WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-13T12:11:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100801.jpg|mini|desno|300 px|Oko polovice [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva zračenja]] emitira se u infracrvenome području.]]

[[datoteka:Infrared_dog.jpg|mini|desno|300px|Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom).]]

[[datoteka:ESO - Beta Pictoris planet finally imaged (by).jpg|mini|desno|300px|β – [[Slikarski stalak (zviježđe)|Slikarski stalak]] viđena u infracrvenom spektru.]]

'''Infracrveno zračenje''' ili '''infracrvena svjetlost''' ([[latinski|lat.]] ''infra'': ispod; kratica IR od [[engleski|eng.]] ''infrared'') je [[elektromagnetsko zračenje]] [[valna duljina|valnih duljina]] približno između 0,8 [[metar|μm]] i nekoliko stotina mikrometara. Otkrio ga je 1800. [[William Herschel|F. W. Herschel]], zapazivši da u [[Spektar (fizika)|spektru]] [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva zračenja]], dobivenom s pomoću [[Prizma (optika)|optičke prizme]], najvišu [[temperatura|temperaturu]] pokazuje područje koje se nastavlja na crveni dio vidljivoga spektra. Za ljudsko [[oko]] to je [[zračenje]] nevidljivo, ali se može osjetiti na [[koža|koži]] kao osjećaj [[toplina|topline]]. Glavnina zračenja elektromagnetskih valova ljudskoga tijela je u infracrvenom području. Infracrveno zračenje nastaje kao posljedica [[Sraz|sudara čestica]] pri [[Jednoliko pravocrtno gibanje|pravocrtnom (translacijskome) gibanju]], pri [[vibracije|vibracijama]] [[kristalna rešetka|kristalne rešetke]] [[krutine|čvrstih tijela]] kao i pri vibracijama i rotacijama kemijski vezanih [[atom]]a i atomskih skupina u [[molekula]]ma [[Organska kemija|organskih tvari]] i plinova, i to na svim temperaturama višima od [[Apsolutna nula|apsolutne nule]]. Bogati su izvori takva zračenja sva užarena tijela ([[toplinsko zračenje]]), oko polovice Sunčeva zračenja emitira se u infracrvenome području. <ref> '''infracrveno zračenje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27417] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

Infracrvene zrake zovu se također '''toplinske zrake'''. One donose [[toplina|toplinu]] sa Sunca i vrlo su važne za život na Zemlji. Za toplinske zrake vrijede isti osnovni zakoni [[optika|optike]], koji vrijede i za zrake obične [[svjetlost]]i. Neka tijela propuštaju toplinske zrake, a neka ih apsorbiraju. Tijela, koja propuštaju toplinske zrake ne mogu se od njih ugrijati i zovu se [[dijaterman|dijatermna]]. Tijela, koja pak ne propuštaju toplinske zrake, od njih se ugriju i zovu se atermna. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

==Pregled==
Infracrvena [[termografija]] ili termalno snimanje se dosta koristi u [[Vojska|vojne]] i civilne svrhe. Vojna primjena uključuje za aktivno otkrivanje ciljeva u mraku, praćenje i otkrivanje neprijatelja, te za praćenje ciljeva na projektilima. Civilne primjene uključuju proučavanje [[Stupanj iskorištenja|stupnja termičkog iskorištenja]] objekata, daljinsko mjerenje temperature, bliske bezžične komunikacije, [[Spektroskopija|spektroskopiju]] i [[Vremenska prognoza|vremensku prognozu]]. Infracrvena [[astronomija]] koristi [[teleskop]]e s IC osjetilima za otkrivanje područja koja su prekrivena prašinom, kao što su molekularni oblaci, za otkrivanje [[planet]]a i za gledanje objekata s velikim [[Crveni pomak|crvenim pomakom]], koji potječu iz vremena nastajanja [[svemir]]a. <ref>[http://www.ipac.caltech.edu/Outreach/Edu/importance.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208151300/http://www.ipac.caltech.edu/Outreach/Edu/importance.html |date=8. prosinca 2006. }} "IR Astronomy: Overview", publisher=NASA Infrared Astronomy and Processing Center, 2006.</ref>

Ljudsko [[tijelo]] normalno zrači s valnim duljinama otprilike 12 μm, kao što se može izračunati iz [[Wienov zakon pomaka|Wienovog zakona pomaka]].

'''Spektroskopija infracrvenog zračenja''' (IR [[spektroskopija]]) koristi infracrveno zračenje kao medij proučavanja , koje emitiraju [[molekula|molekule]] zahvaljujući svojim [[Vibracije|vibracijama]]. Apsorbiranjem infracrvenog zračenja molekulske vibracije se pobuđuju, pa molekule počinju jače vibrirati. Zbog toga se infracrvena spektroskopija, zajedno s ramanovom spektroskopijom zove '''vibracijska spektroskopija'''. Slobodni [[atom]]i ne emitiraju infracrveno zračenje. Svaka molekula ima karakteristične vibracije, koje ovise o čvrstoćama veza i masama dijelova molekula koje vibriraju. <ref>Reusch William, 1999. [http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/Spectrpy/InfraRed/infrared.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071027110406/http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/Spectrpy/InfraRed/infrared.htm |date=27. listopada 2007. }} "Infrared Spectroscopy", publisher=Michigan State University, 2006.</ref>

==Različita područja infracrvenog zračenja==
[[Datoteka:Atmosfaerisk spredning.png|mini|desno|300px|Crtež atmosferske prozirnosti u dijelu infracrvenog zračenja]]
[[Datoteka:fibreoptic.jpg|mini|desno|300px|Snop optičkih vlakana]]
[[Datoteka:PEO ANAVS-6 NVG.jpg|mini|desno|300px|Uređaj za noćno gledanje]]
[[Datoteka:Silicon wafer with mirror finish.jpg||mini|desno|300px|Silikonska pločica s poliranjem kao ogledalo]]
Infracrveno zračenje obuhvaća širok raspon [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], a kako osjetila pokrivaju samo određena područja IC spektra, postoje razne podjele koje detaljnije određuju područja.

===Podjela prema CIE===
Međunarodna komisija za rasvjetu (CIE – franc. ''Commission internationale de l'éclairage'') dijeli infracrveno zračenje u 3 područja: <ref> Henderson Roy, [http://info.tuwien.ac.at/iflt/safety/section1/1_1_1.htm] "Wavelength considerations", publisher=Instituts für Umform- und Hochleistungs, 2007. [http://web.archive.org/web/20071028072110/http://info.tuwien.ac.at/iflt/safety/section1/1_1_1.htm]</ref>
*IC – A: 700 nm–1400 nm (0,7 µm – 1,4 µm)
*IC – B: 1400 nm–3000 nm (1,4 µm – 3 µm)
*IC – C: 3000 nm–1 mm (3 µm – 1000 µm)
Ipak, najčešće se infracrveno zračenje dijele na 5 područja: <ref> Byrnes James: "Unexploded Ordnance Detection and Mitigation", publisher=Springer, 2009.</ref>
*Blisko infracrveno područje: (0,7 µm – 1,4 µm), to je područje određeno s apsorpcijom [[vodena para|vodene pare]]. Obično se koristi za [[Optičko vlakno|optička vlakna]] u [[Telekomunikacija|telekomunikacijama]], zbog malih gubitaka prigušenja [[Silicijev dioksid|silicijevog dioksida]] (SiO2). Za aktivno otkrivanje ciljeva u mraku, ovo je područje vrlo osjetljivo i koriste za naočale za noćno promatranje.
*Kratkovalno infracrveno područje: (1,4 µm – 3 µm), to je područje gdje se apsorpcija vodene pare jako povećava, na valnoj duljini 1450 nm. Područje od 1530 do 1560 nm je vrlo važno područje za telekomunikacije na velikim udaljenostima.
*Srednjevalno infracrveno područje: (3 µm – 8 µm), to je područje značajno što ima “atmosferski prozor” ili područje u kojem niti jedan [[Staklenički plinovi|staklenički plin]] ne upija [[Sunce|Sunčevo]] [[toplinsko zračenje]].
*Dugovalno infracrveno područje: (8 µm – 15 µm), to je područje “termalnog snimanja”, gdje se mogu dobiti najbolje IC slike, kada nema svjetlosti Sunca ili [[mjesec]]a.
*Daleko infracrveno područje: (15 µm – 1000 µm), to je područje značajno za daleki infracrveni [[laser]].

===Podjela prema ISO 20473===
[[Međunarodna organizacija za standardizaciju]] u svom standard ISO 20473 dijeli infracrveno zračenje dijele na 3 područja: <ref> "ISO 20473:2007", publisher= ISO, 2007.</ref>

{| class="wikitable"
|-
!width="200pt" align="left"| Oznaka
!width="200pt" align="center"| Kratica
!width="300pt" align="center"| Valna duljina
|-
|align="left"| Blisko infracrveno područje
|align="center"| NIR
|align="center"| 0,78 - 3  µm
|-
|align="left"| Srednje infracrveno područje
|align="center"| MIR
|align="center"| 3 - 50  µm
|-
|align="left"| Daleko infracrveno područje
|align="center"| FIR
|align="center"| 50 - 1000  µm
|-
|}

===Astronomska podjela infracrvenog zračenja===
Astronomi dijeli infracrveno zračenje dijele na 3 područja: <ref>IPAC Staff: [http://www.ipac.caltech.edu/Outreach/Edu/Regions/irregions.html] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120529/http://www.ipac.caltech.edu/Outreach/Edu/Regions/irregions.html |date=29. svibnja 2012. }} "Near, Mid and Far-Infrared", publisher=NASA ipac, 2007.</ref>

{| class="wikitable"
|-
!width="200pt" align="left"| Oznaka
!width="200pt" align="center"| Kratica
!width="300pt" align="center"| Valna duljina
|-
|align="left"| Blisko infracrveno područje
|align="center"| NIR
|align="center"| (0,7-1) do 5 µm
|-
|align="left"| Srednje infracrveno područje
|align="center"| MIR
|align="center"| 5 do (25-40) µm
|-
|align="left"| Daleko infracrveno područje
|align="center"| FIR
|align="center"| (25-40) do (200-350) µm.
|-
|align="left"| Podmilimetarsko infracr. područje
|align="center"| THz
|align="center"| 100 do 1000 µm (1 mm).
|}

===Podjela prema elektronskim osjetilima===
Infracrveno zračenje se može podijeliti prema raznim [[Elektronička komponenta|elektronskim osjetilima]], koji imaju odziv u tim područjima: <ref> Miller; ''Principles of Infrared Technology'', Van Nostrand Reinhold, 1992.</ref>
*Blisko infracrveno područje: (0,7 µm – 1,0 µm), to je područje od kraja osjeta ljudskog [[oka|oka]] do odziva [[silicij]]a.
*Kratkovalno infracrveno područje: (1,0 µm – 3 µm), to je područje od odziva silicija do područja “atmosferskog prozora”. To područje pokriva poluvodič [[Indij|In]][[Galij|Ga]][[Arsen|As]] na valnoj duljini oko 1,8 µm, a manje su osjetljive [[Olovo (element)|olovne]] [[soli]].
*Srednjevalno infracrveno područje: (3 µm – 5 µm), to je područje “atmosferskog prozora”, i pokrivaju ga poluvodiči In[[Antimon|Sb]], [[Živa|Hg]][[Kadmij|Cd]][[Telurij|Te]] i djelomično [[Olovo (element)|Pb]][[Selenij|Se]].
*Dugovalno infracrveno područje: (8 µm – 12 µm ili 7 µm – 14 µm), pokrivaju ga poluvodiči HgCdTe i mikrobolometri.
* Vrlo dugovalno infracrveno područje: (12 µm – 30 µm), pokriva ga silicij s primjesama.

===Podjela prema telekomunikacijskim područjima===
Infracrveno zračenje se dijeli u komunikacijama s optičkim vlaknima u 7 pojaseva: <ref> Ramaswami Rajiv, 2002. [http://ieeexplore.ieee.org/iel5/35/21724/01006983.pdf] "Optical Fiber Communication: From Transmission to Networking", publisher=IEEE, 2006.</ref>

{| class="wikitable"
|-
!Pojas
!Opis
!Raspon valnih duljina
|-
|O pojas
|Izvorni
|1260–1360 nm
|-
|E pojas
|Prošireni
|1360–1460 nm
|-
|S pojas
|Kratkovalni
|1460–1530 nm
|-
|C pojas
|Osnovni
|1530–1565 nm
|-
|L pojas
|Dugovalni
|1565–1625 nm
|-
|U pojas
|Jako dugovalni
|1625–1675 nm
|}

C – pojas prevladava za telekomunikacijske mreže na velike udaljenosti.

==Toplinsko zračenje==
Infracrveno zračenje se često naziva ''toplinsko zračenje'', jer mnogi vjeruju da [[toplina]] dolazi od IC zračenja. Ali to je zabluda, budući i da ostalo [[elektromagnetsko zračenje]], čak i [[vidljiva svjetlost]], griju površine, koje ga upijaju. Infracrveno zračenje sa [[Sunce|Sunca]] doprinosi oko 49% zagrijavanju [[Zemlja|Zemlje]], dok ostalo je u vidljivom dijelu spektra i manji dio, oko 3% u [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastom dijelu spektra]]. Objekti koji imaju sobnu [[temperatura|temperaturu]], zrače u IC području, uglavnom od 8 do 25 µm valne duljine. <ref> "Introduction to Solar Energy", publisher=Rodale Press, Inc., 1980. [http://www.azsolarcenter.com/design/documents/passive.DOC]</ref>

Toplina je [[energija]] koja će ostvariti [[Prijenos topline|prijenos topline]], ako postoji razlika temperatura. Toplina se može prenijeti [[Kondukcija topline|kondukcijom topline]] ili provodljivošću, [[Konvekcija|konvekcijom]] ili prenošenjem topline, i [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim zračenjem]], a to je jedini način kako se može prenijeti toplina u [[vakuum]]u.
{| class="bordered infobox" style="width:22em"
| style="text-align:left;"|[[Image:Human-Visible.jpg|229px]]
|-
| style="text-align:left;"|[[Image:Human-Infrared.jpg|284px]]
|-
|Glavnina ljudskog elektromagnetskog zračenja je u području infracrvenog zračenja. Neki su materijali prozirni za infracrveno zračenje, ali neprozirni za vidljivu svjetlost, kao plastična crna vrećica. Neki su materijali prozirni za vidljivu svjetlost, ali neprozirni i odbijaju infracrveno zračenje, kao staklo na naočalima.
|}
Pojam '''emisivnosti''' je vrlo važan za razumijevanje infracrvenog zračenja nekog objekta. To svojstvo materije uspoređuje toplinsko zračenje nekog objekta s toplinskim zračenjem [[Crno tijelo|idealnog crnog tijela]]. Drugim riječima, dva objekta koja imaju istu temperaturu, neće se pojaviti s jednakim intenzitetom na termalnoj slici; onaj koji ima veću emisivnost, će biti intenzivniji. <ref> McCreary Jeremy, 2004. [http://dpfwiw.com/ir.htm] "Infrared (IR) basics for digital photographers-capturing the unseen", publisher=Digital Photography For What It's Worth</ref>

==Primjena==
Infracrvene grijalice služe za zagrijavanje prostorija, u medicini za dubinsko grijanje (na primjer paranazalnih sinusa ili dubokih infiltrata), u industriji za sušenje boja i lakova, a područja su primjene infracrvenoga zračenja meteorologija, mikroskopija, daljinsko upravljanje, sigurnosni i alarmni sustavi i slično. Infracrveno zračenje dijelom se apsorbira prolaskom kroz [[vodena para|vodenu paru]], [[ozon]] i [[ugljikov dioksid]] u [[atmosfera|atmosferi]], ali se obično mnogo lakše probija kroz sredstva koja inače raspršuju vidljivo zračenje ([[sumaglica]], zagađena atmosfera, [[međuzvjezdana prašina]]). Na tome se temelji primjena infracrvene fotografije (prvu snimio [[William De Wiveleslie Abney|W. D. W. Abney]], 1880.), koja osim toga omogućuje snimanje predmeta čak i u potpunome mraku na temelju razlike u toplini pojedinih dijelova predmeta. Zato se ona široko primjenjuje: u vojne svrhe (za pronalaženje i snimanje predmeta, osobito u mraku), u medicini (za lokalizaciju upalnih procesa i tumora), u industriji (defektoskopija), astronomiji ([[infracrvena astronomija]]), kriminalistici, u istraživanju starih umjetnina (za otkrivanje slika ispod površinskoga sloja boje), u daljinskim istraživanjima snimanjem iz zrakoplova ili satelita, npr. u geologiji za otkrivanje rudnih nalazišta. [[Spektrometar|Spektrometrija]] infracrvenoga zračenja jedna je od najjačih instrumentalnih tehnika za proučavanje građe [[molekula]] i strukture tvari, osobito u analizi organskih spojeva.

===Noćno gledanje===
Uređaji s noćno gledanje nam služe kada nemamo dovoljno svjetla za normalno gledanje. Ovi uređaji rade postupkom pretvaranja svjetlosnih [[foton]]a u [[elektron]]e, koji se zatim pojačavaju, kemijskim ili električnim postupcima, i zatim ponovo pretvaraju natrag u vidljive fotone. Noćno gledanje ne treba miješati s infracrvenom termografijom, koja stvara slike na osnovi razlike temperature različitih objekata. <ref>Bryant Lynn: "How does thermal imaging work? A closer look at what is behind this remarkable technology", 2007. [http://www.video-surveillance-guide.com/how-does-thermal-imaging-work.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070728055934/http://www.video-surveillance-guide.com/how-does-thermal-imaging-work.htm |date=28. srpnja 2007. }}</ref>

===Infracrvenom termografijom===
Infracrvena [[termografija]], termalno snimanje, termografsko snimanje, ili termalni video, je tip znanosti infracrvenog snimanja. Termografske kamere opažaju zračenje u infracrvenom pojasu elektromagnetskog spektra (ugrubo 0,9-14 μm) i stvaraju snimke tog zračenja koje nazivamo termogramima.
Kako infracrveno zračenje emitiraju sva tijela ovisno o njihovoj temperaturi, prema [[Planckov zakon|zakonu zračenja crnog tijela]], termografija omogućava „gledanje“ okoline bez vidljivog osvjetljenja. Količina zračenja se povećava s temperaturom, stoga termografija omogućava da vidimo promjene temperature (otuda i ime termografija). Gledani termografskom kamerom, topli predmeti se dobro ističu u odnosu na hladniju pozadinu; ljudi i druge toplokrvne životinje postaju lako vidljivi u odnosu na okoliš, danju i noću. S toga ne čudi da se široka upotreba termografije povijesno veže uz [[vojska|vojsku]] i uz službe osiguranja.

===Ostale vrste slikanja===
Infracrvena fotografija, infracrveni filteri služe da se uslikaju slike u bliskom infracrvenom području. [[Digitalni fotoaparat|Digitalni fotoaparati]] koriste često infracrvene “blokere”, dok jeftiniji digitalni fotoaparati i kamere na [[Mobilni telefon|mobilnim telefonima]], “vide” sjajne ljubičasto-bijele mrlje u bliskom infracrvenom području. Novija tehnologija, koja je još u razvoju, je slikanje u području valne duljine tera[[hertz]].
[[Datoteka:Carbon heater.jpg|mini|desno|250px|Infracrvena grijalica.]]
===Navođenje projektila===
Navođenje projektila koristi elektromagnetsko zračenje u infracrvenom području za praćenje ciljeva i uništavanje. U 25 godina ratovanja, 90% vojnih gubitaka [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u opremi je bilo zbog projektila s infracrvenim navođenjem. <ref> Mahulikar, S.P., Sonawane, H.R., & Rao, G.A.: (2007) "Infrared signature studies of aerospace vehicles", ''Progress in Aerospace Sciences''</ref>

===Grijanje===
Infracrveno zračenje se može koristiti i za [[grijanje]]. Na primjer, koristi se često u [[sauna]]ma, gdje se postavljaju infracrvene grijalice. Koristi se i za [[Odleđivanje i zaštita od zaleđivanja zrakoplova|odleđivanje krila zrakoplova]], kada treba ukloniti [[led]] prije polijetanja. U zadnje vrijeme se koristi i u terapijama grijanjem. Infracrveno zračenje se koristi i za kuhanje i pripremanje hrane.

Infracrveno zračenje ima i industrijsku primjenu, kao za sušenje premaza boje, oblikovanje plastika, žarenje, zavarivanje plastike. Najbolji rezultati se postižu kada grijači imaju [[valna duljina|valnu duljinu]] istu kao i apsorpcione linije materijala, koji se grije.

===Komunikacije===
Infracrveni prijenos podataka se koristi na malim udaljenostima između računala i osobnih digitalnih pomoćnih uređaja. Daljinsko upravljanje koristi infracrvene [[Svjetleća dioda|svjetleće diode]], da bi emitirale infracrveno zračenje, koje je sabijeno u [[žarište]] s plastičnim lećama, da bi se dobila uska zraka. Zraka se modulira, gasi i pali, da bi se podaci kodirali. Prijemnik koristi [[silicij]]evu [[Fotodioda|fotodiodu]], da bi pretvorio infracrveno zračenje u električnu struju. Infracrveno zračenje ne prolazi kroz zidove, i ne ometa uređaje u drugim prostorijama.

Ponekad se umjesto ukopavanja optičkih vlakana za prijenos podataka, koriste infracrveni [[laser]]i, pogotovo u gusto naseljenim mjestima. Infracrveni laseri se mogu koristiti i za prijenos podataka kroz [[optičko vlakno|optička vlakna]], pogotovo na valnim duljinama 1 330 nm ili 1 550 nm, jer je to najbolji izbor za silicijev dioksidna optička vlakna.

===Spektroskopija===
[[Spektroskopija]] infracrvenog zračenja (IR spektroskopija) koristi infracrveno zračenje kao medij proučavanja , koje emitiraju molekule zahvaljujući svojim vibracijama. Apsorbiranjem infracrvenog zračenja molekulske vibracije se pobuđuju, pa molekule počinju jače vibrirati. Zbog toga se infracrvena spektroskopija, zajedno s ramanovom spektroskopijom zove vibracijska spektroskopija. Slobodni atomi ne emitiraju infracrveno zračenje. Svaka molekula ima karakteristične vibracije, koje ovise o čvrstoćama veza i masama dijelova molekula koje vibriraju. Ta činjenica daje infracrvenoj spektroskopiji velike analitičke mogućnosti jer je moguće odrediti od kojih se funkcionalnih skupina molekula sastoji. Kako svaka molekula ima različiti infracrveni spektar, infracrvena spektroskopija se koristi pri identifikaciji tvari. Kako je toplinska energija molekula veća od energije vibracija, infracrveno zračenje emitiraju objekti zahvaljujći svojoj [[Toplinsko zračenje|toplinskoj energiji]]. Valna duljina emitiranog zračenja ovisi o temperaturi prema zakonu [[Crno tijelo|crnog tijela]].

===Meteorologija===
Meteorološki sateliti, opremljeni s radiometrima, stvaraju toplinske i infracrvene slike, na kojima uvježbani [[Meteorologija|meteorolog]] može odrediti vrstu i visinu oblaka, temperature vodenih površina i zemlje i da odredi promjene u oceanima. Radiometri rade uglavnom u području od 10,3 do 12,5 µm.

===Klimatologija===
Za [[Klimatologija|klimatologiju]], promatraju se atmosfersko infracrveno zračenje, da bi se otkrila izmjena energije između Zemlje i [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. Koristi se i u procjeni [[Globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]] i Sunčevog toplinskog zračenja. '''Pirgometar''' je instrument koji radi u području od 4,5 do 100 μm i njime se posmatraju zračenja oblaka, [[Ugljikov(IV) oksid|CO2]] i drugih [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Mjeri s površine Zemlje u atmosferu. Sadrži termoelektrični detektor zastićenim s filterom, prozirnim za velike valne duljine, dok ne propušta vidljivi dio spektra (“silicijski prozor”).

===Astronomija===
Astronomi promatraju svemirske objekte u infracrvenom području elektromagnetskog spektra, sa svim dijelovima za optičke [[teleskop]]e, uključujući ogledala, leće i detektore. Zbog toga se obično svrstava kao dio optičke astronomije. Da bi dobili slike u infracrvenom spektru, dijelove trebaju biti pažljivo zastićeni, a detektori se obično hlade s tekućim [[helij]]em.

Osjetljivost infracrvenih teleskopa na Zemlji je znatno ograničena zbog vodene pare u atmosferi, koja upija dio infracrvenog spektra, koji dolazi iz svemira, osim u područjima “atmosferskih prozora”. Zbog toga je bolje infracrvene teleskope smjestiti na velike nadmorske vine, postaviti ih u balone na vrući zrak ili u avione.

Infracrveni teleskopi su korisni za astronome, jer hladni i tamni molekularni oblaci plina i prašine zamagljuju pogled na mnoge zvijezde. Infracrveni teleskopi se isto koriste za promatranje [[protozvijezda]], prije nego počnu emitirati vidljivu svjetlost. Budući da zvijezde vrlo malo emitiraju u infracrvenom području, moguće je otkriti reflektiranu svjetlost s planeta.

Infracrveni teleskopi se koriste i za promatranje jezgri aktivnih galaksija, koje su obično zamagljene plinovima i prašinom. Daleke galaksije s [[Crveni pomak|crvenim pomakom]], imaju dio spektra pomaknut na veće valne duljine, tako da se najbolje vide u infracrvenom području.

===Povijest umjetnosti===
Infracrveni reflektogrami, kako ih nazivaju [[Povijest umjetnosti|povjesničari umjetnosti]], služe za otkrivanje skrivenih slojeve boje na umjetničkim slikama. To im služi da otkriju da li je slika original ili kopija, ili ako je slika izmijenjena s restauratorskim radovima. Infracrveni uređaji su korisni i kod otkrivanja starih spisa, kao što su “[[Svitci s Mrtvog mora]]” ili spisi pronađeni u [[Mogao špilje|Mogao špilji]].

===Biološki sistemi===
Postoje životinje koje imaju osjetila za infracrveno zračenje, kao što su zmije [[jamičarke]], kržljonoške, vampirski šišmiši, razni kornjaši, neki leptiri i bube.

===Zaštita na radu===
U nekim industrijama, postoji opasnost od utjecaja infracrvenog zračenja na oči i vid, i zato je potrebno nositi zaštitne naočale s IC filterima.

==Zemlja i infracrveno zračenje==
Zemljina površina i oblaci upijaju vidljivo i nevidljivo zračenje sa Sunca i ponovno emitiraju veliki dio energije u infracrvenom dijelu spektra, nazad u atmosferu. Neke čestice u atmosferi, uglavnom kapljice vode i vodene pare, ali i ugljikov dioksid, metan, dušični oksid, [[sumporov heksafluorid]] i klorfluorugljik (CFC), upijaju taj dio infracrvenog zračenja i ponovno ih zrače u svim smjerovima na Zemlju. Na taj način, [[efekt staklenika]] grije atmosferu i površinu Zemlje, na veće temperature, nego da nema infracrvenog zračenja.

==Povijest==
Otkriće infracrvenog zračenja se pripisuje [[William Herschel|Wilhelmu Herschelu]], astronomu iz 19. stoljeća, koji je objavio rad vezan za infracrveno zračenje 1800. Koristio je prizmu da bi stvorio lom ili [[Refrakcija|refrakciju]] svjetlosti sa Sunca i otkrio je povećanje temperature na termometru, u nevidljivom dijelu infracrvenog područja. Bio je iznenađen i nove zrake je nazvao “toplinske” zrake.

{{spektar}}

== Izvori ==
{{izvori|3}}

[[Kategorija:Elektromagnetsko zračenje]]
[[Kategorija:Optika]]

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 10:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Infracrveno zračenje'''-->~~[[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100801.jpg\|mini\|desno\|300 px\|Oko polovice [[Sunčeva svjetlost\|Sunčeva zračenja]] emitira se u infracrvenome području.]]		[[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100801.jpg\|mini\|desno\|300 px\|Oko polovice [[Sunčeva svjetlost\|Sunčeva zračenja]] emitira se u infracrvenome području.]]

	[[datoteka:Infrared_dog.jpg\|mini\|desno\|300px\|Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom).]]		[[datoteka:Infrared_dog.jpg\|mini\|desno\|300px\|Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom).]]

Infracrveno zračenje - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica