https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Ivan_%C5%A0ugarIvan Šugar - Povijest promjena2026-07-18T23:22:45ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ivan_%C5%A0ugar&diff=173238&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-29T09:16:57Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ivan Šugar'''-->'''Ivan Šugar''' ([[Filipana]] kod Pule, [[27. svibnja]] [[1933.]] - [[Zagreb]], [[6. studenog]] [[2015.|2015]]. ), hrvatski je botaničar. <br />
<br />
Istraživao je biljni svijet, a u tom poslu ga je posebno uz [[floristika|floristiku]] koja se bavi istraživanjem [[cvjetana|cvjetane]], zaokupljalo proučavanje zakonitosti širenja i razmještaja biljnoga svijeta na Zemlji, a jednako ga je tako zanimalo svojstvo biljnih vrsta da žive u određenim skupinama zvanima [[biljne zajednice]].<ref name="biljnozemljopisna">[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2010_2.nsf/AllWebDocs/BILJNOZEMLJOPISNA_PODRUCJA_I_COVJEK Hrvatska revija] Ivan Šugar: BILJNOZEMLJOPISNA PODRUČJA I ČOVJEK, Zelene stranice, Broj 2-2010, 30. travnja 2010. </ref><br />
==Životopis==<br />
<br />
Rodio se je 27. svibnja 1933. godine u Filipani nedaleko od Pule. Osnovnu školu završio je u [[Marčana|Marčani]], a gimnaziju u [[Pazin]]u. Godine 1961. diplomirao je na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu]], Odsjeku za biologiju, zagrebačkoga Sveučilišta. Magistrirao je 1967. obranom teze ''Biljni pokrov Osorčice na otoku Lošinju'' na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem, nakon nekoliko godina, stječe i doktorsku titulu obranom teze ''Flora i vegetacija Samoborskog gorja''.U tom je razdoblju školsku godinu 1965/66., proveo u Montpellieru u Francuskoj.<br />
<br />
Istodobno, dva mjeseca provodi i u Touluseu u »Službi za vegetacijsku kartografiju«, gdje se upoznaje s metodologijom kartografskoga prikazivanja vegetacije pomoću zračne fotogrametrije. Bio je i pedološkim učenikom u brdima francuskog [[Središnji masiv|Središnjeg masiva]] da bi 1973. boravio na sveučilištu na Patrasu u Grčkoj, gdje je proučavao vegetaciju [[Peloponez]]a.<br />
<br />
Od 1961. do 1962. je godine radio kao član istraživač na odsjeku za botaniku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a zatim od 1962. do 1978. na [[Institut za botaniku sveučilišta u Zagrebu|Institutu za botaniku]] sveučilišta u Zagrebu i to najprije kao asistent predavač, zatim kao istraživački asistent te kao istraživač suradnik. Kada je Institut za botaniku prestao postojati, Ivan Šugar počeo je raditi na Botaničkom odjelu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, u razdoblju od 1978. do 1987., kao asistent u istraživanju, a zatim od 1998. kao savjetnik pri istraživanjima.<br />
<br />
Do umirovljenja predavao je botaniku na [[Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu|Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu]].<br />
<br />
Cjelokupni znanstveni rad Ivana Šugara temelji se na istraživanju flore i vegetacije Hrvatske, kao i na pripremi Vegetacijske mape Hrvatske. Objavio je brojne znanstvene radove te surađivao na brojnim projektima.<br />
<br />
Sudjelovao je na više znanstvenih susreta u zemlji i inozemstvu, među ostalima i na dvije [[UNESCO]]-ve konferencije s temom zaštite živućeg svijeta Mediterana. Na prvoj konferenciji, održanoj u Potenzi u Italiji, u suradnji s ostalim sudionicima, izradio je prijedlog da se [[Velebit]] proglasi [[biogenetski rezervat|biogenetskim rezervatom]].<br />
<br />
Godine 1988. sudjelovao je na susretu [[Međunarodno udruženje svjetskih biologa|Međunarodnog udruženja svjetskih biologa]] koji se održao u Smolenicama u Slovačkoj.<br />
<br />
Za leksikografsko-rječničko djelo Hrvatski biljni imenoslov dobio je [[nagrada Ivo Horvat|nagradu Ivo Horvat]] za 2008. godinu. U obrazloženje se je navelo da je ta kapitalno djelo hrvatske fitonomije. Po svom obujmu od 1200 stranica najiscrpniji je dosad objavljeni popis hrvatskih biljnih imena. Osim toga, svaki naziv ima izvore u kojima je zabilježen i podatke o zdravstvenom i prehrambenom aspektu pojedine biljke. <ref name="minkulture2009.">[http://www.min-kulture.hr/novost/default.aspx?id=4870 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske] Nagrada "Ivo Horvat" Ljerki Regula Bevilacqua za životno djelo , pristupljeno 27. kolovoza 2011.</ref>Djelo Hrvatski biljni imenoslov je nastalo na temeljima višegodišnjega autorova terenskog rada skupljanja narodnih naziva za bilje širom Hrvatske te dosad objavljene nomenklaturne građe. Prvo je takvo djelo u Hrvatskoj napisano 150 godina poslije Šulekova imenika bilja i biljarstva, kojim se je konačno pristupilo sustavnom skupljanju domaćih, narodnih naziva za bilje.<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/sugarimenoslov Matica] Ivan Šugar: Hrvatski biljni imenoslov, pristupljeno 27. kolovoza 2011.</ref><br />
<br />
==Znastveni radovi i knjige==<br />
<br />
Objavio je sljedeće naslove:<br />
*Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botanički leksikon / Lexicon botanicum Latino-Croaticum et Croatico-Latinum, Zagreb 1990.<br />
*Hrvatsko biljno nazivlje: analiza hrvatskog biljnog nazivlja u djelu Liber de simplicibus Benedicti Rinij suautori ([[Igor Gostl]] i K. Hazler-Pilepić), Zagreb, 2002.<br />
*Hrvatski biljni imenoslov, Matica hrvatska, Zagreb, 2008. ([[nagrada Ivo Horvat]] 2008.)<br />
<br />
Uredio je i knjigu [[Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske]] Zavoda za zaštitu prirode, Zagreb 1994. Suradnici su na tom projektu bili Marinka Kamenarović, Lj. Marković, [[Zlatan Martinis]], Lj. Regula-Bevilacque, L. Trinajstić i E. Draganović.<br />
<br />
== Izvor ==<br />
{{Matica hrvatska}}<br />
*[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IvanSugar_a Matica hrvatska] Ivan Šugar, preuzeto 27. kolovoza 2011.<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/sugarimenoslov Matica] Ivan Šugar: Hrvatski biljni imenoslov<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Šugar, Ivan}}<br />
[[Kategorija:Hrvatski botaničari]]</div>WikiSysop