WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:49:47Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ivan Bach'''-->~~'''Ivan Bach''' bio je hrvatski povjesničar umjetnosti. Rođen je u Zagrebu 1910. godine, a u Zagrebu je i umro 1983.godine. Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] diplomirao je povijest umjetnosti i klasičnu arheologiju. Doktorirao je 1939. godine s temom »Antikni figuralni bronsani predmeti Arheološko-historijskog muzeja u Zagrebu«.		'''Ivan Bach''' bio je hrvatski povjesničar umjetnosti. Rođen je u Zagrebu 1910. godine, a u Zagrebu je i umro 1983.godine. Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] diplomirao je povijest umjetnosti i klasičnu arheologiju. Doktorirao je 1939. godine s temom »Antikni figuralni bronsani predmeti Arheološko-historijskog muzeja u Zagrebu«.

	Prvi je od naših povjesničara umjetnosti koji se potpuno posvetio proučavanju i vrednovanju djela primijenjene umjetnosti, prije svega zlatarstva i metalnih predmeta (kasnije se za ovo područje opredijelio i [[Ivo Lentić]]). Zanimao se i za [[Konzervacija metala\|konzerviranje restauriranje metala]]. Praktično je cijeli radni vijek, uz svega nekoliko prekida, proveo u [[Muzej za umjetnost i obrt\|Muzeju za umjetnost]] i obrt u Zagrebu, gdje je radio od 1937. do 1973. godine.		Prvi je od naših povjesničara umjetnosti koji se potpuno posvetio proučavanju i vrednovanju djela primijenjene umjetnosti, prije svega zlatarstva i metalnih predmeta (kasnije se za ovo područje opredijelio i [[Ivo Lentić]]). Zanimao se i za [[Konzervacija metala\|konzerviranje restauriranje metala]]. Praktično je cijeli radni vijek, uz svega nekoliko prekida, proveo u [[Muzej za umjetnost i obrt\|Muzeju za umjetnost]] i obrt u Zagrebu, gdje je radio od 1937. do 1973. godine.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T20:57:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Ivan Bach''' bio je hrvatski povjesničar umjetnosti. Rođen je u Zagrebu 1910. godine, a u Zagrebu je i umro 1983.godine. Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] diplomirao je povijest umjetnosti i klasičnu arheologiju. Doktorirao je 1939. godine s temom »Antikni figuralni bronsani predmeti Arheološko-historijskog muzeja u Zagrebu«.

Prvi je od naših povjesničara umjetnosti koji se potpuno posvetio proučavanju i vrednovanju djela primijenjene umjetnosti, prije svega zlatarstva i metalnih predmeta (kasnije se za ovo područje opredijelio i [[Ivo Lentić]]). Zanimao se i za [[Konzervacija metala|konzerviranje restauriranje metala]]. Praktično je cijeli radni vijek, uz svega nekoliko prekida, proveo u [[Muzej za umjetnost i obrt|Muzeju za umjetnost]] i obrt u Zagrebu, gdje je radio od 1937. do 1973. godine.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio je član poslijeratnih restitucijskih komisija za povrat umjetnina i spomenika kulture iz [[Mađarska|Mađarske]] i [[Austrija|Austrije]], a bio je i predsjednik Komiteta Istok—Zapad jugoslavenske komisije Internacionalnog muzejskog vijeća u
razdoblju od 1958. do 1966. godine.

==Dodatna literatura==
Tonković, M. Ivanu Bachu u spomen - Nezaobilazno djelovanje, Radovi IPU 7/1983(5-11)

==Izbor iz bibliografije Ivana Bacha==
Artur Schneider : (1879-1946), Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti, Sv.7 (1981-), str. 73-77

Iz Muzeja za umjetnost i umjetnički obrt,Narodna starina, Knj.14 (1935), 35(1/2), str. 93-99

Povlastice i pravila varaždinskog zlatarskog ceha 1613. godine ,Starine, Knj. 49 (1959.), str. 235-246

Prilog povijesti zlatarstva u Zagrebu ,Iz starog i novog Zagreba / [urednici Franjo Buntak... et al.], 2, / [prijevodi Marija Plohl ... et al. ; fotografije Vladimir Bradač ... et al.] Sv. 2; str. 171-182

Radovi augsburških zlatara Gottlieba Menzela i Johanna Heinricha Menzela iz 1736-1737. godine u Biskupskom dvoru u Đakovu ,Peristil, 1960, 3, str. 59-62

Restauriranje kositrenog cehovskog vrča iz 1691. godine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu ,Zbornik zaštite spomenika, Knj.15 (1964), str. 105-108

Satovi s oznakama zagrebačkih urara u Muzeju grada Zagreba,Iz starog i novog Zagreba / [urednici Franjo Buntak... et al.], 4, Sv. 4; str. 143-154; tab. XXXVI-XXXIX

Tablica zagrebačkog kaptolskog velikog ceha iz kraja XVII. stoljeća ,Bulletin Instituta za likovne umjetnosti VII odjela, God.4 (1956), 8, str. 19-22

Varaždinski zlatari Juraj Kunić (oko 1777 - 1831) i njegov sin Vinko (1801 - poslije 1841),Radovi Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u , [God.]7 (1983), Ivanu Bachu u spomen str. 14-79

Zlatarski radovi u Riznici Zagrebačke katedrale sa žigovima mariborskih i zagrebačkih majstora VIII. stoljeća ,Tkalčićev zbornik : zbornik radova posvećenih sedamdesetogodišnjici Vladimira / <glavni urednik Ivan Bach>, Sv. 2, (sv. 2) str. 257-280 ( [7] tab. s ilustr.)

Zlatarski žigovi na nekim predmetima u Zadru i Ninu ,Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, [God.]21 (1980), Fiskovićev zbornik I str. 515-524

==Vanjske poveznice==
*[https://www.ipu.hr/content/radovi-ipu/RIPU-7-1983_80-86-Reberski.pdf Bibliografija Ivana Bacha]

{{GLAVNIRASPORED:Bach, Ivan}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]]

Ivan Bach - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica