WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T18:52:39Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 18:52
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Interferometar'''-->~~[[datoteka:Michelson-Morleyev pokus 3.png\|mini\|desno\|250px\|Stvaranje interferencijskih pruga kod Michelsonovog interferometra, koji se koristio kod [[Michelson-Morleyev pokus\|Michelson-Morleyjevog pokusa]].]]		[[datoteka:Michelson-Morleyev pokus 3.png\|mini\|desno\|250px\|Stvaranje interferencijskih pruga kod Michelsonovog interferometra, koji se koristio kod [[Michelson-Morleyev pokus\|Michelson-Morleyjevog pokusa]].]]

	[[datoteka:Michelson Interferometer.jpg\|mini\|desno\|250px\|Osnova Michelsonovog interferometra.]]		[[datoteka:Michelson Interferometer.jpg\|mini\|desno\|250px\|Osnova Michelsonovog interferometra.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-24T01:30:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Michelson-Morleyev pokus 3.png|mini|desno|250px|Stvaranje interferencijskih pruga kod Michelsonovog interferometra, koji se koristio kod [[Michelson-Morleyev pokus|Michelson-Morleyjevog pokusa]].]]

[[datoteka:Michelson Interferometer.jpg|mini|desno|250px|Osnova Michelsonovog interferometra.]]

[[datoteka:USA.NM.VeryLargeArray.02.jpg|mini|desno|250px|''Very Large Array'', puno malih [[radio teleskop]]a se povezuje radio interferometrijom u veliki [[radio teleskop]].]]

'''Interferometar''' je [[mjerni instrument]] koji [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetske]] ili [[Mehanički valovi|mehaničke valove]] izvora prima s pomoću dvaju ili više [[objektiv]]a ([[detektor]]a) pa se s pomoću pruga [[Interferencija valova|interferencije valova]] provode precizna [[mjerenje|mjerenja]]. Prvi interferometar primijenio je [[Thomas Young]] u [[pokus]]u (1805.) kojim je istraživao prirodu [[svjetlost]]i. Značajan doprinos razvoju interferometara dao je [[Albert Abraham Michelson]]: on je s pomoću interferometra (1877.) pokušao izmjeriti [[brzina svjetlosti|brzinu svjetlosti]], te je s [[Edward Williams Morley|Edwardom Williamsom Morleyjem]] (1887.) dokazao nepostojanje [[eter]]a. Unaprijedio je i optičke [[Astronomski instrumenti|astronomske interforometre]] kojima je mjerio promjere [[zvijezda]]. Polovicom 20. stoljeća, po načelima optičke interferometrije, konstruirani su radiointerferometri sastavljeni od dvaju i više [[radio teleskop]]a kojima je izbjegnuta gradnja velikih [[antena]] i znatno povećano kutno razlučivanje ([[dugobazična interferometrija]]). Danas se optički interferometri široko koriste za brojne namjene u [[spektroskopija|spektroskopiji]], [[astronomija|astronomiji]], [[fizika|fizici]], [[geodezija|geodeziji]] i drugim [[znanost]]ima, industriji i drugo. Ultrazvučni interferometri omogućavaju precizno određivanje brzina [[ultrazvuk]]a u [[tekućina]]ma. <ref> '''interferometar''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27623] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Interferencija valova ==
{{Glavni|Interferencija valova}}

'''Interferencija valova''' je međudjelovanje dvaju ili više [[val]]ova (redovito jednake [[valna duljina|valne duljine]]) koji istodobno prolaze kroz isti [[prostor]]. Zbiva se kod svih valova ([[Mehanički valovi|mehaničkih]], [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih]], valova na vodi) i općenito kod svih [[period]]ičkih [[gibanje|gibanja]]. [[Amplituda]] [[rezultanta|rezultantnoga]] vala može biti veća ili manja od amplituda pojedinih izvornih valova, što ovisi o odnosu među njihovim [[faza]]ma. Na primjer dva interferirajuća vala jednake valne duljine, amplitude i faze pojačavaju se, a ako su jedan prema drugom u fazi pomaknuti za polovicu valne duljine, njihovo se djelovanje poništava. Interferencija se može zapaziti samo ako u svakoj točki prostora u kojem se šire interferirajući valovi postoji stalna razlika u fazi među tim valovima (uvjet [[Koherencija|koherentnosti]]), jer se time osigurava stalni prostorni raspored minimuma i maksimuma rezultantnoga vala (interferencijska slika). [[Newtonovi kolobari]] i pruge interferencije primjeri su interferencijskih slika nastalih slaganjem koherentnih snopova [[svjetlost]]i. Budući da razmaci među minimumima i maksimumima interferencijske slike ovise o valnoj duljini interferirajućih valova, moguće je, mjereći te razmake, odrediti valnu duljinu; obrnuto, kada se poznaje valna duljina, mogu se odrediti i razmaci. <ref> '''interferencija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27621] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Dugobazična interferometrija ===
{{Glavni|Dugobazična interferometrija}}

'''Dugobazična interferometrija''' ili '''VLBI''' ([[akronim]] od [[Engleski jezik|engl]]. ''Very Long Baseline Interferometry'': interferometar s vrlo dugačkom bazom) je vrsta [[astronomija|astronomske]] interferometrije, koja se koristi u [[radio astronomija|radio astronomiji]], a prestavlja uporabu međusobno povezanih i pažljivo koordiniranih radio teleskopa razmještenih širom svijeta, tako da djeluju kao jedan. Ona omogućuje istovremeno promatranje s više [[radio teleskop|radio teleskopa]], tako da [[Obrada podataka|obradom podataka]] dobijemo promatranje kao da je vršeno jednim [[radio teleskop]]om, veličine kao razmak između njih.

Utvrđivanje postojanja [[Radio valovi|radioizvora]], najčešće izvora čiji su signali vrlo slabi i postizanje što veće rezolucije kod radio teleskopa je ograničeno. Zbog povećanja [[Kutni promjer|kutnog razlučivanja]] (rezolucije) i određivanja strukture vrlo slabih izvangalaktičkih radioizvora, [[astronom]]i su sredinom 1960-tih, po načelima [[optika|optičke]] interferometrije, konstruirali radio interferometre.

Konstrukcijom radiointerferometara, sustava od dva ili više radio teleskopa, duljina baze (udaljenost između [[Parabolična antena|antena]]) jednaka je efektivnom [[promjer]]u radio teleskopa. Na taj je način izbjegnuta gradnja velikih antena, a znatno je povećano kutno razlučivanje (rezolucija). U prvim su interferometrijskim mjerenjima (engl. ''Short Baseline Interferometry – SBI''), radiosignali primani prijamnicima s oscilatorom i preko kabela prenošeni u središnju korelacijsku stanicu. <ref>[http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/polozajna-i-efemeridna-astronomija/vlbi-u-astrometriji/] "VLBI u astrometriji", e-škola astronomije, Zvjezdarnica Zagreb, 2011. </ref> Udruživanje teleskopa pri promatranju na primjer [[kvazar]]a ili praćenju [[svemirske letjelice]] [[Cassini-Huygens]] prilikom pada u [[atmosfera|atmosferu]] [[Titan (mjesec)|Titana]], omogućava znatno povećanje [[razlučivanje|razlučivanja]]. <ref> '''VLBI''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=121] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]
[[Kategorija:Titranja i valovi]]

Interferometar - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica