Istina - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 13:28, 20. travanj 2026.

2026-04-20T13:28:16Z

←Starija inačica		Inačica od 20. travanj 2026. u 13:28
Redak 28:		Redak 28:

	Puno znanja nije dovoljno za spoznaju istine, osobine treba ''moći povezivati'', a u povezivanju se najviše prepoznaje [[inteligencija]].		Puno znanja nije dovoljno za spoznaju istine, osobine treba ''moći povezivati'', a u povezivanju se najviše prepoznaje [[inteligencija]].

			== Odnos potencijala i prepoznavanja ==
			U širem društvenom kontekstu, istina i [[genijalnost]] zahtijevaju proces prepoznavanja. Genijalnost se definira kao vrhunac [[intelekt]]ualne sposobnosti koja, da bi bila ostvarena, zahtijeva aktivan rad i društvenu validaciju. Bez prepoznavanja od strane okoline, [[intelektualni potencijal]] ostaje društveno nevidljiv, što povlači usporednicu s istinom koja, bez obzira na svoju objektivnost, zahtijeva subjektivno prihvaćanje da bi postala temeljem povjerenja.

			== Literatura ==
			* Petrović, Gajo. Logika. Zagreb: Školska knjiga, 2020.
			* Kalin, Boris. Povijest filozofije. Zagreb: Školska knjiga, 2018.
			* Filipović, Vladimir. Filozofijski rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak

	[[Kategorija:Logika]]		[[Kategorija:Logika]]
	[[Kategorija:Epistemologija]]		[[Kategorija:Epistemologija]]

WikiSysop u (test) 05:42, 8. prosinac 2024.

2024-12-08T05:42:40Z

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2024. u 05:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~{{Stil pisanja}}~~
	~~{{dz}}~~
	[[Datoteka:Statue of Truth.jpg\|thumb\|Walter Seymour Allward, ''Veritas'', 1920]]		[[Datoteka:Statue of Truth.jpg\|thumb\|Walter Seymour Allward, ''Veritas'', 1920]]

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T13:36:26Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 13:36
Redak 1:		Redak 1:
	{{Stil pisanja}}		{{Stil pisanja}}
	{{dz}}		{{dz}}
	[[~~File~~:Statue of Truth.jpg\|thumb\|Walter Seymour Allward, ''Veritas'', 1920]]		[[Datoteka:Statue of Truth.jpg\|thumb\|Walter Seymour Allward, ''Veritas'', 1920]]

	'''Istina''' je jedan od temeljnih pojmova u [[filozofija\|filozofiji]], osobito u spoznajnoj teoriji.		'''Istina''' je jedan od temeljnih pojmova u [[filozofija\|filozofiji]], osobito u spoznajnoj teoriji.

WikiSysop: bnz

2022-04-13T22:27:08Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 22:27
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Istina'''-->~~{{Stil pisanja}}		{{Stil pisanja}}
	{{dz}}		{{dz}}
	[[File:Statue of Truth.jpg\|thumb\|Walter Seymour Allward, ''Veritas'', 1920]]		[[File:Statue of Truth.jpg\|thumb\|Walter Seymour Allward, ''Veritas'', 1920]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-22T22:18:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Stil pisanja}}
{{dz}}
[[File:Statue of Truth.jpg|thumb|Walter Seymour Allward, ''Veritas'', 1920]]

'''Istina''' je jedan od temeljnih pojmova u [[filozofija|filozofiji]], osobito u spoznajnoj teoriji.

Istina se često veže s pojmovima: [[misao]], [[zbilja]], [[osobina]], [[pojam]], [[Bit (filozofija)|bit]], [[znanje]], [[veza]], [[inteligencija]]...

Neki misle da se do istine, pravog razumjevanja znanja može doći samo prosvjetljenjem, a ne pojmovima (grupama osobina predmeta).

Pojmovno određenje istine: jednakost grupa osobina.

Istost (jednakost): ''zamišljeno'' je istinito ako je ''jednako zbiljskom''. Drugim riječima, ono što mislimo o promatranom predmetu jednako je predmetu onakvom kakav jest neovisno o promatraču (ako nešto takvo postoji). ''Grupa osobina'' (pojmova, slika) u našem razumu jednaka je grupi zbiljskih osobina. Imamo ''neskrivenost'', tj. predmet je onakav kakav jest (to je prvobitno [[Grčka|grčko]] poimanje).

== O sličnosti i razlikama zamišljenog i zbiljskog ==
''Zamišljeno'' može biti malo ili jako različito od zbilje. Bezbroj je primjera za to: film [[Tramvaj zvan čežnja (1951)|Tramvaj zvan čežnja]], [[Sjaj u travi]], [[1984. (film iz 1956.)|1984]] / [[Vrli novi svijet]] / [[Fahrenheit 451 (1966.)|Fahrenheit]] / [[The Matrix (1999.)|The Matrix]]... opijenost nekih [[Nijemac|Nijemaca]] [[Adolf Hitler|Hitlerom]] / nekih [[Muslimani|muslimana]] [[fundamentalizam|fundamentalizmom]] / [[demagogija]]... svakodnevna mala nesvjesna samozavaravanja i nesvjesne [[laž]]i, citati iz [[književnost]]i: "''zašto ubijaju istinu da bi se spasili od laži''", "u''krali su im nešto tako potpuno da ni ne znaju da su pokradeni''"...[[zabluda|zablude]] ([[Francis Bacon|Baconovi]] idoli pećine, trga, teatra), [[Platon]]ova pećina...)

Materijalni interesi ([[svrha|svrhe]], [[cilj]]evi, [[volja]]) jako utječu na mišljeno (lomače, politički progoni - proglasi ga drukčijim pa opljačkaj bez obzira na zbiljsko - činjenice).

== Najveća teškoća u traženju istine ==

Obzirom da se radi o uspoređivanju (traženju razlika i istosti) velikog broja osobina (redaka tablica) lako se zabuniti, npr. [[zamjena teza]] = pridati osobinu nečega nečem drugom zato što imaju neke osobine iste - pr. "''Tko laže taj i krade i ubija''" - kradljivost je česta i kod lopova i kod ubojica, ali to ne znači da lopovima treba suditi za moguće ubojstvo tj. lopova ne treba zamijeniti s ubojicom. Stoga smanjujemo broj osobina - pojednostavljujemo. Izabiremo najvažnije osobine, to jest tražimo '''bit''' (ono što određuje nešto, po čemu nešto jest to što jest). Bit se često utvrđuje u glavi bez širine znanja i povezivanja, npr. kod [[ideologija|ideologije]] ([[religija|religije]], [[komunizam]]). [[Alibi]] lijenih i manipulatora je da pravo znanje opterećuje. Ali ono je jedino moguće.

'''Znanje''' je pravo razumijevanje tj. podrazumijeva:
# poznavanje cijelog skupa osobina,
# mogućnost objašnjavanja toga
# mogućnost povezivanja

tj. poznavati osobine osobina pojma o kojem zaključujemo - odlučujemo - djelujemo. Radi se o stablima i mrežama veza grupa pojmova (redaka tablica).

Puno znanja nije dovoljno za spoznaju istine, osobine treba ''moći povezivati'', a u povezivanju se najviše prepoznaje [[inteligencija]].

[[Kategorija:Logika]]
[[Kategorija:Epistemologija]]