoga ministra kralj [[31. prosinca]] [[1849.]] odredio da se u [[Temišvar]]u ustanovi banatsko-srpsko zemaljsko-vojničko upraviteljstvo, pod koje će spadati tamiški [[Banat]] i srpska vojvodina, za prvog vojnog upravitelja imenovan je podmaršal Ivan grof Coronini.		Kada je na prijedlog ratnoga ministra kralj [[31. prosinca]] [[1849.]] odredio da se u [[Temišvar]]u ustanovi banatsko-srpsko zemaljsko-vojničko upraviteljstvo, pod koje će spadati tamiški [[Banat]] i srpska vojvodina, za prvog vojnog upravitelja imenovan je podmaršal Ivan grof Coronini.

	Kolovoza 1851. imenovan je za guvernera Srpske Vojvodine. Zapovijedao je korpusom u vrijeme [[Krimski rat\|Krimskog rata]] koji je 1854. [[zaposjedanje Vlaške i Moldavije 1854.-1857.\|zauzeo Vlašku]]<ref name=hbl>Redakcija: CORONINI CRONBERG, Johann Baptist. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 11.1.2026. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/coronini-cronberg-johann-baptist>. </ref>, kad je Habsburška Monarhija u svojstvu neutralnog posrednika zaposjela Moldaviju i Vlašku radi čuvanja neutralne zone između dviju zaraženih strana te očuvanja ''status quo' na Balkanu.<ref>[https://mek.oszk.hu/03400/03407/html/385.html ''XI. THE AGE OF ABSOLUTISM IN TRANSYLVANIA (1849–1867) (Zoltán Szász). 2. POLITICAL LIFE IN THE ERA OF ABSOLUTISM. The Impact of the Crimean War. '']. HISTORY OF TRANSYLVANIA Volume III. From 1830 to 1919., Atlantic Research and Publications. 2002. {{ISBN\|0-88033-497-5}}. Pristupljeno 11. siječnja 2026.</ref>		Kolovoza 1851. imenovan je za guvernera Srpske Vojvodine. Zapovijedao je korpusom u vrijeme [[Krimski rat\|Krimskog rata]] koji je 1854. [[zaposjedanje Vlaške i Moldavije 1854.-1857.\|zauzeo Vlašku]]<ref name=hbl>Redakcija: CORONINI CRONBERG, Johann Baptist. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 11.1.2026. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/coronini-cronberg-johann-baptist>. </ref>, kad je Habsburška Monarhija u svojstvu neutralnog posrednika zaposjela Moldaviju i Vlašku radi čuvanja neutralne zone između dviju zaraženih strana te očuvanja ''status quo'' na Balkanu.<ref>[https://mek.oszk.hu/03400/03407/html/385.html ''XI. THE AGE OF ABSOLUTISM IN TRANSYLVANIA (1849–1867) (Zoltán Szász). 2. POLITICAL LIFE IN THE ERA OF ABSOLUTISM. The Impact of the Crimean War. '']. HISTORY OF TRANSYLVANIA Volume III. From 1830 to 1919., Atlantic Research and Publications. 2002. {{ISBN\|0-88033-497-5}}. Pristupljeno 11. siječnja 2026.</ref>

	Nakon smrti [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] imenovan je hrvatskim banom. Kao tuđinac nije odviše mario za Hrvate te je bio omražen. Po dolasku u Zagreb izjavljuje: "''Prestar sam da učim hrvatski, a sve kad bih i mogao, ne bih htio!''". Coronini uvodi režim jake ruke, a naročito progoni omladinu. Zabranjuje činovnicima nošenje narodnog odijela. 27. travnja 1860. raspuštena je "Čitaonica". Za njegovog banovanja kralj je sazvao tzv. pojačano [[Državno vijeće]], koje je trebalo raspravljati o organizaciji [[Habsburška Monarhija\|Monarhije]] (s radom je počelo 31. svibnja, a zaključeno 28. rujna 1860.). Dok je ono još vijećalo, kralj je uvidio da treba umiriti nezadovoljne Hrvate, pa je na preporuku biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Strossmayera]] za bana [[19. lipnja]] [[1860.]] imenovan [[Josip Šokčević]].		Nakon smrti [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] imenovan je hrvatskim banom. Kao tuđinac nije odviše mario za Hrvate te je bio omražen. Po dolasku u Zagreb izjavljuje: "''Prestar sam da učim hrvatski, a sve kad bih i mogao, ne bih htio!''". Coronini uvodi režim jake ruke, a naročito progoni omladinu. Zabranjuje činovnicima nošenje narodnog odijela. 27. travnja 1860. raspuštena je "Čitaonica". Za njegovog banovanja kralj je sazvao tzv. pojačano [[Državno vijeće]], koje je trebalo raspravljati o organizaciji [[Habsburška Monarhija\|Monarhije]] (s radom je počelo 31. svibnja, a zaključeno 28. rujna 1860.). Dok je ono još vijećalo, kralj je uvidio da treba umiriti nezadovoljne Hrvate, pa je na preporuku biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Strossmayera]] za bana [[19. lipnja]] [[1860.]] imenovan [[Josip Šokčević]].

Suradnik10 u (test) 01:24, 11. siječanj 2026.

2026-01-11T01:24:29Z

←Starija inačica		Inačica od 11. siječanj 2026. u 01:24
Redak 34:		Redak 34:
	\|fusnote =		\|fusnote =
	}}		}}
	'''Ivan grof Coronini-Cronberg''', pravim imenom ''Johann Baptist Coronini-Cronberg'' ([[16. studenog]] [[1794.]] - [[26. srpnja]] [[1880.]]), [[general]], [[hrvatski ban]] od [[1859.]] do [[1860.]] godine i [[banski namjesnik]].		'''Ivan grof Coronini-Cronberg''', pravim imenom ''Johann Baptist Coronini-Cronberg'' ([[16. studenog]] [[1794.]] - [[26. srpnja]] [[1880.]]), [[general]], [[hrvatski ban]] od [[1859.]] do [[1860.]] godine i [[banski namjesnik]]. Promicatelj germanizacije i apsolutizma.<ref name=hbl/>

			== Životopis ==
	Iz grofovske obitelji. Vojničku karijeru započeo kao kadet u [[Napoleonski ratovi\|protunapoleonskim]] ratovima. Od 1836. je među odgojiteljima Franje Josipa. <ref name=hbl/>		Iz grofovske obitelji. Vojničku karijeru započeo kao kadet u [[Napoleonski ratovi\|protunapoleonskim]] ratovima. Od 1836. je među odgojiteljima Franje Josipa. <ref name=hbl/>

Redak 42:		Redak 43:
	Kolovoza 1851. imenovan je za guvernera Srpske Vojvodine. Zapovijedao je korpusom u vrijeme [[Krimski rat\|Krimskog rata]] koji je 1854. [[zaposjedanje Vlaške i Moldavije 1854.-1857.\|zauzeo Vlašku]]<ref name=hbl>Redakcija: CORONINI CRONBERG, Johann Baptist. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 11.1.2026. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/coronini-cronberg-johann-baptist>. </ref>, kad je Habsburška Monarhija u svojstvu neutralnog posrednika zaposjela Moldaviju i Vlašku radi čuvanja neutralne zone između dviju zaraženih strana te očuvanja ''status quo' na Balkanu.<ref>[https://mek.oszk.hu/03400/03407/html/385.html ''XI. THE AGE OF ABSOLUTISM IN TRANSYLVANIA (1849–1867) (Zoltán Szász). 2. POLITICAL LIFE IN THE ERA OF ABSOLUTISM. The Impact of the Crimean War. '']. HISTORY OF TRANSYLVANIA Volume III. From 1830 to 1919., Atlantic Research and Publications. 2002. {{ISBN\|0-88033-497-5}}. Pristupljeno 11. siječnja 2026.</ref>		Kolovoza 1851. imenovan je za guvernera Srpske Vojvodine. Zapovijedao je korpusom u vrijeme [[Krimski rat\|Krimskog rata]] koji je 1854. [[zaposjedanje Vlaške i Moldavije 1854.-1857.\|zauzeo Vlašku]]<ref name=hbl>Redakcija: CORONINI CRONBERG, Johann Baptist. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 11.1.2026. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/coronini-cronberg-johann-baptist>. </ref>, kad je Habsburška Monarhija u svojstvu neutralnog posrednika zaposjela Moldaviju i Vlašku radi čuvanja neutralne zone između dviju zaraženih strana te očuvanja ''status quo' na Balkanu.<ref>[https://mek.oszk.hu/03400/03407/html/385.html ''XI. THE AGE OF ABSOLUTISM IN TRANSYLVANIA (1849–1867) (Zoltán Szász). 2. POLITICAL LIFE IN THE ERA OF ABSOLUTISM. The Impact of the Crimean War. '']. HISTORY OF TRANSYLVANIA Volume III. From 1830 to 1919., Atlantic Research and Publications. 2002. {{ISBN\|0-88033-497-5}}. Pristupljeno 11. siječnja 2026.</ref>

	Nakon smrti [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] imenovan je hrvatskim banom. Kao tuđinac nije odviše mario za Hrvate te je bio omražen. Po dolasku u Zagreb izjavljuje: "''Prestar sam da učim hrvatski, a sve kad bih i mogao, ne bih htio!''". Coronini uvodi režim jake ruke, a naročito progoni omladinu. Zabranjuje činovnicima nošenje narodnog odijela. 27. travnja 1860. raspuštena je "Čitaonica". Za njegovog banovanja kralj je sazvao tzv. pojačano Državno vijeće, koje je trebalo raspravljati o organizaciji [[Habsburška Monarhija\|Monarhije]] (s radom je počelo 31. svibnja, a zaključeno 28. rujna 1860.). Dok je ono još vijećalo, kralj je uvidio da treba umiriti nezadovoljne Hrvate, pa je na preporuku biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Strossmayera]] za bana [[19. lipnja]] [[1860.]] imenovan [[Josip Šokčević]].		Nakon smrti [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] imenovan je hrvatskim banom. Kao tuđinac nije odviše mario za Hrvate te je bio omražen. Po dolasku u Zagreb izjavljuje: "''Prestar sam da učim hrvatski, a sve kad bih i mogao, ne bih htio!''". Coronini uvodi režim jake ruke, a naročito progoni omladinu. Zabranjuje činovnicima nošenje narodnog odijela. 27. travnja 1860. raspuštena je "Čitaonica". Za njegovog banovanja kralj je sazvao tzv. pojačano [[Državno vijeće]], koje je trebalo raspravljati o organizaciji [[Habsburška Monarhija\|Monarhije]] (s radom je počelo 31. svibnja, a zaključeno 28. rujna 1860.). Dok je ono još vijećalo, kralj je uvidio da treba umiriti nezadovoljne Hrvate, pa je na preporuku biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Strossmayera]] za bana [[19. lipnja]] [[1860.]] imenovan [[Josip Šokčević]].

	==Izvori==		==Izvori==
	* Josip Horvat: "Politička povijest Hrvatske", prvi dio, Zagreb, 1990.		* Josip Horvat: "Politička povijest Hrvatske", prvi dio, Zagreb, 1990.
	* http://rulers.org/indexc4.html		* http://rulers.org/indexc4.html
			{{izvori}}

	{{s-start}}		{{s-start}}

Suradnik10 u (test) 01:22, 11. siječanj 2026.

2026-01-11T01:22:50Z

←Starija inačica		Inačica od 11. siječanj 2026. u 01:22
Redak 1:		Redak 1:
	{{Infookvir ban		{{Infookvir ban
	\|ime = Ivan Coronini		\|ime = Ivan Coronini
	\|puno ime = ~~Ivan~~ grof Coronini-Cronberg		\|puno ime = Johann Baptist grof Coronini-Cronberg
	\|slika = Ivan Coronini.jpg		\|slika = Ivan Coronini.jpg
	\|veličina = 200px		\|veličina = 200px
Redak 34:		Redak 34:
	\|fusnote =		\|fusnote =
	}}		}}
	'''Ivan grof Coronini-Cronberg''' ([[16. studenog]] [[1794.]] - [[26. srpnja]] [[1880.]]), [[general]], [[hrvatski ban]] od [[1859.]] do [[1860.]] godine.		'''Ivan grof Coronini-Cronberg''', pravim imenom ''Johann Baptist Coronini-Cronberg'' ([[16. studenog]] [[1794.]] - [[26. srpnja]] [[1880.]]), [[general]], [[hrvatski ban]] od [[1859.]] do [[1860.]] godine i [[banski namjesnik]].

			Iz grofovske obitelji. Vojničku karijeru započeo kao kadet u [[Napoleonski ratovi\|protunapoleonskim]] ratovima. Od 1836. je među odgojiteljima Franje Josipa. <ref name=hbl/>

	Kada je na prijedlog ratnoga ministra kralj [[31. prosinca]] [[1849.]] odredio da se u [[Temišvar]]u ustanovi banatsko-srpsko zemaljsko-vojničko upraviteljstvo, pod koje će spadati tamiški [[Banat]] i srpska vojvodina, za prvog vojnog upravitelja imenovan je podmaršal Ivan grof Coronini.		Kada je na prijedlog ratnoga ministra kralj [[31. prosinca]] [[1849.]] odredio da se u [[Temišvar]]u ustanovi banatsko-srpsko zemaljsko-vojničko upraviteljstvo, pod koje će spadati tamiški [[Banat]] i srpska vojvodina, za prvog vojnog upravitelja imenovan je podmaršal Ivan grof Coronini.

			Kolovoza 1851. imenovan je za guvernera Srpske Vojvodine. Zapovijedao je korpusom u vrijeme [[Krimski rat\|Krimskog rata]] koji je 1854. [[zaposjedanje Vlaške i Moldavije 1854.-1857.\|zauzeo Vlašku]]<ref name=hbl>Redakcija: CORONINI CRONBERG, Johann Baptist. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 11.1.2026. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/coronini-cronberg-johann-baptist>. </ref>, kad je Habsburška Monarhija u svojstvu neutralnog posrednika zaposjela Moldaviju i Vlašku radi čuvanja neutralne zone između dviju zaraženih strana te očuvanja ''status quo' na Balkanu.<ref>[https://mek.oszk.hu/03400/03407/html/385.html ''XI. THE AGE OF ABSOLUTISM IN TRANSYLVANIA (1849–1867) (Zoltán Szász). 2. POLITICAL LIFE IN THE ERA OF ABSOLUTISM. The Impact of the Crimean War. '']. HISTORY OF TRANSYLVANIA Volume III. From 1830 to 1919., Atlantic Research and Publications. 2002. {{ISBN\|0-88033-497-5}}. Pristupljeno 11. siječnja 2026.</ref>

	Nakon smrti [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] imenovan je hrvatskim banom. Kao tuđinac nije odviše mario za Hrvate te je bio omražen. Po dolasku u Zagreb izjavljuje: "''Prestar sam da učim hrvatski, a sve kad bih i mogao, ne bih htio!''". Coronini uvodi režim jake ruke, a naročito progoni omladinu. Zabranjuje činovnicima nošenje narodnog odijela. 27. travnja 1860. raspuštena je "Čitaonica". Za njegovog banovanja kralj je sazvao tzv. pojačano Državno vijeće, koje je trebalo raspravljati o organizaciji [[Habsburška Monarhija\|Monarhije]] (s radom je počelo 31. svibnja, a zaključeno 28. rujna 1860.). Dok je ono još vijećalo, kralj je uvidio da treba umiriti nezadovoljne Hrvate, pa je na preporuku biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Strossmayera]] za bana [[19. lipnja]] [[1860.]] imenovan [[Josip Šokčević]].		Nakon smrti [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] imenovan je hrvatskim banom. Kao tuđinac nije odviše mario za Hrvate te je bio omražen. Po dolasku u Zagreb izjavljuje: "''Prestar sam da učim hrvatski, a sve kad bih i mogao, ne bih htio!''". Coronini uvodi režim jake ruke, a naročito progoni omladinu. Zabranjuje činovnicima nošenje narodnog odijela. 27. travnja 1860. raspuštena je "Čitaonica". Za njegovog banovanja kralj je sazvao tzv. pojačano Državno vijeće, koje je trebalo raspravljati o organizaciji [[Habsburška Monarhija\|Monarhije]] (s radom je počelo 31. svibnja, a zaključeno 28. rujna 1860.). Dok je ono još vijećalo, kralj je uvidio da treba umiriti nezadovoljne Hrvate, pa je na preporuku biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Strossmayera]] za bana [[19. lipnja]] [[1860.]] imenovan [[Josip Šokčević]].

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:39:51Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ivan Coronini'''-->~~{{Infookvir ban		{{Infookvir ban
	\|ime = Ivan Coronini		\|ime = Ivan Coronini
	\|puno ime = Ivan grof Coronini-Cronberg		\|puno ime = Ivan grof Coronini-Cronberg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T07:41:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir ban
|ime = Ivan Coronini
|puno ime = Ivan grof Coronini-Cronberg
|slika = Ivan Coronini.jpg
|veličina = 200px
|opis slike = Ivan Coronini
|malaslika =
|opis male slike =
|datum rođenja = [[16. studenog]] [[1794.]]
|datum smrti = [[26. srpnja]] [[1880.]]

|mandat_start = [[1859.]]
|mandat_kraj = [[1860.]]
|podban =
|prethodnik = [[Josip Jelačić]]
|nasljednik = [[Josip Šokčević]]

|mandat_start2 =
|mandat_kraj2 =
|podban2 =
|prethodnik2 =
|nasljednik2 =

|mandat_start3 =
|mandat_kraj3 =
|podban3 =
|prethodnik3 =
|nasljednik3 =

|stranka =
|supruga =
|suprug =
|zanimanje =
|fusnote =
}}
'''Ivan grof Coronini-Cronberg''' ([[16. studenog]] [[1794.]] - [[26. srpnja]] [[1880.]]), [[general]], [[hrvatski ban]] od [[1859.]] do [[1860.]] godine.

Kada je na prijedlog ratnoga ministra kralj [[31. prosinca]] [[1849.]] odredio da se u [[Temišvar]]u ustanovi banatsko-srpsko zemaljsko-vojničko upraviteljstvo, pod koje će spadati tamiški [[Banat]] i srpska vojvodina, za prvog vojnog upravitelja imenovan je podmaršal Ivan grof Coronini.

Nakon smrti [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] imenovan je hrvatskim banom. Kao tuđinac nije odviše mario za Hrvate te je bio omražen. Po dolasku u Zagreb izjavljuje: "''Prestar sam da učim hrvatski, a sve kad bih i mogao, ne bih htio!''". Coronini uvodi režim jake ruke, a naročito progoni omladinu. Zabranjuje činovnicima nošenje narodnog odijela. 27. travnja 1860. raspuštena je "Čitaonica". Za njegovog banovanja kralj je sazvao tzv. pojačano Državno vijeće, koje je trebalo raspravljati o organizaciji [[Habsburška Monarhija|Monarhije]] (s radom je počelo 31. svibnja, a zaključeno 28. rujna 1860.). Dok je ono još vijećalo, kralj je uvidio da treba umiriti nezadovoljne Hrvate, pa je na preporuku biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayera]] za bana [[19. lipnja]] [[1860.]] imenovan [[Josip Šokčević]].

==Izvori==
* Josip Horvat: "Politička povijest Hrvatske", prvi dio, Zagreb, 1990.
* http://rulers.org/indexc4.html

{{s-start}}
{{s-off}}
{{s-bef|before=[[Josip Jelačić]]}}
{{s-ttl|title=Hrvatski ban| years=1859.–1860.}}
{{s-aft|after=[[Josip Šokčević]]}}
{{end}}

{{GLAVNIRASPORED:Coronini, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski banovi]]