WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-09T07:42:13Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 07:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Isidor Isaac Rabi'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Isidor Isaac Rabi<br><small>איזידור אייזק רבי</small>		\| ime = Isidor Isaac Rabi<br><small>איזידור אייזק רבי</small>
	\| slika = II Rabi.jpg		\| slika = II Rabi.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T09:51:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Isidor Isaac Rabi איזידור אייזק רבי
| slika = II Rabi.jpg
| slika_širina = 162x227px
| naslov =
| datum_rođenja = [[29. srpnja]] [[1898.]]
| mjesto_rođenja = [[Rymanów]], [[Poljska]]
| datum_smrti = [[11. siječnja]] [[1988.]]
| mjesto_smrti = {{SAD grad|New York|New York}}, [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[SAD|Američko]]
| narodnost =
| etnicitet = [[Židovi|Židov]]
| polje =
| radna_institucija = [[Sveučiliše Columbia]] [[MIT]]
| alma_mater = [[Sveučiliše Columbia]] [[Sveučilište Cornell]]
| doktorski_mentor = [[Albert Potter Wills]]
| doktorski_studenti = [[Julian Schwinger]] [[Norman F. Ramsey]] [[Martin L. Perl]]
| poznat_po = [[Nuklearna magnetska rezonancija]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] [[1944.]]
| religija = [[Judaizam|židov]]
| fusnote =
}}
'''Isidor Isaac Rabi''' ([[hebrejski]]: '''''איזידור אייזק רבי'''''; [[Rymanów]], [[29. srpnja]] [[1898.]] - {{SAD grad|New York|New York}}, [[11. siječnja]] [[1988.]]), [[poljska|poljsko]]-[[SAD|američki]] fizičar [[Židovi|židovskog]] porijekla i dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1944.]] godine.

==Životopis==

Rođen je [[29. srpnja]] [[1898.]] u [[Rymanów]]u, [[Poljska]], u [[Židovi|židovskoj]] obitelji, no već se nakon godinu dana preselio u [[SAD]]. Godine [[1919.]] diplomira kemiju na Sveučilištu Cornell, a [[1927.]] dobiva doktorat na Sveučilištu Columbia. Sljedeće dvije godine provodi u [[Europa|Europi]] gdje radi zajedno sa znanstvenicima kao što su [[Niels Bohr]], [[Werner Heisenberg]], [[Wolfgang Pauli]] i [[Otto Stern]], a po povratku postaje profesor na Sveučilištu Columbia gdje je i predavao do umirovljenja. Godine [[1926.]] oženio se Helen Newmark s kojom je imao dvije kćeri.

Godine [[1930.]] započeo je proučavanje [[sila]] koje povezuju [[proton]]e u [[atomska jezgra|atomskoj jezgri]]. Ovaj rad kasnije je doveo do otkrića [[nuklearna magnetska rezonancija|nuklearne magnetske rezonancije]], otkrića koje je Rabiju i donijelo [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1944.]]

Godine [[1940.]] dobio je privremeni dopust za odlazak na [[MIT]] gdje je sudjelovao u unaprijeđenju [[radar]]a i [[atomska bomba|atomske bombe]]. Neki govore kako je Rabi nevoljko pristao na rad na atomskoj bombi, te da je zbog toga bio samo gostujući konzultant u laboratoriju u [[Los Alamos]]u i da zato nije stalno tamo boravio.

Po završetku rata vratio se na Sveučilište Columbia gdje je nastavio raditi kao profesor. U tom je periodu pomogao u osnivanju [[Nacionalni laboratorij Brookhaven|Nacionalnog laboratorija Brookhaven]], gdje je i radio, te [[CERN]]-a, a služio je i kao savjetnik za znanost u kabinetu predsjednika [[Harry S. Truman|Harryja S. Trumana]].

Iako je [[1967.]] otišao u mirovinu, zadržao je status posebnog predavača te je i dalje držao neka predavanja na Columbiji sve do svoje smrti [[11. siječnja]] [[1988.]]

==Anegdote==

Rabi je poznat po nekoliko zanimljivih anegdota iz svog života. Jedna od njih govori o jednom njegovom citatu o [[Edward Teller|Edwardu Telleru]], fizičaru koji je sudjelovao u izradi prve [[atomska bomba|atomske bombe]]. Zbog tog njegovo rada, Rabi je jendom prilikom ironično rekao:

{{citat|Svijet bi bio bolji bez jednog [[Edward Teller|Edwarda Tellera]].}}

Druga anegdota vezana je uz otkriće [[mion]]a. Godine [[1936.]] [[Carl David Anderson]] i njegov prvi dokotrant [[Seth Neddermeyer]] otkrili su [[mion]], elementarnu česticu sa masom 207 puta većom od mase elektrona. Andreson i Neddermeyers isprva vjerovali da su otkrili [[pion]], česticu koju je [[Hideki Jukava]] postulirao u teoriji jakih interakcija. Kada je postalo očigledno da se ne radi o pionu nego o novoj, neočekivanoj čestici, Rabi se zapitao kako će se nova, neočekivana čestica uklopiti u teoriju [[Fizika elementarnih čestica|čestične fizike]], te je šaljivo pitao: ''"Tko je 'to' naručio?"'' (jedna verzija priče govori kako je u to vrijeme s kolegom večeravao u kineskom restoranu).

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Raabi, Isidor Isaac}}

[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Poljski znanstvenici]]
[[Kategorija:Američki Židovi]]

Isidor Isaac Rabi - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica