<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Ionski_kanali</id>
	<title>Ionski kanali - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Ionski_kanali"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ionski_kanali&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-07T06:16:05Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ionski_kanali&amp;diff=424826&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ionski_kanali&amp;diff=424826&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-03-09T05:48:44Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;brisanje nepotrebnog teksta&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 9. ožujak 2022. u 05:48&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Ionski kanali&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;{{stil}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;{{stil}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ionski kanali &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su hidrofilne [[protein]]ske pore što se protežu kroz cijelu staničnu membranu i tako povezuju citoplazmu s izvanstaničnom tekućinom.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ionski kanali &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su hidrofilne [[protein]]ske pore što se protežu kroz cijelu staničnu membranu i tako povezuju citoplazmu s izvanstaničnom tekućinom.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ionski_kanali&amp;diff=168604&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ionski_kanali&amp;diff=168604&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-28T06:10:48Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ionski kanali&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{stil}}&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ionski kanali &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su hidrofilne [[protein]]ske pore što se protežu kroz cijelu staničnu membranu i tako povezuju citoplazmu s izvanstaničnom tekućinom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Razvoj ==&lt;br /&gt;
Tijekom rane povijesti Zemlje, oko živih stanica razvila se zaštitna membrana kako bi vrijedan sadržaj unutrašnjosti stanice bio zaštićen od uvjeta primordijalnog okoliša.  &lt;br /&gt;
Osim toga, takva membrana osiguravala je prvotnoj stanici veću koncentraciju [[metabolita]] i drugih „hranjivih“ molekula zadržavajući ih u malom volumenu unutar stanice.  &lt;br /&gt;
[[Stanična membrana]] je također uzrokovala probleme za organizam iz istog razloga zbog kojeg je bila poželjna – to je izuzetno učinkovita barijera za transport velikih molekula kao i malih negativnih i pozitivnih molekula ([[ioni]]) koje su nužne za različite stanične aktivnosti, uključujući rast i razmnožavanje.  &lt;br /&gt;
Kako bi se ovaj problem riješio, razvili su se ionski kanali.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Svojstva ionskih kanala ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:4-81 cr cr.jpg|okvir|desno|Građa ionskog kanala &amp;lt;br /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;ref&amp;gt;http://www.blackwellpublishing.com/matthews/default.html Gary G. Matthews: Neurobiology: Molecules, Cells and Systems, 2nd Edition&amp;lt;/ref&amp;gt;]]&lt;br /&gt;
Za razliku od običnih vodenih pora, aktivni ionski kanali imaju dva bitna svojstva koja se odražavaju i u njihovoj građi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# 	Ionsku selektivnost – kroz kanal prolazi samo određena vrsta iona, odgovarajuće veličine i naboja. &lt;br /&gt;
# 	Ionski kanal ima „vrata“  - za razliku od obične pore, koja se mogu otvarati i zatvarati kao odgovor na specifični podražaj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*       Pora kojom ioni prolaze – vodena staza za ione s usko selektrivnim filtrom koji razlikuje ione koji prolaze od onih koji ne 	prolaze. &lt;br /&gt;
*       Vrata – dio kanala koji može otvoriti ili zaatvoriti vodlljivu poru. &lt;br /&gt;
*       Senzori – detektori podražaja odgovarajući na promjenu električnog potencijala ili kemijskog signala  kontroliraju otvaranje i 	zatvaranje vrata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većina kanala ima tri, četiri ili pet homolognih ili identičnih podjedinica, poslaganih u kružno simetričnu formu, koje tvore jedinstvenu vodenu poru na sjecištu osi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Klasifikacija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji više od 300 vrsta ionskih kanala u stanici. Oni se mogu klasificirati prema kinetičkim svojstvima, prirodi regulacije tj. kontrole kanala, vrsti iona koji prolaze, broju vrata (pora), [[Farmakologija|farmakologiji]] te molekularnoj strukturi.  &lt;br /&gt;
Najčešće se klasificiraju prema mehanizmu koji regulira njihovo otvaranje i zatvaranje (u tablici 1.  navedene su neke vrste ionskih kanala). Tako mogu biti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# 	Naponski kanali – kanali čije je otvaranje i zatvaranje regulirano promjenom potencijala na membrane&lt;br /&gt;
# 	Kanali – receptori tj. kanali regulirani ligandom&lt;br /&gt;
# 	Kanali regulirani mehaničkim naprezanjem&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1: Neke vrste ionskih kanala&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|align=&amp;quot;center&amp;quot; class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
!colspan=&amp;quot;2&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; | NAPONSKI KANALI !!colspan=&amp;quot;2&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot;| KANALI RECEPTORI!!colspan=&amp;quot;2&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot;| KANALI REGULIRANI MEHANIČKIM NAPREZANJEM&lt;br /&gt;
|- align=&amp;quot;center&amp;quot; &lt;br /&gt;
|width=&amp;quot;150&amp;quot;| &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ime kanala&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;||width=&amp;quot;75&amp;quot;|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Transport&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;||width=&amp;quot;150&amp;quot;| &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ime kanala&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;||width=&amp;quot;75&amp;quot;|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Transport&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;||width=&amp;quot;150&amp;quot;| &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ime kanala&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;||width=&amp;quot;75&amp;quot;|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Transport&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;		&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
| Natrij|| Natrij|| Kalcijem aktivirani kalij|| Kalij|| Kanal reguliran naprezanjem|| kationi&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
| Prijelazni kalij (A – tip)|| Kalij|| Serotonin receptor|| Kalij|| Mehanički pretvornik stanica kose|| kationi&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
| Kalcij|| Kalcij|| GABAA receptor|| Klorid|| colspan=&amp;quot;2&amp;quot; rowspan=&amp;quot;2&amp;quot;|&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
| colspan=&amp;quot;2&amp;quot;|&amp;amp;nbsp;||Glicin receptor|| Klorid&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                                 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Naponski kanali ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nazivaju se naponsko regulirani kanali jer je otvaranje velikog broja njih regulirano promjenama u potencijalu membrane u blizini kanala.&lt;br /&gt;
Za većinu tih kanala depolarizacija membranskog potencijala, u odnosu na potencijal mirovanja, uzrokuje otvaranje vrata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naponsko regulirani ionski kanali sastoje se od 4 homologna modula pri čemu je svaki od tih modula sačinjen od naponsko osjetljive domene i domene koja sudjeluje u stvaranju pore. Domene za stvaranje pore konvergiraju kako bi tvorile jednu centralnu poru, dok su 4 naponsko osjetljive domene lateralno nakošene prema van unutar lipidnog dvosloja membrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najznačajniji ovakvi kanali su naponsko regulirani Na+, K+, i Ca2+ kanali koji tvore osnovu akcijskog potencijala i brze signalizacije kod ekscitabilnih stanica. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Naponski Na – kanali ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji najmanje 9 Na+  naponskih kanala. Oni su uglavnom odgovorni za stvaranje i propagaciju akcijskog potencijala. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ove kanale imaju samo višestanični organizmi pa se smatraju evolucijskom specijalizacijom za brzu signalizaciju na veće udaljenosti.&lt;br /&gt;
Svi se brzo aktiviraju i inaktiviraju, a općenito vrijedi da se gotovo potpuno inaktiviraju kada depolarizacija membrane dosegne 0 mV ili više. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Naponski K – kanali ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji gotovo 40 K+  naponskih kanala podijeljenih u 12 grupa, kojima je glavna uloga stabilizacija membranskog potencijala  - podešavanje potencijala u mirovanju, održavanje brzih  akcijskih potencijala kratkim, dovršavanje razdoblja intenzivne aktivnosti, smanjenje ekscitabilnosti neurona, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 2: Neki od  K+ kanala&lt;br /&gt;
{|align=&amp;quot;center&amp;quot; class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
!colspan=&amp;quot;2&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; | GLAVNI NAPONSKI K - KANALI !!colspan=&amp;quot;2&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot;|  K – KANALI AKTIVIRANI IONIMA KALCIJA&lt;br /&gt;
|- align=&amp;quot;center&amp;quot; &lt;br /&gt;
|width=&amp;quot;250&amp;quot;| &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ime kanala&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;||width=&amp;quot;400&amp;quot;|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Svojstvo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;||width=&amp;quot;250&amp;quot;| &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ime kanala&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;||width=&amp;quot;400&amp;quot;|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Svojstvo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;		&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|align=&amp;quot;center&amp;quot; | &amp;#039;&amp;#039;KA – IK(A)&amp;#039;&amp;#039;        “A – kanali“|| Aktiviraju se tijekom depolarizacije nakon razdoblja hiperpolarizacije i zatim se naglo inaktiviraju||align=&amp;quot;center&amp;quot; |&amp;#039;&amp;#039;BKCa – IBK(Ca)&amp;#039;&amp;#039; “BK – kanali“|| Aktiviraju se depolarizacijom i/ili povećanjem koncentracije Ca2+ u citoplazmi&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| align=&amp;quot;center&amp;quot; |&amp;#039;&amp;#039;KV – IK(V)&amp;#039;&amp;#039;  “Odgođeni ispravljači”|| Klasični K – kanali čija je uloga prekIdanje akcijskih potencijala|| align=&amp;quot;center&amp;quot; |&amp;#039;&amp;#039;SKCa – ISK(Ca&amp;#039;&amp;#039;) “SK – kanali“|| Aktiviraju se povećanjem koncentracije Ca2+ u citoplazmi&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| align=&amp;quot;center&amp;quot; |&amp;#039;&amp;#039;KV – IK(V)&amp;#039;&amp;#039; “Anomalni ispravljači”|| Zatvaraju se pri depolarizaciji, a otvaraju jedino kada je membrana hiperpolarizirana iznad razine mirujućeg potencijala|| colspan=&amp;quot;2&amp;quot; |&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Naponski Ca – kanali ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji oko 10 naponskih Ca – kanala  koji su uključeni u nekoliko ključnih funkcija:&lt;br /&gt;
:a)	združivanje membranske ekscitabilnosti s unutarstaničnim procesima&lt;br /&gt;
:b)	nadzor nad egzocitozom neurotransmitera&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 3: Neki od  Ca2+ kanala&lt;br /&gt;
                                  &lt;br /&gt;
{|align=&amp;quot;center&amp;quot; class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
!colspan=&amp;quot;2&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; | GLAVNI NAPONSKI Ca - KANALI &lt;br /&gt;
|- align=&amp;quot;center&amp;quot; &lt;br /&gt;
|width=&amp;quot;100&amp;quot;|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ime kanala&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;||&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Svojstvo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| align=&amp;quot;center&amp;quot;|&amp;#039;&amp;#039;T – kanali&amp;#039;&amp;#039;	|| Aktiviraju se pri maloj depolarizaciji, male su vodljivosti i brzo se inaktiviraju&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| align=&amp;quot;center&amp;quot;|&amp;#039;&amp;#039;L – kanali&amp;#039;&amp;#039;        || Od ključnog značaja za  združivanje ekscitacije i kontrakcije u skeletnom, srčanom i glatkom mišiću.      Imaju veliku vodljivost i vrlo slabu inaktivaciju&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| align=&amp;quot;center&amp;quot;|&amp;#039;&amp;#039;N – kanali&amp;#039;&amp;#039;        || Karakteristični su dugi nizovi uzastopne aktivacije, koja ima visok prag, iza kojih slijedi nepotpuna inaktivacija&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kanali – receptori ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:LGIC.png|okvir|desno|Otvaranje ionskog kanala reguliranog ligandom ]]&lt;br /&gt;
Kanali – receptori su kanali regulirani ligandom – signalnom molekulom što se veže na zasebno vezno mjesto izvanstaničnog  ili unutarstaničnog dijela kanala. &lt;br /&gt;
Vezanje liganda uzrokuje konformacijsku promjenu strukture proteina, što naposljetku dovodi do otvaranja kanala i toka iona kroz membranu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na temelju vrste i mjesta djelovanja liganda razlikujemo: &lt;br /&gt;
# 	kanale regulirane unutarstaničnim ionom, &lt;br /&gt;
# 	kanale regulirane unutarstaničnim nukleotidom,&lt;br /&gt;
# 	kanale regulirane [[Neurotransmiter|neurotransmiterom]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neurotransmiterski receptori smješteni su na vanjskoj strani neutronske membrane, a ionski kanal je integralni dio receptora. Vezanje  neurotransmitera za receptor izravno uzrokuje aktivaciju tj. inaktivaciju kanala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Primjeri&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;: &amp;#039;&amp;#039;nAChR&amp;#039;&amp;#039; (nicotine acetylcholine receptor), &amp;#039;&amp;#039;GABA&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;Glycine receptori&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;5-HT receptor&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;Glutamati&amp;#039;&amp;#039;, &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kanali regulirani mehaničkim naprezanjem ===&lt;br /&gt;
Ionski kanali regulirani mehaničkim naprezanjem (SACs – stretch-activated ion channels) aktiviraju se i deaktiviraju pod utjecajem naprezanja, tlaka, pomaka i smicanja koje uzrokuju osjeti [[sluh]]a, dodira, [[miris]]a, [[okus]]a i [[vid]]a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na neke od njih (vid, miris i okus) djeluju izravno trimerni G – protein tj. to su ionski kanali regulirani receptorima povezanim s  G-proteinima koji stimuliraju signal u mozgu, dok na druge (dodir i sluh) koriste mehaničke podražaje koji reguliraju ionske kanale direktnim pretvaranjem mehaničke sile u električni signal.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Mogućnosti ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da su gotovo sve električne aktivnosti u organizmu povezane sa ionskim kanalima, nije čudno da postoji veliko zanimanje u farmaciji, kemiji, biofizici i drugim bio – znanostima za produbljivanje znanja o njihovim svojstvima i funkcijama, pogotovo u neekscitabilnim stanicama, otkrivanje novih ionskih kanala te poboljšanje metoda istraživanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čini se da bi ionski kanali mogli biti pogodni kao biološka meta za nove [[lijek]]ove koji se koriste u genskoj terapiji, terapiji tumora i bolesti živčanog sustava. Osim toga njihova vrijednost prepoznata je i u nanotenologiji kao osnova za biosenzore i mikročipove te kao model za buduće nanouređaje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bilješke ==&lt;br /&gt;
{{Izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Judaš, M.; Kostović, I.  &amp;quot;Temelji neuroznanosti&amp;quot;, MD Zagreb (1997)&lt;br /&gt;
* Bešić, E. &amp;quot;Prijenos tvari kroz staničnu membranu&amp;quot; – predavanje za kolegij Membranski transport tvari i informacija na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu  Sveučilišta u Zagrebu&lt;br /&gt;
* Pavela - Vrančić, M. &amp;quot;Prijenosni sustavi&amp;quot; – predavanje za kolegij Biokemija II na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu&lt;br /&gt;
* Buretić-Tomljanović, A. &amp;quot;Transport tvari kroz staničnu membranu&amp;quot;  – predavanje za kolegij Biologija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* http://www.biologyreference.com/Ho-La/Ion-Channels.html&lt;br /&gt;
* http://www.scholarpedia.org/article/Ion_channels&lt;br /&gt;
* http://www2.montana.edu/cftr/ionchannelprimers/beginners.htm&lt;br /&gt;
* http://www.iuphar-db.org/DATABASE/ReceptorFamiliesForward?type=IC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Stanična membrana]]&lt;br /&gt;
{{kat?}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>