<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Inhibitor_korozije</id>
	<title>Inhibitor korozije - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Inhibitor_korozije"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Inhibitor_korozije&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-08T17:03:56Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Inhibitor_korozije&amp;diff=644164&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10: Zamjena teksta - &#039;[[Kategorija:Konzervacija&#039; u &#039;[[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine&#039;</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Inhibitor_korozije&amp;diff=644164&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-01-30T16:06:48Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Zamjena teksta - &amp;#039;[[Kategorija:Konzervacija&amp;#039; u &amp;#039;[[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine&amp;#039;&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 30. siječanj 2026. u 16:06&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l61&quot;&gt;Redak 61:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 61:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Kemijski spojevi]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Kemijski spojevi]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Prevlaka metala]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Prevlaka metala]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Konzervacija]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Konzervacija &lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;i restauracija kulturne baštine&lt;/ins&gt;]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Inhibitor_korozije&amp;diff=424133&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Inhibitor_korozije&amp;diff=424133&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-03-08T11:04:43Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;brisanje nepotrebnog teksta&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 8. ožujak 2022. u 11:04&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Inhibitor korozije&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;[[datoteka:Sample of hydrazine hydrate.jpg|mini|desno|250px|[[Hidrazin]] se obično upotrebljava u vodenoj otopini (hidrazin-hidrat) kao inhibitor [[korozija|korozije]].]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[datoteka:Sample of hydrazine hydrate.jpg|mini|desno|250px|[[Hidrazin]] se obično upotrebljava u vodenoj otopini (hidrazin-hidrat) kao inhibitor [[korozija|korozije]].]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[datoteka:Pasivizacija 1.png|mini|desno|250px|Mehanizam [[Pasivnost metala|pasiviranja]] [[Nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]]: [[atom]]i [[krom]]a u [[čelik]]u reagiraju s [[molekula]]ma [[kisik]]a iz [[zrak]]a kako bi tvorili zaštitni sloj kromovog oksida.]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[datoteka:Pasivizacija 1.png|mini|desno|250px|Mehanizam [[Pasivnost metala|pasiviranja]] [[Nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]]: [[atom]]i [[krom]]a u [[čelik]]u reagiraju s [[molekula]]ma [[kisik]]a iz [[zrak]]a kako bi tvorili zaštitni sloj kromovog oksida.]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Inhibitor_korozije&amp;diff=364349&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Inhibitor_korozije&amp;diff=364349&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-06T07:06:20Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Inhibitor korozije&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:Sample of hydrazine hydrate.jpg|mini|desno|250px|[[Hidrazin]] se obično upotrebljava u vodenoj otopini (hidrazin-hidrat) kao inhibitor [[korozija|korozije]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Pasivizacija 1.png|mini|desno|250px|Mehanizam [[Pasivnost metala|pasiviranja]] [[Nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]]: [[atom]]i [[krom]]a u [[čelik]]u reagiraju s [[molekula]]ma [[kisik]]a iz [[zrak]]a kako bi tvorili zaštitni sloj kromovog oksida.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Benzotriazole-3D-spacefill.png|mini|desno|250px|[[Benzotriazol]] se koristi kao inhibitor [[korozija|korozije]] i to prije svega za [[bakar]] i njegove [[slitina|slitine]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Sublimed camphor.jpg|mini|desno|250px|Uzorak [[sublimacija|sublimiranog]] [[kamfor]]a.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Arctic pipe.jpg|mini|desno|250px|Inhibitor korozije su naročito prikladni za zaštitu od korozije unutrašnjosti [[cijev]]i i drugih šupljih predmeta u vrijeme njihova rada ili [[skladište]]nja.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Parni kondenzator.png|mini|desno|250px|Presjek kroz tipični [[parni kondenzator]] hlađen rashladnom vodom.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:SagradaFamiliaRoof2.jpg|mini|desno|250px|Migrirajući inhibitori korozije (MCI), kao sredstva za zaštitu armature od korozije se dodaju mješavini [[beton]]a tijekom gradnje novih i za vrijeme procesa sanacije starih konstrukcija, pri čemu MCI migrira kroz [[beton]] do čelične armaturne mreže.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Fosforečnan zinečnatý.PNG|mini|desno|250px|[[Cink]]ov fosfat je bijeli prah koji se široko koristi kao korozijski premaz na metalnim površinama.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Inhibitor korozije&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;korozijski inhibitor&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[kemijska tvar]] koja dodana u korozivni okoliš smanjuje brzinu [[korozija|korozije]] do tehnološki prihvatljivih iznosa. Dodaju se povremeno ili stalno (kontinuirano) u zatvorene ili iznimno u otvorene prostore. Prema kemijskom sastavu inhibitori su [[Anorganska kemija|anorganski]] ili [[Organska kemija|organski spojevi]]. Korozijskim inhibitorima smanjuje se korozijska agresivnost okoliša.&amp;lt;ref&amp;gt;&amp;quot;Tehnički leksikon&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN|978-953-268-004-1}}, str. 416.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Podjela ==&lt;br /&gt;
Prema načinu djelovanja, inhibitori se dijele na anodne, katodne i miješane (anodno-katodne), prema tome koče li [[ionizacija|ionizaciju]] [[metal]]a (anodnu reakciju), [[redukcija|redukciju]] [[oksidans]]a (katodnu reakciju) ili oba ta procesa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Anodni inhibitori ===&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Anodni inhibitori&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; sprječavaju [[ionizacija|ionizaciju]] [[metal]]a. Najvažniji su anodni inhibitori pasivatori, to jest topljive [[soli]] oksidativnih [[anion]]a, kakvi su [[krom]]ati CrO&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;-2&amp;lt;/sup&amp;gt;, [[dušik|nitriti]] NO&amp;lt;sup&amp;gt;-2&amp;lt;/sup&amp;gt;, [[molibden|molibdati]], MoO&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;-2&amp;lt;/sup&amp;gt;, [[volfram]]ati, WO&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;-2&amp;lt;/sup&amp;gt; i [[vanadij|vanadati]], VO&amp;lt;sup&amp;gt;-3&amp;lt;/sup&amp;gt; koji u [[otopina]]ma s [[pH]] od 5 do 9 prevode [[željezo]], [[nikal]], [[kobalt]] i njihove [[legure]] u [[Pasivnost metala|pasivno stanje]] (snažno kočenje procesa korozije ili spora [[korozija]]). Takvi se inhibitori često nazivaju &amp;quot;opasnima&amp;quot; jer uz nedovoljnu koncentraciju ne pasiviraju čitavu metalnu površinu, osjetno smanjujući anodnu i povećavajući katodnu ploštinu, što izaziva jamičastu koroziju. Osim pasivatora, među anodne inhibitore ubrajaju se i takozvani &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;taložni inhibitori&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; koji s ionima konstrukcijskog metala, nastalima na lokalnim [[anoda]]ma, daju slojeve netopljivih korozijskih produkata. Među tim se inhibitorima ističe [[vodeno staklo]] (natrijev silikat) koje na anodama tvori sloj [[silikagel]]a i metalnog [[silikati|silikata]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Katodni inhibitori ===&lt;br /&gt;
Katodni inhibitori izravno koče katodnu reakciju (redukciju [[vodik]]a ili [[kisik]]a) ili djeluju kao taložni inhibitori, tvoreći na lokalnim [[katoda]]ma netopljive produkte. Pri [[Nagrizanje (metal)|dekapiranju]] i kiselinskom čišćenju postrojenja i [[uređaj]]a često se koriste inhibitori koji povećavaju prenapon redukcije H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; i izlučivanja vodika (na primjer spojevi As, Sb, Sn, Bi, i tako dalje). U slabo kiselim, neutralnim i lužnatim otopinama u kojima je katodna reakcija korozijskog procesa redukcija kisika apsorbiranog iz zraka (redukcija [[kisik]]a), koriste se katodni taložni inhibitori. Takvo djelovanje imaju [[cink]]ove i [[kalcij]]eve [[soli]]. Za razliku od anodnih, katodni inhibitori dodani u bilo kojoj količini smanjuju brzinu korozije i nisu opasni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mješoviti inhibitori ===&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Mješoviti inhibitori&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; imaju dvostruko djelovanje, i anodno i katodno (usporavaju anodnu i katodnu reakciju). To su najčešće organski spojevi koji se adsorbiraju na metalnu površinu, tvoreći spojeve u obliku zaštitnih monomolekulskih filmova, pa se često nazivaju i &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;adsorpcijski inhibitori&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;. Najpoznatiji su [[želatina]], [[agar]]-agar, [[škrob]], [[tanin]], K-glukonat. U ovu skupinu inhibitora spadaju i derivati [[acetilen]]a, soli organskih kiselina, spojevi s [[dušik]]om (amini) i njihove soli ([[nitrat]]i), spojevi sa [[sumpor]]om, tio[[alkoholi]] (merkaptani), sulfidi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Hlapivi inhibitori korozije ===&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Hlapivi inhibitori korozije&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[Engleski jezik|eng]]. &amp;#039;&amp;#039;Volatile Corrosion Inhibitor&amp;#039;&amp;#039; ili VCI) čine posebnu skupinu inhibitora koji štite metale od [[atmosfera|atmosferske]] korozije. To su [[Organska tvar|organske tvari]] u [[krutine|čvrstom stanju]] koje imaju dovoljno visok [[tlak]] [[para]] da bi [[sublimacija|sublimacijom]] (izravno [[isparavanje]] čvrste faze) učinile nekorozivnim okolni [[zrak]] ili neki drugi [[plin]]. Koriste se u obliku praha ili se njihovom alkoholnom otopinom natapaju [[papir]]i, odnosno spužvaste tvari (najčešće spužvasti poliplasti). Isparavanjem, hlapivi inhibitori korozije putuju prema svim dijelovima metalne površine te je pokrivaju. Pri dodiru s metalnom površinom, para hlapivih inhibitora korozije se [[kondenzacija|kondenzira]] u tanki monomolekularni film koji putem [[ion]]skog djelovanja štiti metal. Te molekule organskih inhibitora korozije su [[dipol]]ne, tako da se pozitivni dio molekule veže za površinu (-), a negativni dio je okrenut prema mediju i on je [[Hidrofobija|hidrofoban]], odnosno odbija [[voda|vodu]] i [[kisik]] te izolira predmet od njegove okoline. Nastali film se dalje održava i nadomješta daljnjom kondenzacijom pare. Hlapivi inhibitori korozije se, na primjer stavljaju u zaštitne omote za skladišno ili transportno konzerviranje metalnih predmeta. Para inhibitora se unutar takva omota otapa u filmu vlage, odnosno kondenzatu koji nastaje na površini konzerviranog predmeta i štiti predmet od korozije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Organski spojevi velike [[Relativna molekularna masa|molekularne težine]], koji snažno prianjaju uz metalne površine, stvaraju zaštitni sloj koji štiti metal od uzročnika korozije ([[atmosfera]], [[sumporovodik]], [[kiseline]], [[Lužine (kemija)|lužine]], [[soli]], i tako dalje). Upijajući zaštitni sloj fizički štiti metalnu površinu i sprječava dodir [[fluid]]a i metala. Usto zaštitni sloj inhibitora priječi ione da migriraju s površine metala u otopinu. Zaštitni sloj se zadržava i štiti kod niskih pH-vrijednosti. Svi inhibitori korozije pokazuju dobru toplinsku stabilnost pri [[temperatura]]ma do 300 °C. Neki organski spojevi pri tim temperaturama neće imati dobra svojstva inhibicije, ali ih je potrebno staviti u područje visokih temperatura da bi inhibitor dospio do mjesta hlađenja i kondenziranja tijekom tehnološkog procesa i tada djelovao zaštitno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Primjena ==&lt;br /&gt;
Praktična primjena hlapivih inhibitora korozije u obliku praha poznata je još iz 19. stoljeća iz [[Švedska|Švedske]], gdje su [[kamfor]] koristili za zaštitu [[Oružje|oružja]]. Kasnije su korišteni prahovi organskoga i anorganskog nitrita, a danas su to uglavnom organske soli. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Primjena inhibitora se koristi na mnogim [[tehnika|tehničkim]] područjima, gdje se druge metode zaštite od korozije (na primjer, [[Prevlaka (tehnologija)|prevlačenje]]) nisu pokazale uspješnim. Oni se koriste u sustavima za [[grijanje]] i [[hlađenje]], u [[parni kotao|parnim kotlovima]], pri dobivanju i preradi [[nafta|nafte]] i [[plin]]a, u kemijskoj industriji, pri hlađenju i [[podmazivanje|podmazivanju]] tijekom obrade [[rezanje]]m, pri [[Nagrizanje (metal)|kiselinskom nagrizanju metalnih predmeta]], za zaštitu različite opreme i [[stroj]]eva tijekom [[prijevoz]]a i tako dalje, čime se postižu značajne uštede i omogućuje kvalitetniji rad. Inhibitori služe i za sprječavanje pukotina zbog napetosne korozije, [[vodik]]ove bolesti metala i [[Zamor materijala|korozijskog zamora]], a naročito su prikladni za zaštitu od korozije unutrašnjosti [[cijev]]i i drugih šupljih predmeta u vrijeme njihova rada ili [[skladište]]nja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Primjena hlapivih inhibitora ===&lt;br /&gt;
Hlapivi inhibitori korozije uspješno štite električne i elektronske komponente tijekom proizvodnje, montaže, skladištenja, prijevoza i primjene. Štite važne dijelove u rasklopnim i osiguračkim kutijama, komunikacijskim i pomorskim uređajima, radio i računalnim uređajima, električkim upravljačkim sklopovima, tiskanim pločama, kontaktima, motorima i generatorima. Osnovna prednost primjene inhibitora pred drugim metodama zaštite je vrlo jednostavna montaža, konstantnost električnih i mehaničkih svojstava, te samoobnavljanje zaštitnog djelovanja tijekom eksploatacije ili mirovanja navedenih elemenata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Zaštita električnih i elektroničkih komponenata ===&lt;br /&gt;
Inhibicija je osobito prikladna za zaštitu postrojenja s potpuno kružnim tokom [[elektrolit]]a, ali se često isplati i u postrojenjima s djelomično kružnim, a katkad i protočnim tokom. U zatvorenom se sustavu inhibitor, kao negativni [[katalizator]], ne troši. Tako se određene vrste inhibitora mogu dodati vodi pri hidrostatskoj probi [[parni kondenzator|parnog kondenzatora]], [[Izmjenjivač topline|izmjenjivača]] ili kotlova. Inhibitori djeluju zaštitno i pri 100% [[relativna vlažnost|relativnoj vlažnosti]], pa je oprema zaštićena i pri najnepovoljnijim uvjetima. Također, inhibitori se mogu primijeniti i prilikom obustave [[pogon]]a, jer nije potrebno sušiti unutrašnjost opreme, a pogon je spreman za pokretanje u rad u svakom trenutku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Prerada tehničkih kovina ===&lt;br /&gt;
Prerada tehničkih kovina od [[ingot]]a do [[žica|žice]], [[Lim (kovina)|lima]] ili cijevi traži primjenu velikog broja tehnoloških tekućina i [[mazivo|maziva]] tijekom različitih vrsta tehnološke obrade. Uporabom tehnoloških tekućina u svim fazama postižu se odlična svojstva površine, brzine proizvodnje i produžuje se vijek [[alat]]a za obradu. Tek obrađeni dijelovi su izloženi koroziji i kao takvi trebali bi se nakon obrade odmah zaštititi. Primjenom isparljivih inhibitora u tehnološkim tekućinama sprječava se korozija obrađenog dijela i troškovi naknadne obrade čišćenja korozijskih produkata s površine prije njegove daljnje obrade ili ugradnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Zaštita u graditeljstvu ===&lt;br /&gt;
Trajnost i upotrebljivost konstrukcija od [[armirani beton|armiranog betona]] izloženih korozijskom okolišu uvelike je smanjena, pa čak i do te mjere da je ugrožena sigurnost konstrukcije. Armaturna mreža se proizvodi od [[čelik]]a koji je sklon koroziji u atmosferi te ga je, na neki način, potrebno zaštititi. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Migrirajući inhibitori korozije&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (MCI), kao sredstva za zaštitu armature od korozije, pripadaju najnovijoj tehnologiji zaštite. Oni se dodaju mješavini betona tijekom gradnje novih i za vrijeme procesa sanacije starih konstrukcija, pri čemu MCI migrira kroz [[beton]] do čelične armaturne mreže. Veže se za armaturu i čeličnu mrežu, stvarajući tanak zaštitni sloj MCI-ja koji sprječava kemijsku reakciju između okoliša i čelika u strukturi betona, a tako i daljnju koroziju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Zaštita oružja ===&lt;br /&gt;
[[Oružje]] i vojnu opremu koja se kraće ili duže vrijeme nalazi izvan uporabe potrebno je štititi. Primjenom hlapivih inhibitora korozije kod skladištenja oružja i opreme izbjegava se dugotrajan postupak [[Konzervacija metala|konzervacije]] i naknadne dekonzervacije prije uporabe. Oružje se na primjer očisti i zapakira u vrećice u koje su u postupku proizvodnje [[Impregnacija|impregnirani]] hlapivi inhibitori korozije. Oni isparavaju i popunjavaju prostor u vrećici i na taj način čine okoliš nekorozivnim. Tako zapakirano oružje skladišti se u sanducima u koje se dodatno postavljaju emiteri koji u slučaju oštećenja vrećica štite opremu od korozije. U slučaju ratne ugroze, oružje se vadi iz vrećica i trenutačno je spremno za uporabu. &amp;lt;ref&amp;gt; Ivan Juraga, Vinko Šimunović, Ivan Stojanović i Vesna Alar: &amp;quot;Mehanizmi zaštite od korozije&amp;quot;, [[Fakultet strojarstva i brodogradnje]], Zagreb, 2012. &amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
===Zaštita metalnih predmeta kulturne  i tehničke baštine===&lt;br /&gt;
Povijesni i arheološki predmeti kulturne ali i tehničke  baštine  još su  jedno od  područja  primjene korozionih inhibitora. Kako se radi o  specifičnoj   primjeni  ovdje  prednost imaju  prije  svega netoksični inhibitori korozije.&amp;lt;ref&amp;gt;https://digital.csic.es/bitstream/10261/83873/1/Preprint-Corrosion%20inhibitors%20for%20the%20preservation%20of%20metallic%20heritage%20artefacts.docx  pristupljeno 19.08.2020.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvor ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Kemijski spojevi]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Prevlaka metala]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Konzervacija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>