Isidora Sekulić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:18:54Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:18
Redak 15:		Redak 15:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{wikicitat}}~~
	*[http://www.znanje.org/lektire/i23/08/03iv0812/intervju%20sa%20isidorom%20sekulic.htm Intervju s Isidorom Sekulić]		*[http://www.znanje.org/lektire/i23/08/03iv0812/intervju%20sa%20isidorom%20sekulic.htm Intervju s Isidorom Sekulić]
	*[http://www.myserbia.net/ListItems-1-63-19852/isidora-sekulic.html Isidora Sekulić na Myserbia.net]		*[http://www.myserbia.net/ListItems-1-63-19852/isidora-sekulic.html Isidora Sekulić na Myserbia.net]

Suradnik10 u (test) 00:56, 7. svibanj 2025.

2025-05-07T00:56:47Z

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2025. u 00:56
Redak 1:		Redak 1:
	'''Isidora Sekulić''' ([[srpski jezik\|srp.]] Исидора Секулић; [[Mošorin]], [[16. veljače]] [[1877.]] – [[Beograd]], [[5. travnja]] [[1958.]]) je srpska književnica.		'''Isidora Sekulić''' ([[srpski jezik\|srp.]] Исидора Секулић; [[Mošorin]], [[16. veljače]] [[1877.]] – [[Beograd]], [[5. travnja]] [[1958.]]) je srpska književnica.

	Rođena je 16. veljače 1877. godine podno Titelskog brijega, u [[Bačka\|bačkom]] selu Mošorinu kod Titela. Djetinjstvo je provela u [[Zemun]]u, [[Ruma\|Rumi]] i [[Novi Sad\|Novom Sadu]]. Školovala se u Novom Sadu (Viša djevojačka škola), [[Sombor]]u i [[Budimpešta\|Budimpešti]]. Radila je kao gimnazijska nastavnica<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55250 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Sekulić, Isidora''] (pristupljeno 26. svibnja 2018.)</ref> u [[Pančevo\|Pančevu]], [[Šabac\|Šapcu]] i Beogradu.		Rođena je 16. veljače 1877. godine podno [[Titelski brijeg\|Titelskog brijega]], u [[Bačka\|bačkom]] selu Mošorinu kod Titela. Djetinjstvo je provela u [[Zemun]]u, [[Ruma\|Rumi]] i [[Novi Sad\|Novom Sadu]]. Školovala se u Novom Sadu (Viša djevojačka škola), [[Sombor]]u i [[Budimpešta\|Budimpešti]]. Radila je kao gimnazijska nastavnica<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55250 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Sekulić, Isidora''] (pristupljeno 26. svibnja 2018.)</ref> u [[Pančevo\|Pančevu]], [[Šabac\|Šapcu]] i Beogradu.

	Pisala je [[Novela\|novele]], [[Književna kritika\|književnu kritiku]], [[Esej\|eseje]] i [[Putopis\|putopise]]. Karakterizira ih [[Impresionizam\|impresionistički]] duh, [[Lirika\|lirski]] psihologizam i bogatstvo asocijacija.<ref name=HE/> Značajna djela su joj [[Dnevnik\|dnevničko]]-pripovjedni prozni tekst "Saputnici" (1913.) , putopis "Pisma iz Norveške" (1914.) te "Kronika palanačkog groblja" (I–II, 1940.–58.), zbirka priča o [[Vojvodina\|vojvođanskim]] ambijentima na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.<ref name=HE/> Posebno su eruditski eseji i kritike s temama iz [[Engleska književnost\|engleske]], [[Francuska književnost\|francuske]] i nordijskih književnosti, skupljeni u knjigama "Analitički trenuci" (1941.) i "Teme" (1941.).		Pisala je [[Novela\|novele]], [[Književna kritika\|književnu kritiku]], [[Esej\|eseje]] i [[Putopis\|putopise]]. Karakterizira ih [[Impresionizam\|impresionistički]] duh, [[Lirika\|lirski]] psihologizam i bogatstvo asocijacija.<ref name=HE/> Značajna djela su joj [[Dnevnik\|dnevničko]]-pripovjedni prozni tekst "Saputnici" (1913.) , putopis "Pisma iz Norveške" (1914.) te "Kronika palanačkog groblja" (I–II, 1940.–58.), zbirka priča o [[Vojvodina\|vojvođanskim]] ambijentima na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.<ref name=HE/> Posebno su eruditski eseji i kritike s temama iz [[Engleska književnost\|engleske]], [[Francuska književnost\|francuske]] i nordijskih književnosti, skupljeni u knjigama "Analitički trenuci" (1941.) i "Teme" (1941.).
Redak 7:		Redak 7:
	Za života je stekla uvažavanje kao najobrazovanija i najumnija [[Srbi\|Srpkinja]] svog vremena. Govorila je nekoliko jezika, i poznavala više kultura i područja umjetničkog izražavanja. Prevodila je s njemačkog, engleskog i ruskog ([[Ralph Waldo Emerson\|Emerson]], [[Oscar Wilde\|Wilde]], [[Edgar Allan Poe\|Poe]], [[Dostojevski]]).<ref name=HE/> Kao književnica, prevoditeljica i interpretatorica književnih djela ponirala je u samu suštinu srpskog narodnog govora i njegovog umjetničkog izraza, smatrajući govor i jezik kulturnom smotrom naroda.		Za života je stekla uvažavanje kao najobrazovanija i najumnija [[Srbi\|Srpkinja]] svog vremena. Govorila je nekoliko jezika, i poznavala više kultura i područja umjetničkog izražavanja. Prevodila je s njemačkog, engleskog i ruskog ([[Ralph Waldo Emerson\|Emerson]], [[Oscar Wilde\|Wilde]], [[Edgar Allan Poe\|Poe]], [[Dostojevski]]).<ref name=HE/> Kao književnica, prevoditeljica i interpretatorica književnih djela ponirala je u samu suštinu srpskog narodnog govora i njegovog umjetničkog izraza, smatrajući govor i jezik kulturnom smotrom naroda.

	Umirovljena je [[1931.]] godine. Izabrana je za dopisnu članicu [[Srpska kraljevska akademija znanosti\|Srpske kraljevske akademije]] [[16. veljače]] [[1939.]], a za redovnu članicu [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti\|Srpske akademije znanosti i umjetnosti]] [[14. studenog]] [[1950.]], kao prva ~~žena akademik~~. Umrla je 5. travnja 1958. godine u Beogradu.		Umirovljena je [[1931.]] godine. Izabrana je za dopisnu članicu [[Srpska kraljevska akademija znanosti\|Srpske kraljevske akademije]] [[16. veljače]] [[1939.]], a za redovnu članicu [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti\|Srpske akademije znanosti i umjetnosti]] [[14. studenog]] [[1950.]], kao prva akademica. Umrla je 5. travnja 1958. godine u Beogradu.

	Odbor akademika SANU-a ju je [[1993.]] godine uvrstio na popis [[~~Dodatak:Popis sto najznačajnijih~~ Srba\|sto najznačajnijih Srba]].		Odbor akademika SANU-a ju je [[1993.]] godine uvrstio na popis [[Sto najznamenitijih Srba (knjiga)\|sto najznačajnijih Srba]].

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-09T07:43:13Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 07:43
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Isidora Sekulić'''-->~~'''Isidora Sekulić''' ([[srpski jezik\|srp.]] Исидора Секулић; [[Mošorin]], [[16. veljače]] [[1877.]] – [[Beograd]], [[5. travnja]] [[1958.]]) je srpska književnica.		'''Isidora Sekulić''' ([[srpski jezik\|srp.]] Исидора Секулић; [[Mošorin]], [[16. veljače]] [[1877.]] – [[Beograd]], [[5. travnja]] [[1958.]]) je srpska književnica.

	Rođena je 16. veljače 1877. godine podno Titelskog brijega, u [[Bačka\|bačkom]] selu Mošorinu kod Titela. Djetinjstvo je provela u [[Zemun]]u, [[Ruma\|Rumi]] i [[Novi Sad\|Novom Sadu]]. Školovala se u Novom Sadu (Viša djevojačka škola), [[Sombor]]u i [[Budimpešta\|Budimpešti]]. Radila je kao gimnazijska nastavnica<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55250 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Sekulić, Isidora''] (pristupljeno 26. svibnja 2018.)</ref> u [[Pančevo\|Pančevu]], [[Šabac\|Šapcu]] i Beogradu.		Rođena je 16. veljače 1877. godine podno Titelskog brijega, u [[Bačka\|bačkom]] selu Mošorinu kod Titela. Djetinjstvo je provela u [[Zemun]]u, [[Ruma\|Rumi]] i [[Novi Sad\|Novom Sadu]]. Školovala se u Novom Sadu (Viša djevojačka škola), [[Sombor]]u i [[Budimpešta\|Budimpešti]]. Radila je kao gimnazijska nastavnica<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55250 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Sekulić, Isidora''] (pristupljeno 26. svibnja 2018.)</ref> u [[Pančevo\|Pančevu]], [[Šabac\|Šapcu]] i Beogradu.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-04T11:33:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Isidora Sekulić''' ([[srpski jezik|srp.]] Исидора Секулић; [[Mošorin]], [[16. veljače]] [[1877.]] – [[Beograd]], [[5. travnja]] [[1958.]]) je srpska književnica.

Rođena je 16. veljače 1877. godine podno Titelskog brijega, u [[Bačka|bačkom]] selu Mošorinu kod Titela. Djetinjstvo je provela u [[Zemun]]u, [[Ruma|Rumi]] i [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Školovala se u Novom Sadu (Viša djevojačka škola), [[Sombor]]u i [[Budimpešta|Budimpešti]]. Radila je kao gimnazijska nastavnica<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55250 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Sekulić, Isidora''] (pristupljeno 26. svibnja 2018.)</ref> u [[Pančevo|Pančevu]], [[Šabac|Šapcu]] i Beogradu.

Pisala je [[Novela|novele]], [[Književna kritika|književnu kritiku]], [[Esej|eseje]] i [[Putopis|putopise]]. Karakterizira ih [[Impresionizam|impresionistički]] duh, [[Lirika|lirski]] psihologizam i bogatstvo asocijacija.<ref name=HE/> Značajna djela su joj [[Dnevnik|dnevničko]]-pripovjedni prozni tekst "Saputnici" (1913.) , putopis "Pisma iz Norveške" (1914.) te "Kronika palanačkog groblja" (I–II, 1940.–58.), zbirka priča o [[Vojvodina|vojvođanskim]] ambijentima na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.<ref name=HE/> Posebno su eruditski eseji i kritike s temama iz [[Engleska književnost|engleske]], [[Francuska književnost|francuske]] i nordijskih književnosti, skupljeni u knjigama "Analitički trenuci" (1941.) i "Teme" (1941.).

Za života je stekla uvažavanje kao najobrazovanija i najumnija [[Srbi|Srpkinja]] svog vremena. Govorila je nekoliko jezika, i poznavala više kultura i područja umjetničkog izražavanja. Prevodila je s njemačkog, engleskog i ruskog ([[Ralph Waldo Emerson|Emerson]], [[Oscar Wilde|Wilde]], [[Edgar Allan Poe|Poe]], [[Dostojevski]]).<ref name=HE/> Kao književnica, prevoditeljica i interpretatorica književnih djela ponirala je u samu suštinu srpskog narodnog govora i njegovog umjetničkog izraza, smatrajući govor i jezik kulturnom smotrom naroda.

Umirovljena je [[1931.]] godine. Izabrana je za dopisnu članicu [[Srpska kraljevska akademija znanosti|Srpske kraljevske akademije]] [[16. veljače]] [[1939.]], a za redovnu članicu [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpske akademije znanosti i umjetnosti]] [[14. studenog]] [[1950.]], kao prva žena akademik. Umrla je 5. travnja 1958. godine u Beogradu.

Odbor akademika SANU-a ju je [[1993.]] godine uvrstio na popis [[Dodatak:Popis sto najznačajnijih Srba|sto najznačajnijih Srba]].

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
*[http://www.znanje.org/lektire/i23/08/03iv0812/intervju%20sa%20isidorom%20sekulic.htm Intervju s Isidorom Sekulić]
*[http://www.myserbia.net/ListItems-1-63-19852/isidora-sekulic.html Isidora Sekulić na Myserbia.net]

{{GLAVNIRASPORED:Sekulić, Isidora}}

[[Kategorija:Srpski književnici]]
[[Kategorija:Akademici SANU]]
[[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]]