Ispendža - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-09T08:23:04Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 08:23
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ispendža'''-->~~'''Ispendža''' (osmanski turski ''ispence'' > latinski ''spensa'', trošak), vrsta [[porez]]a. Spada u [[zemljarina\|zemljarine]]. Plaćala ga je kršćanska [[raja]] u Osmanskom Carstvu [[spahija]]ma na zemlju koju su obrađivali. Iznosio je obično 25 [[akča]] po kućanstvu, bez obzira na imovinsko stanje pojedine obitelji. Ispendža je bila viša od istovrsnog poreza koji je plaćala muslimanska raja, [[resm-i čift]]. U Slavoniji se ova zemljarina naziva resm-i kapu ([[pristojba]] na vrata, porta). Pristojba na ''čift'' iznosila je 25 akča. "Porta" je iznosila 40 akča. Porezna nejednakost u korist muslimana a na štetu kršćana bio je razlog [[islamizacija\|prelaska]] dijela kršćana na islam.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27955\|title=ispendža\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=12. ožujka 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige		'''Ispendža''' (osmanski turski ''ispence'' > latinski ''spensa'', trošak), vrsta [[porez]]a. Spada u [[zemljarina\|zemljarine]]. Plaćala ga je kršćanska [[raja]] u Osmanskom Carstvu [[spahija]]ma na zemlju koju su obrađivali. Iznosio je obično 25 [[akča]] po kućanstvu, bez obzira na imovinsko stanje pojedine obitelji. Ispendža je bila viša od istovrsnog poreza koji je plaćala muslimanska raja, [[resm-i čift]]. U Slavoniji se ova zemljarina naziva resm-i kapu ([[pristojba]] na vrata, porta). Pristojba na ''čift'' iznosila je 25 akča. "Porta" je iznosila 40 akča. Porezna nejednakost u korist muslimana a na štetu kršćana bio je razlog [[islamizacija\|prelaska]] dijela kršćana na islam.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27955\|title=ispendža\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=12. ožujka 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige
	\| first=Antun (ur.)		\| first=Antun (ur.)
	\| last=Vujić		\| last=Vujić

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T07:52:36Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 07:52
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ispendža'''-->'''Ispendža''' (osmanski turski ''ispence'' > latinski ''spensa'', trošak), vrsta [[porez]]a. Spada u [[zemljarina\|zemljarine]]. Plaćala ga je kršćanska [[raja]] u Osmanskom Carstvu [[spahija]]ma na zemlju koju su obrađivali. Iznosio je obično 25 [[akča]] po kućanstvu, bez obzira na imovinsko stanje pojedine obitelji. Ispendža je bila viša od istovrsnog poreza koji je plaćala muslimanska raja, [[resm-i čift]]. U Slavoniji se ova zemljarina naziva resm-i kapu ([[pristojba]] na vrata, porta). Pristojba na ''čift'' iznosila je 25 akča. "Porta" je iznosila 40 akča. Porezna nejednakost u korist muslimana a na štetu kršćana bio je razlog [[islamizacija\|prelaska]] dijela kršćana na islam.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27955\|title=ispendža\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=12. ožujka 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige		<!--'''Ispendža'''-->'''Ispendža''' (osmanski turski ''ispence'' > latinski ''spensa'', trošak), vrsta [[porez]]a. Spada u [[zemljarina\|zemljarine]]. Plaćala ga je kršćanska [[raja]] u Osmanskom Carstvu [[spahija]]ma na zemlju koju su obrađivali. Iznosio je obično 25 [[akča]] po kućanstvu, bez obzira na imovinsko stanje pojedine obitelji. Ispendža je bila viša od istovrsnog poreza koji je plaćala muslimanska raja, [[resm-i čift]]. U Slavoniji se ova zemljarina naziva resm-i kapu ([[pristojba]] na vrata, porta). Pristojba na ''čift'' iznosila je 25 akča. "Porta" je iznosila 40 akča. Porezna nejednakost u korist muslimana a na štetu kršćana bio je razlog [[islamizacija\|prelaska]] dijela kršćana na islam.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27955\|title=ispendža\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=12. ožujka 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige
	\| first=Antun (ur.)		\| first=Antun (ur.)
	\| last=Vujić		\| last=Vujić

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-31T07:30:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Ispendža''' (osmanski turski ''ispence'' > latinski ''spensa'', trošak), vrsta [[porez]]a. Spada u [[zemljarina|zemljarine]]. Plaćala ga je kršćanska [[raja]] u Osmanskom Carstvu [[spahija]]ma na zemlju koju su obrađivali. Iznosio je obično 25 [[akča]] po kućanstvu, bez obzira na imovinsko stanje pojedine obitelji. Ispendža je bila viša od istovrsnog poreza koji je plaćala muslimanska raja, [[resm-i čift]]. U Slavoniji se ova zemljarina naziva resm-i kapu ([[pristojba]] na vrata, porta). Pristojba na ''čift'' iznosila je 25 akča. "Porta" je iznosila 40 akča. Porezna nejednakost u korist muslimana a na štetu kršćana bio je razlog [[islamizacija|prelaska]] dijela kršćana na islam.<ref>{{cite web|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27955|title=ispendža|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=12. ožujka 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige
| first=Antun (ur.)
| last=Vujić
| title=Hrvatski leksikon A-K
| at=
| pages=509
| location=Zagreb
| publisher=Naklada Leksikon
| year=1996.
| isbn=9539672813
| url=
| ref=
}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]
[[Kategorija:Ekonomska povijest]]
[[Kategorija:Javne financije]]