Isak Samokovlija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:19:01Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:19
Redak 59:		Redak 59:
	* [https://avaz.ba/zabava/zanimljivosti/257696/sta-ce-biti-s-kucom-isaka-samokovlije Šta će biti sa kućom Isaka Samokovlije]		* [https://avaz.ba/zabava/zanimljivosti/257696/sta-ce-biti-s-kucom-isaka-samokovlije Šta će biti sa kućom Isaka Samokovlije]

	~~{{Wikicitat}}~~
	{{GLAVNIRASPORED:Samokovlija,Isak}}		{{GLAVNIRASPORED:Samokovlija,Isak}}
	[[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]]		[[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]]
	[[Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini]]		[[Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini]]
	[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]		[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-09T07:32:58Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 07:32
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Isak Samokovlija'''-->~~{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Isak Samokovlija <br/> יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה		\| Ime = Isak Samokovlija <br/> יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה
	\| boja = #F34723		\| boja = #F34723

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T07:35:36Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 07:35
Redak 29:		Redak 29:
	== Životopis ==		== Životopis ==
	[[Slika:Isak Samokovlija, markica.jpg\|200px\|thumb\|lijevo\|Markica BH Pošte iz 2006. sa likom Isaka Samokovlije]]		[[Slika:Isak Samokovlija, markica.jpg\|200px\|thumb\|lijevo\|Markica BH Pošte iz 2006. sa likom Isaka Samokovlije]]
	Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarskog]] carstva, 3. rujna 1889. u obitelji [[sefard]]skih Židova.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/12305/isak_samokovlija_ne_prochitani_velikan_nase_knjizevnosti.html\|title=(Ne)pročitani velikan naše književnosti\|publisher=Slobodna Bosna\|date=24. siječnja 2014.\|accessdate=4. studenoga 2015.}}</ref> Njegova obitelj se doselila iz Samokova u [[Bugarska\|Bugarskoj]], po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u [[Goražde\|Goraždu]], odlazi u [[Sarajevo]] i završava gimnaziju, te studira [[medicina\|medicinu]] u [[Beč]]u.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor\|title=Isak Samokovlija - veliki bh. književnik i doktor\|publisher=[[Radio Sarajevo]]\|date=3. rujna 2013.\|accessdate=4. studenoga 2015.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112527/http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor\|archivedate=8. siječnja 2015.}}</ref> Nakon studija, radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom\|title=Manifestacija 'Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom'\|publisher=Radio Sarajevo\|date=14. siječnja 2014.\|accessdate=4. studenoga 2015.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom\|archivedate=8. siječnja 2015.}}</ref> Svoju prvu pripovijetku "Rafina avlija" objavljuje [[1927.]] a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki "Od proljeća do proljeća" u izdanju Grupe sarajevskih književnika.		Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarskog]] carstva, 3. rujna 1889. u obitelji [[sefard]]skih Židova.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/12305/isak_samokovlija_ne_prochitani_velikan_nase_knjizevnosti.html\|title=(Ne)pročitani velikan naše književnosti\|publisher=Slobodna Bosna\|date=24. siječnja 2014.\|accessdate=4. studenoga 2015.}}</ref> Njegova obitelj se doselila iz Samokova u [[Bugarska\|Bugarskoj]], po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u [[Goražde\|Goraždu]], odlazi u [[Sarajevo]] i završava gimnaziju, te studira [[medicina\|medicinu]] u [[Beč]]u.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor\|title=Isak Samokovlija - veliki bh. književnik i doktor\|publisher=[[Radio Sarajevo]]\|date=3. rujna 2013.\|accessdate=4. studenoga 2015.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112527/http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor\|archivedate=8. siječnja 2015.}}</ref> Nakon studija, radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom\|title=Manifestacija 'Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom'\|publisher=Radio Sarajevo\|date=14. siječnja 2014.\|accessdate=4. studenoga 2015.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom\|archivedate=8. siječnja 2015.}}</ref> Svoju prvu pripovijetku "Rafina avlija" objavljuje [[1927.]] a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki "Od proljeća do proljeća" u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

	Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobiva otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s [[Davidova zvijezda\|Davidovom zvijezdom]], kojom su [[nacisti]] obilježavali sve Židove. Nakon proglašenja [[NDH]], zatvoren je od strane [[Ustaše\|ustaša]], te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U [[proljeće]] [[1945.]] uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do završetka rata.		Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobiva otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s [[Davidova zvijezda\|Davidovom zvijezdom]], kojom su [[nacisti]] obilježavali sve Židove. Nakon proglašenja [[NDH]], zatvoren je od strane [[Ustaše\|ustaša]], te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U [[proljeće]] [[1945.]] uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do završetka rata.
Redak 37:		Redak 37:
	Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku [[Drina\|Drinu]] u Goraždu. [[Ivo Andrić]] ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je [[Bosna i Hercegovina]] dala, a [[Meša Selimović]] je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač poslije [[Petar Kočić\|Kočića]].		Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku [[Drina\|Drinu]] u Goraždu. [[Ivo Andrić]] ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je [[Bosna i Hercegovina]] dala, a [[Meša Selimović]] je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač poslije [[Petar Kočić\|Kočića]].

	Umro je [[15. siječnja]] [[1955.]] u [[Sarajevo\|Sarajevu]]. Sahranjen je na starom židovskom groblju na strmoj padini [[Trebević]]a.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://radiosarajevo.ba/novost/138040\|title=Sjećanje na Isaka Samokovliju, književnika i oca Nosača Samuela\|publisher=Radio Sarajevo\|date=15. siječnja 2014.\|accessdate=4. studenoga 2015.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://radiosarajevo.ba/novost/138040\|archivedate=8. siječnja 2015.}}</ref>		Umro je [[15. siječnja]] [[1955.]] u [[Sarajevo\|Sarajevu]]. Sahranjen je na starom židovskom groblju na strmoj padini [[Trebević]]a.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://radiosarajevo.ba/novost/138040\|title=Sjećanje na Isaka Samokovliju, književnika i oca Nosača Samuela\|publisher=Radio Sarajevo\|date=15. siječnja 2014.\|accessdate=4. studenoga 2015.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://radiosarajevo.ba/novost/138040\|archivedate=8. siječnja 2015.}}</ref>

	== Djela ==		== Djela ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T03:58:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Isak Samokovlija <br/> יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה
| boja = #F34723
| slika = Isak samokovlija.jpg
| veličina = 220px
| opis slike =
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = {{ZD|A|A-U}} [[Goražde]], [[3. rujna]] [[1889.]]
| smrt = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|22px]] [[Sarajevo]], [[15. siječnja]] [[1955.]]
| zanimanje = [[liječnik]], [[pisac]]
| nacionalnost = [[Židov]]
| period pisanja =
| vrsta = [[drama|drame]], [[pripovijetka|pripovijetke]]
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''Isak Samokovlija''' ([[Hebrejski jezik|hebr.]] יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה) ([[Goražde]], [[3. rujna]] [[1889.]] – [[Sarajevo]], [[15. siječnja]] [[1955.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik [[Židovi Bosne i Hercegovine|židovskog]] podrijetla, koji je najpoznatiji kao pisac djela sa bosansko-židovskom tematikom. Po zanimanju je bio [[liječnik]]. Živio je u [[Goražde|Goraždu]], [[Fojnica|Fojnici]] i [[Sarajevo|Sarajevu]].

== Životopis ==
[[Slika:Isak Samokovlija, markica.jpg|200px|thumb|lijevo|Markica BH Pošte iz 2006. sa likom Isaka Samokovlije]]
Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog]] carstva, 3. rujna 1889. u obitelji [[sefard]]skih Židova.<ref>{{cite web|url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/12305/isak_samokovlija_ne_prochitani_velikan_nase_knjizevnosti.html|title=(Ne)pročitani velikan naše književnosti|publisher=Slobodna Bosna|date=24. siječnja 2014.|accessdate=4. studenoga 2015.}}</ref> Njegova obitelj se doselila iz Samokova u [[Bugarska|Bugarskoj]], po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u [[Goražde|Goraždu]], odlazi u [[Sarajevo]] i završava gimnaziju, te studira [[medicina|medicinu]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor|title=Isak Samokovlija - veliki bh. književnik i doktor|publisher=[[Radio Sarajevo]]|date=3. rujna 2013.|accessdate=4. studenoga 2015.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112527/http://www.radiosarajevo.ba/novost/124087/isak-samokovlija-veliki-bh-knjizevnik-i-doktor|archivedate=8. siječnja 2015.}}</ref> Nakon studija, radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom|title=Manifestacija 'Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom'|publisher=Radio Sarajevo|date=14. siječnja 2014.|accessdate=4. studenoga 2015.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://www.radiosarajevo.ba/novost/137977/manifestacija-dani-isaka-samokovlije-sunce-nad-drinom|archivedate=8. siječnja 2015.}}</ref> Svoju prvu pripovijetku "Rafina avlija" objavljuje [[1927.]] a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki "Od proljeća do proljeća" u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobiva otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s [[Davidova zvijezda|Davidovom zvijezdom]], kojom su [[nacisti]] obilježavali sve Židove. Nakon proglašenja [[NDH]], zatvoren je od strane [[Ustaše|ustaša]], te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U [[proljeće]] [[1945.]] uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do završetka rata.

Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] drži razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis "Brazda" od 1948. do 1951., a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom poduzeću "Svjetlost".

Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku [[Drina|Drinu]] u Goraždu. [[Ivo Andrić]] ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je [[Bosna i Hercegovina]] dala, a [[Meša Selimović]] je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač poslije [[Petar Kočić|Kočića]].

Umro je [[15. siječnja]] [[1955.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sahranjen je na starom židovskom groblju na strmoj padini [[Trebević]]a.<ref>{{cite web|url=http://radiosarajevo.ba/novost/138040|title=Sjećanje na Isaka Samokovliju, književnika i oca Nosača Samuela|publisher=Radio Sarajevo|date=15. siječnja 2014.|accessdate=4. studenoga 2015.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108112447/http://radiosarajevo.ba/novost/138040|archivedate=8. siječnja 2015.}}</ref>

== Djela ==
* ''Od proljeća do proljeća'' — Sarajevo, 1929.
* ''Pripovijetke'' — Beograd, 1936.
* ''Nosač Samuel'' — Sarajevo, 1946.
* ''Tragom života'' — Zagreb, 1948
* ''Izabrane pripovijetke'' — Beograd, 1949.
* ''Pripovijetke'' — Sarajevo, 1951.
* ''Đerdan'' — Sarajevo, 1952.
* ''Priča o radostima'' — Zagreb, 1953.
* ''Hanka'' (drama) — Sarajevo, 1954.
* ''Plava jevrejka'' (drama)
* ''On je lud'' (drama)
* ''Fuzija'' (drama)

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske povezice ==
* [https://avaz.ba/zabava/zanimljivosti/257696/sta-ce-biti-s-kucom-isaka-samokovlije Šta će biti sa kućom Isaka Samokovlije]

{{Wikicitat}}
{{GLAVNIRASPORED:Samokovlija,Isak}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]]
[[Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]