Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2026-03-17T21:59:36Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

{{Oružani sukob
|naziv = Invazija u Zaljevu svinja
|dio = '''[[hladni rat|hladnog rata]]'''
|slika = [[File:BahiadeCochinos40b.png|300px]]
|opis slike=Karta Zaljeva svinja
|datum = [[17. travnja]] [[1961.]] – [[20. travnja]] [[1961.]]
|mjesto = Zaljev svinja, [[Kuba]]
|povod =
|ishod = Pobjeda Castrovih snaga
|sukobljeni1 = [[File:Flag of Cuba.svg|24px|Flag of Cuba]] [[Kuba|Castrova Kuba]]
|sukobljeni2 = [[File:Flag of Cuba.svg|24px|Flag of Cuba]] Kubanska demokratska revolucionarna fronta: •[[File:Flag of Brigade 2506.svg|24px|Flag of Brigade 2506]] Brigada 2506 ''uz pomoć'' [[File:Seal of the Central Intelligence Agency.svg|24px|]] [[CIA]]
|zapovjednik1 = [[File:Flag of Cuba.svg|24px|Flag of Cuba]] [[Fidel Castro]]
|zapovjednik2 = {{Z|SAD}} [[John Fitzgerald Kennedy]] [[File:Flag of Brigade 2506.svg|24px|Flag of Brigade 2506]] Pepe San Román
|jačina1 = preko 200.000 boraca
|jačina2 = oko 1500 vojnika, 8 američkih B-26 bombardera, 5 tenkova Walker Bulldog, 5 opskrbnih brodova
|posljedice1 = '''Gubitci''': 176 mrtvih, preko 500 ranjenih
|posljedice2 = '''Gubitci''': stotine mrtvih i ranjenih, preko 1000 zarobljenih, 2 američka bombardera i broda uništena
|bilješke=
}}

[[Datoteka:BayofPigs.jpg|mmini|desno|400px|Zaljev svinja markiran kao "Bay of Pigs".]]
'''Invazija u Zaljevu svinja''' bio je neuspjeli pokušaj Kubanaca u egzilu koje je trenirala [[CIA]], okupirati [[Kuba|Kubu]] kroz iskrcavanje u [[Zaljev svinja|Zaljevu svinja]] s ciljem zbacivanja vlade [[Fidel Castro|Fidela Castra]] [[1961.]] godine. Označila je vrhunac američkih akcija usmjerenih protiv Kube. Američko-kubanske tenzije su započele, kada je Castro zbacio režim generala [[Fulgencio Batista|Fulgencija Batiste]], [[1. siječnja]] [[1959.]] godine. [[Dwight Eisenhower|Eisenhowerove]] i [[JFK|Keneddyjeve]] vlade ocijenile su da se Castrovo skretanje prema Komunističkoj partiji ne može tolerirati i krenuli su ga zbaciti. Ipak, pokušaj invazije je neslavno prošao i postao je velika međunarodna sramota za Keneddyjev režim.

== Kontekst ==
Za prosječnog Amerikanca sredinom dvadesetog stoljeća Kuba je imala imidž simpatičnog egzotičnog otoka gdje su Amerikanci odlazili na odmor, u kazino, zabaviti se i sl. Međutim, u gospodarskom smislu, riječ je bila o siromašnoj državi u kojoj je većina njenih građana živjela od rada na plantažama šećerne trske.<ref name=":0">{{Citiranje novina |title=Kuba prije Castra |url=http://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/comandante-pre-castro-cuba/ |publisher=PBS |accessdate=13. rujna 2019. |language=engleski}}</ref> Kubom je od 1952. vladao [[Fulgencio Batista]] (u njemu tada drugom mandatu), koji je radi vlastite materijalne koristi vodio diktatorsku politiku spregnutu s američkom mafijom i multinacionalnim kompanijama, koje su držale većinu kubanskog gospodarstva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://themobmuseum.org/blog/fidel-castro-death/ |title=Fidel Castro pokvario je mafijaške planove na Kubi |author=Geoff Schumacher |language=engleski |publisher=The Mob Museum |accessdate=13. rujna 2019.}}</ref> Državni represivni organi nasilno su odgovarali na svaku vrstu prosvjeda protiv ovakvog stanja. U takvim okolnostima, Fidel Castro sa svojom grupom komunističkih gerilaca uspješno je poveo oružanu pobunu protiv režima i do kraja 1958. godine zbacio Batistu s vlasti.<ref name=":0" />

=== Političke i obavještajne predigre ===
Eisenhowerova administracija koja je dočekala Kubansku revoluciju, neposredno nakon njezina završetka nije bila u potpunosti sigurna u politički profil novog kubanskog vođe, pošto je sam Castro prema SAD-u slao različite signale.<ref>{{Citiranje novina |title=Castro magazinu Figaro 1986: Da, ja sam komunist |url=http://www.lefigaro.fr/histoire/archives/2016/12/02/26010-20161202ARTFIG00311-castro-au-figaro-magazine-en-1986-oui-je-suis-communiste8230et-alors.php |work=Le Figaro |accessdate=13. rujna 2019. |language=francuski |quote=Pogledati pitanje novinara o posjetu SAD-u 1959., gdje se Casto deklarirao kao anti-komunist}}</ref> Jedan od poteza koje je Castro ipak počeo raditi bila je nacionalizacija dijela imovine američkih kompanija što je u SAD-u loše primljeno. Castro je potom htio uvoziti jeftiniju sovjetsku naftu, ali su američke naftne rafinerije na Kubi odbile prerađivati tu naftu, stoga je i njih nacionalizirao.<ref>{{Citiranje novina |title=Castro nudi odštetu za Shellovu rafineriju |url=https://www.nytimes.com/1964/02/24/archives/castro-offers-to-pay-for-shell-oil-refinery.html |work=New York Times |accessdate=13. rujna 2019. |language=engleski}}</ref> [[Washington]] je odgovorio smanjenjem uvoza [[Saharoza|šećera]] s Kube.<ref>{{Citiranje weba |url=https://nsarchive2.gwu.edu//bayofpigs/chron.html |title=Zaljev svinja - 40 godina kasnije |language=engleski |publisher=The National Security Archive |accessdate=13. rujna 2019.}}</ref> Kako se ekonomski rat nastavio, tako je Eisenhower CIA-i odobrio izvođenje [[Prikrivena operacija|prikrivenih operacija]] protiv nove kubanske vlasti i obuku gerilaca koji su bili protivnici Castrova režima. U tu svrhu CIA je počela podmetati požare na kubanske plantaže šećerne trske a 1960. u havanskoj luci eksplodirao je belgijski teretni brod La Coubre koji je prevozio oružje za Kubansku vojsku.<ref>{{Citiranje novina |title="CHE" Remek-djelo zbog kojeg su autor stripa i sve četiri njegove kćerke brutalno pobijeni |last=Čobanov |first=Saša |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/che-remekdjelo-zbog-kojeg-su-autor-stripa-i-sve-cetiri-njegove-kcerke-brutalno-pobijeni/999469.aspx |publisher=Index.hr |accessdate=13. rujna 2019.}}</ref>

=== Priprema invazije ===
U svrhu poticanja pobune, CIA je počela regrutirati kubanske dragovoljce iz [[Miami, Florida|Miamija]] i drugdje za koje su potom organizirani kampovi za obuku u [[Gvatemala|Gvatemali]].<ref>{{Citiranje časopisa |author=Sarah Pruitt |title=5 Things You Might Not Know About the Bay of Pigs Invasion |url=https://www.history.com/news/5-things-you-might-not-know-about-the-bay-of-pigs-invasion |accessdate=2019-09-13}}</ref> Na predsjedničkim izborima 1960. godine, pobijedio je kandidat [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]] John Fitzgerald Kennedy, koji, iako je po pitanju Kube držao tvrd stav, tražio da se bilo kakvo zbacivanje Castra odradi diskretno, bez vidljivog učešća SAD-a. Predsjednik Kennedy nije htio da ga uspoređuju sa [[Mađarska revolucija 1956.|Sovjetskom intervencijom u Mađarskoj 1956]]., pa u obzir nije dolazio angažman regularne vojske SAD-a.<ref>Zaljev svinja - 40 godina kasnije - bilješka od 8. veljače 1961.</ref> Nakon što je odbacio nekoliko predočenih planova za iskrcavanje kod mjesta [[Trinidad (Kuba)|Trinidad]] kao nedovoljno diskretne, Kennedy se konačno složio s planom pomorskog desanta u Zaljev svinja nazvan Operacija Zapata gdje je Brigada 2506 (ime vojne formacije anti-Castrovih snaga) trebala uspostaviti mostobran te napredovati dalje u unutrašnjost otoka podižući pritom ustanak.<ref>Zaljev svinja 40 godina kasnije - bilješka od 16. ožujka 1961.</ref> Prije toga, njihove zrakoplovne snage koje su se sastojale od nekoliko bombardera [[Douglas B-26]] trebale su na zemlji unišiti kubansko zrakoplovstvo. Prilikom brifiranja Kennedyja o planu operacije, savjetnici nisu spomenuli Kennedyju da je jedna od pretpostavki uspjeha operacije u određenim okolnostima da se u borbu kao potpora Brigadi 2506 uključe američka mornarica i zrakoplovstvo. Ovim (ne)činjenjem planeri su Kennedyja izgleda htjeli dovesti pred svršen čin jednom kada operacija krene ako ne želi da se plan pretvori u katastrofu.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Dallek |first=Robert |title=Zaljev svinja: novootkriveni dokumenti CIA otkrili gafove |url=https://www.newsweek.com/bay-pigs-newly-revealed-cia-documents-expose-blunders-67275 |date=14. kolovoza 2011. |accessdate=13. rujna 2019.}}</ref>

== Napad ==
Od 14. travnja 1961. pobunjenički zrakoplovi počeli su bombardirati uzletišta po Kubi s mizernim učinkom, pri čemu je gotovo cijelo Kubansko ratno zrakoplovstvo ostalo neoštećeno. Zbog toga Castro je naredio punu mobilizaciju, a Kubansko zrakoplovstvo stavljeno je u stanje najviše pripravnosti. Kubanski organi reda preventivno su u zatvore strpali sve potencijalne "kontrarevolucionare" koji su mogli podržati napad na Kubu. Drugi zračni napad koji je trebao podržati invaziju otkazan je naredbom predsjednika Kennedija.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa |title=The Bay of Pigs Invasion — Central Intelligence Agency |url=https://www.cia.gov/news-information/featured-story-archive/2016-featured-story-archive/the-bay-of-pigs-invasion.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20201219040736/https://www.cia.gov/news-information/featured-story-archive/2016-featured-story-archive/the-bay-of-pigs-invasion.html |archive-date=19. prosinca 2020. |access-date=13. rujna 2019.}}</ref>

Oko ponoći 17. travnja 1961. u Zaljevu svinja se iskrcalo nekih 1400 boraca i pet tenkova M41 Walker Bulldog. Ovi tenkovi stvarali su velike probleme braniteljima koji su dočekali invaziju u blizini obližnjeg uzletišta, jer u tom trenutku nisu raspolagali adekvatnim sredstvima za protuoklopnu borbu.<ref>De Quesada, Alejandro (2009). ''The Bay of Pigs: Cuba 1961''. Oxford: Osprey Publishing. str. 14, 24–45. ISBN <bdi>978-1-84603-323-0</bdi>.</ref> Castro je naredio svojim snagama da pod svaku cijenu drže neprijatelja van grada Palpite, nakon čega je zrakoplovstvu naredio da u zoru s prvim svjetlom napadne snage koje su se brodovima iskrcavale na obalu što im je izazvalo velike gubitke. Zatim je uslijedio kopneni napad Castrovih snaga uz potporu kubanskog zrakoplovstva, dok je vođa Brigade 2506 Pepe San Roman očajnički od Amerikanaca tražio zračnu podršku koju nikada nije dobio (niti je Kennedy izgleda imao u planu ikada takvo što odobriti) pa su njegovi ljudi u konačnici ostali bez streljiva, našavši se u beznadnoj situaciji zbog čega su počeli plivati nazad, ostali ubijeni, ili su se masovno predali Castrovim snagama.<ref name=":1" />

== Posljedice ==
Nakon neuspjele invazije, Fidel Castro postao je uvjeren da SAD neće odustajati u svojim pokušajima svrgavanja režima na Kubi, zbog čega je zaštitu tražio u [[Moskva|Moskvi]]. To je rezultiralo [[Kubanska kriza|Kubanskom raketnom krizom]] u jesen 1962.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

* [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0902006/dossier.asp Dossier: Invazija u Zaljevu svinja 1961.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302164912/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0902006/dossier.asp |date=2. ožujka 2009. }} (Hrvatski vojnik), pristupljeno 12. prosinca 2013.

{{HladniRat}}

[[Kategorija:Povijest Kube]]
[[Kategorija:Povijest SAD-a (1945. – 1989.)]]
[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Američko-kubanski odnosi‎]]

Invazija u Zaljevu svinja - Povijest promjena

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije