WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T10:28:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Italski jezici''' (prvatni kod: [http://multitree.org/codes/ital.html ital]) pripadaju grani međusobno srodnih [[Indoeuropska jezična porodica|indoeuropskih jezika]] od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]]. Obuhvaća 65 jezika (Linguist) sa 23 izumrla, i 1 blizu izumiranja, od toga 42 jezika na popisu SIL-a.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=296-16 Ethnologue (16th)], odnosno po najnovijem43 sa emilijanskim i romanjolskim jer je emilijano-romanjolo podijeljen na 2 jezika.</ref>

Italski se jezici dijele u dvije skupine:

Prva je '''latinsko-faliskička skupina''' italskih jezika. Prvi jezik te skupine je [[latinski jezik]]. On je jezik pokrajine [[Lacij]]a i grada [[Rim]]a. Širenjem [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] postao je jezik različitih zemalja i klasični jezik zapadnoeuropske civilizacije.

Najstariji natpisi pisani latinskim jezikom potječu iz [[6. stoljeće pr. Kr.|6. st. prije Krista]]. Prije se smatralo da je najstariji spomenik latinskog jezika [[Fibula Praenestina]] iz 7. st. pr. Kr. U novije vrijeme arheolozi smatraju da je Zlatna kopča iz Praeneste krivotvorina. Približno je iz istog razdoblja (ili nešto mlađi) Lapis Niger ili Kamen s Foruma, dok Lapis Satricanus ili Kamen iz Satricuma potječe iz 6. st. pr. Kr.
Latinska književna predaja počinje u 3. st. pr. Kr. prijevodom [[Odiseja|Odiseje]] koji je sastavio učeni Grk [[Livije Andronik]].

Latinski je potisnuo sve druge italske jezike, a iz njegovih lokalnih inačica u različitim zemljama razvili su se suvremeni [[romanski jezici]]: [[portugalski]], [[galicijski]], [[španjolski]] ([[kastiljanski]]), [[katalonski]], [[provansalski]], [[francuski]], [[furlanski]], [[sardski]], [[talijanski]], [[sefardski]] (jezik španjolskih Židova, protjeranih iz Španjolske krajem 15. st.), [[rumunjski]], [[meglenorumunjski]], [[arumunjski]], [[Istrorumunjski jezik|istrorumunjski]] (koji se govori u nekim selima na [[Ćićarija|Ćićariji]]), [[retoromanski]], [[istroromanski]] (jezik koji se govori u nekim zaseocima oko Rovinja) i [[dalmatski]] (izumrli romanski jezik istočnojadranske obale. Poznat je u dvije inačice: [[raguzejski]], koji se rabio u [[Dubrovnik]]u do 15. st., i [[veljotski]] na otoku [[Krk]]u koji je nestao s posljednjim govornikom veljotskog [[Tona Udina Burbura|Tonom Udinom Burburom]], koji je umro 1898. godine).

Drugi jezik prve skupine je [[faliskički jezik]]. On se govorio sjeverno od Rima u gradu [[Faleria|Falerii]]. Faliskički jezik je vrlo sličan latinskomu. Do danas je poznato stotinjak natpisa na tom jeziku.

Druga skupina je '''oskijsko-umbrijska skupina''' italskih jezika koja se ponekad naziva i '''sabelskom'''. Najpoznatiji jezik te skupine je [[umbrijski jezik]] koji se govorio u talijanskoj pokrajini [[Umbrija|Umbriji]], sjeverno od Rima. Posvjedočen je na sedam brončanih ploča nazvanih [[Tabulae Iguvinae]], pronađenih u mjestu Gubbio, a nastalih između 400. i 150. g. prije Krista. Spomenik je otkriven [[1444.]] godine. Iguvinske ploče sadrže naputke za neki vjerski obred. Najstarija je pisana posebnim pismom, a najmlađa [[latinica|latinicom]].

Oskički jezik se koristio u Samniju, [[Kampanija|Kampaniji]] i [[Lukanija|Lukaniji]] tj. u srednjoj i južnoj Italiji. Najstariji natpisi potječu iz istog vremena kao i umbrijski. Neki su pisani posebnim, vlastitim pismom, neki [[grčki]]m, a neki latinskim. Najvažniji spomenici su [[Cippus Abellanus]] i [[Tabula Bantina]].

O drugim se italskim jezicima kao što su [[sabinski]], [[ekvijski]], [[volščanski]], [[marsijski]] i dr. malo zna. Prije su se nazivali sabinskima. Smatra se da je volščanski blizak umbrijskome, ekvijski osičkome, a marsijski je prijelazni dijalekt između umbrijskoga i osičkoga.

Prema nekim se jezikoslovcima u italsku granu ubraja izumrli venetski u sjeveroistočnoj Italiji, a prema drugima venetski je samostalna grana u indoeuropskoj porodici, odnosno prijelazni dijalekt između italskih i [[Germanski jezici|germanskih jezika]]. Italskim jezicima neki jezikoslovci pripisuju i [[sikulski]], predrimski jezik koji se govorio na [[Sicilija|Siciliji]]. Poznati su još i [[prasamnićanski jezik]] kojim su pisane skupine natpisa koji potječu iz Kampanije, a nastali su oko 500. g. pr. Kr. i južnopicenski posvjedočen na nekoliko natpisa iz 6. st. pr. Kr.

Osobitosti su italskih jezika u odnosu spram drugih indoeuropskih jezika specifični odrazi aspiriranih okluziva, koji postaju frikativima, širenje ablativnog [[padež]]a na sve deklinacijske klase, osobita tvorba [[futur]]a i dr.

Govornici italskih jezika su ''Italici'' – grupa indoeuropskih naroda koji su potkraj II. tisućljeća prije Krista naselili Italiju i u antičko doba bili glavni dio njezinog stanovništva. U jezičnom pogledu razlikuju se dvije glavne skupine Italika: ''Latino-Falisci'' i ''Osko-Umbrijci''.

Među italskim jezicima, osim latinskoga, najbolje je posvjedočen umbrijski, zahvaljujući velikom tekstu - Iguvinske ploče. Također je dobro posvjedočen i oskički zahvaljujući spomenicima Cippus Abellanus i Tabula Bantina, dok su ostali italski jezici zabilježeni samo na malobrojnim natpisima.

Sve je italske jezike zamijenio latinski koji je jezik [[Katoličanstvo|rimokatoličke crkve]] i državni jezik [[Vatikan]]a. Ne zna se točno kada su oni izumrli, no mnogi jezikoslovci vjeruju da se to dogodilo tijekom [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. prije Krista]], osobito nakon savezničkih ratova, kada se latinski proširio s utjecajem veterana rimske vojske kojima je podijeljena zemlja po cijeloj Italiji.

== Klasifikacija ==
Italski jezici obuhvaćaju (43) jezika koji su opodjeljeni u dvije glavne podskupine:
:'''A. [[Latinsko-faliskički jezici]]''' (1): [[latinski]] (†).
:'''B. [[Romanski jezici]]''' (42) Italija, Francuska, Španjolska, Portugal, Rumunjska, Srbija, Grčka, Sjeverna Makedonija, Hrvatska:
::'''b1.''' [[Istočnoromanski jezici|istočni]] (4) Rumunjska, Grčka, Hrvatska: [[istrorumunjski]], [[makedorumunjski jezik]], [[meglenski jezik]], [[rumunjski]] (s [[moldavski jezik]]).
::'''b2.''' [[zapadnoitalski jezici]] (33):
:::a. [[italo-dalmatski jezici]] (6): [[dalmatski]], [[istriotski]], [[judeotalijanski]] (italkian), [[napolitansko-kalabreški]] (napuljski), [[sicilijanski jezik]], [[talijanski jezik]],
:::b. [[Zapadnoromanski jezici|Zapadnoromanski]] (28):
::::b1. [[Galoiberski jezici]] (27):
:::::a. [[Galoromanski jezici]] (15):
::::::a1. [[Galoitalski jezici]] (6): ([[emilijano-romanjolo]] povučen) [[Emilijanski jezik]], [[romanjolski jezik]], [[Ligurski jezik (romanski)|ligurski jezik]], [[lombardski jezik]], [[pijemontski jezik]], [[venecijanski jezik]].
::::::a2. [[Galoretijski jezici]] (9):
:::::::a. [[Oïlski jezici]] (6):
::::::::a1: [[Francuski jezici]] (5) Francuska, Belgija, SAD: [[francuski]], [[judeofrancuski jezik]] (†), [[kajunski jezik]], [[pikardijski jezik]], [[valonski jezik]].
::::::::a2. Jugoistočni (1) Francuska: [[frankoprovansalski]]
:::::::b. [[Retoromanski jezici]] (3) Švicarska, Italija: [[furlanski jezik]] ili friulski, [[ladinski]], [[romanš]].
:::::b. [[Iberoromanski jezici]] (16):
::::::b1. [[istočnoiberski jezici]] (1) Španjolska, Andora, Francuska, Italija: [[katalonski]].
::::::b2. [[oksitanski]]/Oc (6): [[gaskonjski jezik]], [[langedoški jezik]], [[limuzinski jezik]], [[overnjanski jezik]], [[provansalski jezik]], [[judeoprovansalski jezik]] (shuadi).
::::::b3. [[zapadnoiberski jezici]] (9):
:::::::a. [[asturleonski jezici]] (2) Španjolska, Portugal: [[asturski]], [[mirandski jezik]].
:::::::b. [[kastiljski jezici]] (4) Španjolska, Izrael, Peru: [[estremadurski jezik]], [[judeošpanjolski]] (ladino ili sefardski), [[španjolski]], [[Loreto-ucayali španjolski]].
:::::::c. portugalsko-galicijski (3) Portugal, Španjolska: [[fala jezik]], [[galicijski]], [[portugalski]].
::::b2. [[Pirenejsko-mozarapski jezici]] (2):
:::::a. [[Pirenejski jezici]] (1): [[aragonski]].
:::::b. [[Mozarapski jezici]] (1): [[mozarapski jezik]].
::'''b3.''' [[južnoromanski jezici|južni]] (5):
:::a. [[korzički jezici]] (1) Francuska: [[korzički]].
:::b. [[sardinski jezici]] (4) Italija: [[galurski jezik]], [[kampidanski jezik]], [[logudorski jezik]], [[sasarski jezik]].

== Vidi još ==
*[[Italici]]
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=647 Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90057 Ethnologue (15th)]
*[http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=IEJ Tree for Italic]

[[Kategorija:Italski jezici| ]]
[[Kategorija:Indoeuropski jezici]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:I]]

Italski jezici - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica